INGABIRE Y’IMANA NTIGURWA AMAFARANGA

“Uragapfana n’amafaranga yawe, kuko watekereje ko ingabire y’Imana igurwa amafaranga!”
(Ibyakozwe n’Intumwa 8:20)

Hari ikintu kirimo kwangiza ukwizera kwa benshi: guhindura impano y’Imana igicuruzwa.

Muri iki gihe, hari abantu biyita abakozi b’Imana basaba amafaranga kugira ngo basengere abantu, bababohore, babahanurire cyangwa bemere ko babonana na bo (booking).
Aho ni ho Ijambo ry’Imana rihagarara rikavuga riti: “Hagarara!”

Impano y’Imana ni ubuntu, si igicuruzwa.
Ubushobozi bwo gusenga, gukiza, guhanura no kubohora ntibukurwa mu ishuri, ntibutangwa n’abantu kandi ntibugurwa amafaranga. Bitangwa n’Imana ku buntu, kubera ubuntu bwayo.

Yesu yaravuze ati:
“Mukize abarwayi, muzure abapfuye, ababembe mubakize, mwirukane roho mbi. Mwahawe ku buntu, mutange ku buntu.” (Matayo 10:8)

Iyo umuntu avuze ati: “Banza utange amafaranga kugira ngo usengerwe,” aho ubuntu bw’Imana buba buhinduwe igicuruzwa, kandi umurimo wa Roho Mutagatifu uba uhinduwe ubucuruzi.

Abantu benshi bashaka Imana bababaye — barwaye, bafite ibibazo by’imiryango, ubukene cyangwa ubwoba.
Ariko aho kubakiza, hari ababafata nk’isoko y’amafaranga.
Bababwira ko igitangaza cyabo gishingiye ku mafaranga bashoboye gutanga.
Ibyo bishyira amafaranga mu mwanya w’Imana, bigakomeretsa abakene kandi bigatuma abantu batakariza Imana icyizere. Nyamara, Imana ntiyigeze ivuga ko utanze byinshi ari we yitabwaho kurusha abandi.

Bibiliya inatuburira ko ububasha bwose butava ku Mana. Yesu yavuze ko « hazaduka abiyita Kristu, haze n’abahanuzi b’ibinyoma; bazerekana ibimenyetso bikomeye, bakore n’ibitangaza, byayobya ndetse n’abatowe bibaye ibishoboka. » (Matayo 24:24).

Hari abashobora kuvuga amabanga y’abantu cyangwa gukora ibintu bitangaje, ariko ubuzima bwabo ntibugaragaza imbuto nziza, kwicisha bugufi no guhesha Imana icyubahiro.
Aho amafaranga aba ari yo shingiro ry’umurimo, Imana ntiba iri hagati. Ububasha nyabwo buva ku Mana buzana ukwihana, gukiranuka no kwubaha Imana, atari kwubaha umuntu.

Umukozi w’Imana w’ukuri ntacuruza amasengesho kandi ntapima abantu ku mafaranga. Ashobora kwakira amaturo, ariko umutima we uba uri ku bugingo bw’abantu, si ku nyungu ze. Nk’uko Pawulo yabivuze, hari « abandi benshi bagenda barisha Ijambo ry’Imana; ahubwo, ku bwa Yo n’imbere yayo, turivugana ubutaryarya, muri Kristu. » (Abanyakorinti, iya 2 2:17)

Ukuri gukomeye ni uku:
Nta muntu ugomba kunyura ku muntu runaka cyangwa gutanga amafaranga y’itegeko kugira ngo Imana imwumve.
Ushobora kuyitakira aho uri hose, mu marira cyangwa mu gahinda, kandi irumva.
Imana yegereye abayisenga mu kuri, itarobanuye abakire n’abakene.

Impano y’Imana ni ubuntu, kandi ubuntu ntibugurishwa.

ISENGESHO:
Mwami Mana,
duhe umutima wo kumenya ukuri no kudashukwa.
Tugumize hafi yawe kandi urinde abana bawe guhendwa n’abahindura impano zawe igicuruzwa.
Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

INGABIRE Y’IMANA S’IYO GUCISHA AMAHERA

“Ifeza zawe ziragapfana nawe, kuko ugira ngo ingabire y’Imana woyironkesha amahera.”
(Ivyakozwe n’Intumwa 8:20)

Hari ikintu kiriko kironona ukwizera kw’abantu benshi: guhindura ingabire y’Imana ikidandazwa.

Muri iki gihe, hari abantu biyita abakozi b’Imana birirwa basaba amahera ngo basengere abantu, bababohore, babahanurire canke ngo bemere kubonana nabo.
Aho ni ho ijambo ry’Imana rihagarara rikavuga riti: “Hagarara!”
“Gezaho!”

Ingabire y’Imana n’ubuntu, s’ikidandazwa.
Ubushobozi bwo gusenga, gukiza, guhanura no kubohora ntibukurwa mw’ishure, ntibutangwa n’abantu kandi ntibugurwa amahera. Butangwa n’Imana ku buntu, kubw’ubuntu bwayo.
Yesu yaravuze ati:
“Mukize abarwaye, muzure abapfuye, mukize abanyamibembe, musende abadayimoni. Mubiherewe ubusa, mubitangire ubundi.” (Matayo 10:8)

Iyo umuntu avuze ati: “Banza utange amahera kugira usengerwe,” aho ubuntu bw’Imana buba buhinduwe ikidandazwa, kandi igikorwa ca Mpwemu Yera kiba gihindutse umutahe w’ubudandaji.

Abantu benshi baja kurondera Imana bababaye — barwaye, bafise ibibazo vy’imiryango, ubukene canke ubwoba.
Ariko aho kubakiza, hari ababafata nk’isoko ry’amafaranga.
Bababwira ko igitangaza cabo gishingiye ku co bashoboye gutanga.
Ivyo bishira amahera mu kibanza c’Imana, bikomeretsa abakene kandi bituma abantu batakariza Imana icizere.
Yamara, Imana ntiyigeze ivuga ko uwutanze vyinshi ari we yitaho kurusha abandi.

Bibiliya iranaburira abantu ko ububasha bwose butava ku Mana. Yesu yavuze ko « hazokwaduka abigira Kristo n’abigira abavugishwa n’Imana, bagakora ibimenyetso bihambaye n’ibitangaza, kugira ngo bazimize n’abatoranijwe ni vyashoboka. » (Matayo 24:24)

Hari abashobora kuvuga amabanga y’abantu canke gukora ibidasanzwe, ariko ubuzima bwabo ntibugaragaza ivyamwa vyera, ukwicisha bugufi no kwerekana Imana. Aho amahera aba ari yo shingiro ry’umurimo, Imana ntiba iri hagati. Ububasha nyabwo buva ku Mana buzana ukwihana, ubugororotsi no kwubaha Imana, atari kwubaha umuntu.

Umukozi w’Imana w’ukuri ntadandaza amasengesho kandi ntapimira abantu ku mafaranga. Arashobora kwakira amaturo, ariko umutima wiwe uba uri ku bugingo bw’abantu, si ku nyungu ziwe.
Nk’uko Paulo yabivuze, hari « bamwe benshi, bacururisha ijambo ry’Imana », ariko ab’Imana b’ukuri ntibamera batyo (2 Ab’i Korinto 2:17).

Ukuri gukomeye ni uku:
Nta muntu akeneye guca ku muntu kanaka canke gutanga amafaranga y’itegeko kugira ngo Imana imwumve.
Ushobora kuyitakira aho uri hose, mu marira canke mu gahinda, kandi irumva.
Imana yegereye abayisenga mu kuri, itavanguye abakire n’abakene.

Ingabire y’Imana n’ubuntu, kandi ubuntu ntibugurishwa.

IGISABISHO:
Mwami Mana, duhe umutima wo kumenya ukuri no kudahendwa.
Tugumize hafi yawe kandi urinde abana bawe guhendwa n’abahindura ingabire zawe ikidandazwa.
Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

MAY THE FIRE NEVER FAIL UPON YOUR ALTAR

“This is the perpetual fire which shall never fail upon the altar.”
(Leviticus 6:13)

In Leviticus 6, God gives a clear command to the priests: The fire on the altar shall burn always.

Every day, it had to be maintained—wood added, ashes removed, and careful attention given.

This fire was not decorative.
It represented the presence of God, holiness, and a living relationship between God and His people.

But this fire was also connected to moral responsibility.

Before speaking about the fire, God speaks about sin, restitution, and restoration. In other words, one cannot maintain God’s fire while neglecting justice, truth, and repentance.
For a fire sustained by an unjust heart will always end up going out.
God is not satisfied with spiritual gestures alone; He looks at the condition of the heart.

Under the Old Covenant, the fire had to burn on the altar of sacrifices.
It constantly reminded the people that:
•sin is real,
•God’s justice is demanding,
•and forgiveness came at a cost.

Yet this fire had to be maintained every day, because the sacrifices were imperfect and repeated.

With Jesus Christ, the altar changes, but the fire remains.

The sacrifice is no longer repeated: Christ offered Himself once for all.

The altar is no longer made of stones; it has become our heart.

The fire is no longer lit by repeated sacrifices; it is lit by grace.

The fire is no longer physical; it is the Holy Spirit.

“Do you not know that you are the Temple of God, and that the Spirit of God lives within you?”(1 Corinthians 3:16)

Even today, the fire fail when:
•repentance becomes theoretical,
•grace is used to avoid the truth,
•faith becomes a habit without love.

And the fire burns when:
•the heart remains humble,
•the conscience stays sensitive,
•love for God and for others remains active.

May the fire never fail on your altar.
Not by your own efforts, but through a living relationship with Christ.
Not by fear of judgment, but through gratitude for grace.
For a heart touched by the perfect sacrifice becomes a living altar itself.

PRAYER:
Lord,
You have kindled in me the fire of Your grace through Jesus Christ.
Keep my heart pure, sensitive, and faithful.
Help me to walk in truth, repentance, and love, so that the fire may never go out on the altar of my life.
Amen.

Apostle Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

QUE LE FEU NE S’ÉTEIGNE JAMAIS SUR TON AUTEL

«Le feu brûlera continuellement sur l’autel, il ne s’éteindra point.»
(Lévitique 6:13 (6:6) )

Dans Lévitique 6, Dieu donne un ordre précis aux sacrificateurs: Le feu brûlera sur l’autel, il ne s’éteindra point.

Chaque jour, il fallait l’entretenir, y ajouter du bois, ôter les cendres, veiller avec soin.

Ce feu n’était pas décoratif. Il représentait la présence de Dieu, la sainteté, et la relation vivante entre Dieu et Son peuple.

Mais ce feu était aussi lié à la responsabilité morale.
Avant même de parler du feu, Dieu parle de faute, de restitution et de réparation. Autrement dit, on ne peut pas entretenir le feu de Dieu tout en négligeant la justice, la vérité et la repentance.
Car un feu entretenu avec un cœur injuste finit toujours par s’éteindre.
Dieu ne se contente pas de gestes spirituels ; Il regarde l’état du cœur.

Sous l’Ancienne Alliance, le feu devait brûler sur l’autel des sacrifices.
Il rappelait sans cesse que:
•le péché est réel,
•la justice de Dieu est exigeante,
•et que le pardon avait un coût.

Mais ce feu devait être entretenu chaque jour, car les sacrifices étaient imparfaits et répétés.

Avec Jésus-Christ, l’autel change mais le feu demeure.

Le sacrifice n’est plus répété: Christ s’est offert une fois pour toutes.

L’autel n’est plus fait de pierres, il est devenu notre cœur.

Le feu n’est plus allumé par des sacrifices répétés, il est allumé par la grâce.

Le feu n’est plus matériel: c’est le Saint-Esprit.

«Ne savez-vous pas que vous êtes le temple de Dieu ?»
(1 Corinthiens 3:16)

Aujourd’hui encore, le feu s’éteint quand:
•la repentance devient théorique,
•la grâce est utilisée pour éviter la vérité,
•la foi devient une habitude sans amour.

Et le feu brûle quand :
•le cœur reste humble,
•la conscience demeure sensible,
•l’amour pour Dieu et pour les autres reste actif.

Que le feu ne s’éteigne jamais sur ton autel.
Non par tes efforts, mais par une relation vivante avec Christ.
Non par la peur du jugement, mais par la reconnaissance de la grâce.
Car un cœur touché par le sacrifice parfait devient lui-même un autel vivant.

PRIÈRE:
Seigneur,
Tu as allumé en moi le feu de Ta grâce par Jésus-Christ.
Garde mon cœur pur, sensible et fidèle.
Aide-moi à marcher dans la vérité, la repentance et l’amour, afin que le feu ne s’éteigne jamais sur l’autel de ma vie.
Amen.

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

UMURIRO NTUKAZIME KU RUTAMBIRO RWAWE

«Ku rutambiro, hagomba guhora haka umuriro ubutazima.»
(Abalevi 6:6, Bibiliya Ntagatifu)

Mu gitabo cy’Abalevi igice cya 6, Imana yahaye abaherezi itegeko risobanutse kandi rikomeye: Umuriro wo ku rutambiro, uzahore ucanye ubutazima.

Buri munsi wagombaga kwitabwaho neza: Buri gitondo, umuherezabitambo azajye awukoranyirizaho inkwi, arambikeho igitambo gitwikwa, atareho inyama ziriho ibinure z’ibitambo by’ubuhoro, hagakurwamo ivu, hagakurikiranwa n’ubwitange.

Uwo muriro ntiwari uwo kwerekana gusa. Wagaragazaga kubana kw’Imana n’abantu, ubwera bwayo, n’isano ibaho kandi ikora hagati y’Imana n’ubwoko bwayo.

Ariko uwo muriro wari ufitanye isano n’inshingano zo mu by’inyifato.
Mbere yo kuvuga iby’umuriro, Imana yabanje kuvuga iby’icyaha, gusubiza ibyangijwe, n’ubwiyunge.
Ibi bitwereka ukuri gukomeye: umuriro w’Imana ntushobora kugumana n’umutima wirengagiza ubutungane, ukuri n’ukwihana.

Umuriro ubitse mu mutima utaboneye ugenda uzima buhoro buhoro.
Imana ntinyurwa n’ibikorwa byo hanze gusa ; ireba umutima.

Mu Isezerano rya kera, umuriro wagombaga guhora ucanye ku rutambiro rw’ibitambo.
Wahoraga wibutsa abantu ko:
•icyaha kibaho,
•ubutungane bw’Imana ari ubwera kandi busaba byinshi,
•kandi ko imbabazi zigira igiciro.

Ariko uwo muriro wasabaga kwitabwaho buri munsi, kuko ibitambo byari bidatunganye kandi bigasubirwamo.

Yesu Kristo amaze kuza, urutambiro rwarahindutse, ariko umuriro warakomeje.

Igitambo ntigisubirwamo: Kristo yitanze rimwe rizima.

Urutambiro ntirukikiri amabuye: cyahindutse umutima w’umuntu.

Umuriro ntukicanwa n’ibitambo bisubirwamo: ucanwa n’ubuntu bw’Imana.

Umuriro ntukiri uw’ibigaragara: ni Mwuka Wera uba muri twe.

«Ubwo se ntimuzi ko muri ingoro y’Imana, kandi ko Roho w’Imana abatuyemo?»
(Abanyakorinti, iya 1 3:16, Bibiliya Ntagatifu)

Muri iki gihe, umuriro urazima iyo:
•ukwihana guhindutse amagambo gusa nta mpinduka yo mu mutima,
•ubuntu bw’Imana bukoreshwa mu guhunga ukuri,
•ukwizera guhindutse umuco gusa nta rukundo.

Ariko umuriro uragurumana iyo:
•umutima uguma wicisha bugufi,
•umutimanama uguma utyaye,
•urukundo ku Mana no ku bandi rukomeza kuba ruzima.

Umuriro ntuzime na rimwe ku gicaniro cyawe.
Si kubw’imbaraga zawe, ahubwo ni kubw’umubano muzima na Kristo.
Si kubw’ubwoba bw’urubanza, ahubwo ni kubwo gushimira ubuntu bw’Imana.

Kuko umutima wakozweho n’igitambo gitunganye uhinduka igicaniro kizima, aho umuriro w’Imana ukomeza kugurumana.

ISENGESHO
Mwami,
Wacanye mu mutima wanjye umuriro w’ubuntu bwawe binyuze muri Yesu Kristo.
Rinda umutima wanjye ugume uboneye, wumva kandi wizerwa.
Nyigisha kugendera mu kuri, mu kwihana no mu rukundo,
kugira ngo umuriro utazima na rimwe ku rutambiro rw’ubuzima bwanjye.
Amen.

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

UMURIRO NTUZ’ UZIME KU GICANIRO CAWE

«Umuriro uze wame waka ku gicaniro udahengeshanya, ntuz’ uzime.»
(Abalewi 6:13)

Mu gitabu c’Abalewi igice ca 6, Imana yahaye abaherezi itegeko risobanutse kandi rikomeye: Umuriro wo ku gicaniro ntiwari ukwiye kuzima na rimwe.

Umusi ku musi, wari utegerezwa kwitabwaho neza: bashiramwo inkwi, bakavanamwo ivu, Umuriro bakawurinda n’ubwitwararike bwinshi.

Uwo muriro ntiwari uwo kugaragara gusa. Wasigura ukuba hafi kw’Imana, ubweranda bwayo, n’isano ibaho kandi ikora hagati y’Imana n’abantu bayo.

Ariko uwo muriro wari ufitaniye isano n’inshingano z’inyifato runtu.
Imbere y’uko Imana ivuga ivy’umuriro, yabanje kuvuga ivy’icaha, gusubiza ivyakoreshejwe nabi, n’ugusubizanya neza.
Ivyo bitwereka ukuri gukomeye: Umuriro w’Imana ntushobora kuguma aho ubutungane, ukuri n’ukwigaya bitari.

Umuriro ureretswe kandi wenyegejwe n’umutima udatunganye uruhira kuzima.
Imana ntiyihagararira ku bikorwa vyo hanze gusa ; iraba umutima.

Mw’Isezerano rya kera, umuriro wategerezwa kuguma waka ku gicaniro c’ibimazi vyotswa.
Wahora wibutsa abantu ko:
•icaha kiriho,
•ubutungane bw’Imana ari ubweranda kandi busaba vyinshi,
•n’uko ikigongwe gifise igiciro.

Ariko uwo muriro warasaba kwitabwaho buri musi, kuko ibimazi ntivyari vyejejwe kandi vyasubirwamwo kenshi.

Aho Yesu Kristo aziye, igicaniro carahindutse, ariko umuriro wagumyeho.

Ibimazi ntivyasubiye gusubirwamwo: Kristo yitanze rimwe ridende, bikwiye ibihe vyose.

Igicaniro ntikikiri amabuye: cahindutse umutima w’umuntu.

Umuriro ntucatswa n’ibimazi bisubirwamwo: watswa n’ubuntu bw’Imana.

Kandi umuriro ntukiri uw’inyama: ni Mpwemu Yera aba muri twebge.

«Mbega ntimuzi yuko mur’ urusengero rw’Imana, kandi ko Mpwemu w’Imana aba muri mwebge?»
(1 Ab’i Korinto 3:16)

Muri kino gihe, umuriro urazima iyo:
•ukwigaya guhindutse amajambo gusa ata guhinduka imbere,
•ubuntu bw’Imana bukoreshejwe mu guhunga ukuri,
•ukwizera guhindutse akamenyero ata rukundo.

Ariko umuriro uraka iyo:
•umutima uguma wicisha bugufi,
•umutimanama uguma ukora,
•urukundo ku Mana no ku bandi ruguma rukora.

Umuriro ntuzime na rimwe ku gicaniro cawe.
Si ku nguvu zawe, ariko kubw’umubano uhoraho na Kristo.
Si ku bwoba bw’urubanza, ariko kubwo gushimira ubuntu bw’Imana.

Kuko umutima wakozweko n’ikimazi gitunganye uhinduka igicaniro kizima,
aho umuriro w’Imana uguma waka.

IGISABISHO:
Mwami, ni wewe wakije mu mutima wanje umuriro w’ubuntu bwawe biciye muri Yesu Kristo.
Rinda umutima wanje ugume utunganye, wumva kandi wumvira.
Nyigisha kugendera mu kuri, mu kwigaya no mu rukundo, kugira ngo umuriro ntuzime na rimwe ku gicaniro c’ubuzima bwanje.
Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

FORGIVE, BUT REMAIN WISE

God’s Word is clear: forgiveness is not an option but a command.
Jesus says, “If you will forgive men their sins, your heavenly Father also will forgive you your offenses.” (Matthew 6:14)

Forgiveness frees the heart from bitterness, breaks the cycle of hatred, and places us in obedience to God.

However, forgiving does not mean being naïve or ignoring danger. God calls us to love, but also to wisdom.
Jesus Himself warned us:
“Be wise as serpents and innocent as doves” (Matthew 10:16)

A pure heart must be joined with a watchful spirit.

The Bible gives us clear examples.
Joseph forgave his brothers who sold him, but he first tested them before trusting them again (Genesis 42–45).
David forgave Saul and refused to kill him, yet he kept his distance to protect his life (1 Samuel 24; 26).
Even Jesus, full of love, “did not trust himself to them, because he himself had knowledge of all persons” (John 2:24).

These examples teach us that forgiveness heals the heart, while wisdom protects life.

To forgive is to renounce revenge and place justice in God’s hands; to remain wise is to recognize that not everyone is transformed.

“The clever saw evil and hid himself.” (Proverbs 22:3)

Thus, forgiving does not mean accepting everything or allowing everything.
Believers are called to love sincerely, to discern, and to set healthy boundaries.

The true biblical balance is a heart that fully forgives and an attitude that remains watchful.

PRAYER:
Lord, give us the grace to forgive freely and the wisdom to remain cautious.
Teach us to love according to Your truth, to discern rightly, and to walk under Your protection. Amen.

Apostle Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

PARDONNER MAIS RESTER PRUDENT

La Parole de Dieu est claire: pardonner n’est pas une option, mais un commandement.
Jésus déclare:
«Si vous pardonnez aux hommes leurs offenses, votre Père céleste vous pardonnera aussi.» (Matthieu 6:14)

Le pardon libère le cœur de l’amertume, brise le cycle de la haine et nous place dans l’obéissance à Dieu.

Cependant, pardonner ne signifie pas être naïf ni ignorer le danger.
Dieu nous appelle à l’amour, mais aussi à la sagesse.
Jésus Lui-même nous avertit: «Soyez prudents comme les serpents et simples comme les colombes.» (Matthieu 10:16)

Un cœur pur doit s’accompagner d’un esprit vigilant.

La Bible nous donne des exemples éloquents.
Joseph a pardonné à ses frères qui l’avaient vendu, mais il les a d’abord mis à l’épreuve avant de leur faire confiance (Genèse 42–45).
David a pardonné à Saül et refusé de le tuer, tout en gardant ses distances pour préserver sa vie (1 Samuel 24; 26).
Même Jésus, plein d’amour, «ne se fiait pas aux hommes, parce qu’Il les connaissait tous» (Jean 2:24).

Ces exemples nous enseignent que le pardon restaure le cœur, tandis que la prudence protège la vie.

Pardonner, c’est renoncer à la vengeance et remettre la justice entre les mains de Dieu; rester prudent, c’est reconnaître que tous ne sont pas transformés.

«L’homme prudent voit le mal et se cache.» (Proverbes 22:3)

Ainsi, pardonner ne veut pas dire tout accepter ou tout permettre.
Le croyant est appelé à aimer sincèrement, à discerner et à établir des limites.

Le véritable équilibre biblique se trouve dans un cœur qui pardonne pleinement et une attitude qui demeure vigilante.

PRIÈRE:
Seigneur, donne-nous la grâce de pardonner sans réserve et la sagesse de rester prudents. Apprends-nous à aimer selon Ta vérité, à discerner avec justesse et à marcher sous Ta protection. Amen.

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

BABARIRA ARIKO UKOMEZE KUBA MASO

Ijambo ry’Imana riragaragara neza: kubabarira si amahitamo, ni itegeko.
Yesu yaravuze ati: “Nimubabarira abantu amakosa yabo, So wo mu ijuru na We azabababarira ayanyu.” (Matayo 6:14)

Kubabarira bishyira umutima mu mudendezo, bikawukuramo inzika, bikica urunigi rw’urwango kandi bikadushyira mu kumvira Imana.

Ariko kandi, kubabarira ntibisobanura kuba umunyabwoba cyangwa kwirengagiza ibyago.
Imana iduhamagarira gukunda, ariko ikanaduhamagarira kugira ubwenge.
Yesu ubwe yaraduhaye umuburo agira ati:
“Murabe rero inyaryenge nk’inzoka, mube n’intaryarya nk’inuma.” (Matayo 10:16)

Umutima utanduye ugomba kujyana n’ubwitonzi n’ubugenzuzi.

Bibiliya iduha ingero zisobanutse.
Yozefu yababariye bene se bamugurishije, ariko yabanje kubagerageza mbere yo kongera kubizera (Itangiriro 42–45).
Dawidi yababariye Sawuli, yanga kumwica, ariko akomeza kwitandukanya na we kugira ngo arinde ubuzima bwe (1 Samweli 24; 26).
Na Yesu ubwe, nubwo yari yuzuye urukundo, “ntiyabizeraga, kuko yari abazi bose” (Yohani 2:24).

Izi ngero zitwigisha ko kubabarira gukiza umutima, naho ubwenge bukarinda ubuzima.

Kubabarira ni ukureka kwihorera no gushyira ubutabera mu maboko y’Imana; kuguma uri maso no kumenya ko atari bose bahindutse.

“Umunyabwenge abona icyago kije, akihisha, naho injiji zikiyahuramo, zikabiryora.” (Imigani 22:3)

Bityo rero, kubabarira ntibisobanura kwemera byose cyangwa kwihanganira byose.
Umukristo ahamagarirwa gukunda by’ukuri, kumenya gutandukanya no gushyiraho imipaka. Uburinganire nyakuri Bibiliya ivuga buri mu mutima ubabarira byuzuye no mu myitwarire ituma tuguma turi maso.

ISENGESHO:
Mwami, duhe ubuntu bwo kubabarira by’ukuri n’ubwenge bwo kuguma turi maso. Twigishe gukunda dukurikije ukuri kwawe, gutandukanya neza no kugendera mu burinzi bwawe. Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

HARIRA ARIKO UGUME URI MASO

Ijambo ry’Imana rirabivuga neza: guharira n’itegeko.
Yesu yaravuze ati:
“Ni mwaharira abantu ivyaha vyabo, na So wo mw ijuru azobaharira namwe.” (Matayo 6:14)

Guharira bituma umutima uva mu mubabaro n’inzika, bikica urunani rw’urwanko kandi bikadushira mu kwumvira Imana.

Ariko, guharira ntibisobanura kuba umunyabwoba canke kwirengagiza ibiba vyakubabaje.
Imana iduhamagarira gukunda, ariko ikanaduhamagarira kugira ubgenge.
Yesu ubwiwe arabitwibutsa ati: “Mugire ubgenge nk’inzoka, mumere nk’inuma ata karohe.” (Matayo 10:16)

Umutima utanduye ukwiye kugendana n’ubwitonzi n’ubugenzuzi.

Bibiliya iraduha uturorero dutomoye.
Yosefu yarahariye bene se bamugurishije, ariko yabanje kubagerageza imbere yo kubizera (Itanguriro 42–45).
Dawidi yarahariye Sawuli, yanka kumwica, ariko akagenda anyurana na we kugira arinde ubuzima bwiwe (1 Samweli 24; 26).
Na Yesu ubwiwe, n’aho yari yuzuye urukundo, “ntiyabishimira, kuko yar’ azi abantu bose.” (Yohana 2:24)

Utu turorero tutwigisha ko guharira gukiza umutima, ariko ubwenge bukarinda ubuzima. Guharira n’ukureka kwihora tugashira ubutungane mu maboko y’Imana; ariko kandi ni no kuguma turi maso tukamenya ko atari abantu bose bahindutse, ko hari abashobora kubandanya gukora ibibi.

“Umunyamakenga iy’ abonye ikibi kije, arikinga.” (Imigani 22:3)

Guharira ntibisobanura kwemera vyose canke kwihanganira vyose.
Umukristu ahamagarirwa gukunda vy’ukuri, kugira ubwenge bwo gutandukanya no gushiraho imbibe.
Uburinganire nyakuri Bibiliya ivuga, buri mu mutima uharira vy’ukuri n’ugukomeza kuba maso.

ISENGESHO:
Mwami Mana, duhe ubuntu bwo kubabarira vy’ukuri n’ubwenge bwo kuguma twitonze. Twigishe gukunda dukurikije ukuri kwawe, gutandukanya neza no kugendera mu burinzi bwawe. Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA