SHORA IMIZI

“Mushōreye imizi muri we kandi mwubatswe muri we, mukomejwe no kwizera nk’uko mwigishijwe, mufite ishimwe ryinshi risesekaye.” (Abakolosayi 2:7)

Igiti kiguma gihagaze mu gihe cy’umuyaga kubera ko imizi yacyo iba yarashoreye kure. Natwe, imbaraga zacu zo mu mwuka zishingiye ku buryo dushora imizi muri Kristo.

Shora imizi muri Kristo. Ni we rufatiro rwawe.
Shora imizi mu Ijambo ry’Imana. Ni ryo rigaburira kwizera kwawe.
Komera mu kwizera. Ntukemere ko ibihe urimo bikunyeganyeza.
Guma ushikamye mu bigeragezo. Imiyaga y’ubuzima ishobora kuguhungabanya, ariko ntikwiye kukurandura.
Wame wera imbuto. Imizi ikomeye itanga ubuzima bwera imbuto.

Yesu yaravuze ati:
“Mugume muri jye, nanjye ngume muri mwe… Uguma muri jye, nanjye nkaguma muri we, ni we wera imbuto nyinshi.” (Yohana 15:4–5)

Ntukibande gusa ku kugaragara nk’ukomeye inyuma.
Shora imbaraga mu gukomeza umubano wawe n’Imana imbere muri wowe.

SHORA IMIZI MURI KRISTO.
GUMA USHIKAMYE.
WAME WERA IMBUTO.

ISENGESHO:
Mwami Yesu, shora imizi yanjye muri wowe.
Komeza kwizera kwanjye binyuze mu Ijambo ryawe, umpe gushikama mu bigeragezo, kandi utume ubuzima bwanjye bwera imbuto ziguhesha icyubahiro. Amen.

Shalom.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

SHINGA IMIZI

“Mushinze imizi muri we, mwubakwa muri we, mushikamishijwe n’ukwizera nk’uko mwigishijwe, murushiriza gushima.”
(Ab’i Kolosayi 2:7)

Igiti kiguma gihagaze mu gihe c’umuyaga kubera ko imizi yaco iba yarashinze kure.
Muri ubwo buryo nyene, inkomezi zacu zo mu mpwemu zishingiye ku kuntu twashinze imizi muri Kristo.

Shinga imizi muri Kristo. Ni we shingiro ryawe.
Shinga imizi mw’Ijambo ry’Imana. Ni ryo rigaburira ukwizera kwawe.
Shikama mu kwizera kwawe. Ntureke ibihe urimwo ngo bikunyeganyeze.
Guma ushikamye mu bigeragezo. Imiyaga y’ubuzima irashobora kuguhungabanya, ariko ntikwiye kukurandura.
Wame wera ivyamwa.
Imizi ikomeye ivamwo ubuzima bwama bwera.

Yesu yavuze ati:
“Ni mugume muri jewe, nanje ngume muri mwebge… Uguma muri jewe, nanje nkaguma muri we, uwo ni we yama cane, kukw ataco mubasha gukora mutamfise.”
(Yohana 15:4–5)

Ntukibande gusa ku kugaragara nk’uwukomeye inyuma. Ja kure mu kugirana ubucuti bwimbitse n’Imana imbere muri wewe.

SHINGA IMIZI MURI KRISTO.
GUMA USHIKAMYE.
WAME WERA IVYAMWA.

IGISABISHO:
Mwami Yesu, nshingira imizi muri wewe.
Shimangira ukwizera kwanje biciye mw’Ijambo ryawe, umpe gukomera mu bigeragezo, kandi utume ubuzima bwanje bwama ivyamwa biguhesha icubahiro. Amen.

Shalom.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

WHAT YOU SOW WILL RETURN

“When you destroy someone’s life with lies, take it as a loan; it will come back to you with interest.”

Lies may destroy someone’s reputation, relationships, opportunities, or peace. But no injustice escapes the eyes of God.

The Bible says:
“Do not be deceived: God cannot be mocked. A man reaps what he sows.” (Galatians 6:7)

What you plant today may not return immediately, but every seed has a harvest. If you sow lies, injustice, and destruction, do not be surprised when the consequences eventually find their way back to you.

You may deceive people, but you cannot deceive God.

Therefore, be careful what you say about others.
Do not build your future by destroying someone else’s life.

Sow truth.
Sow righteousness.
Sow love.

Shalom.

Because what you sow, you will reap.

Apostle Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

CE QUE TU SÈMES, TU LE RÉCOLTERAS

«Quand tu détruis la vie de quelqu’un par des mensonges, considère cela comme un prêt: cela te reviendra avec des intérêts.»

Tu peux tromper les hommes, mais tu ne peux pas tromper Dieu.

Une réputation détruite par le mensonge, une injustice commise ou une fausse accusation peuvent sembler oubliées avec le temps. Mais devant Dieu, rien n’est oublié.

«Ne vous y trompez pas: on ne se moque pas de Dieu. Ce qu’un homme aura semé, il le moissonnera aussi.» (Galates 6:7)

Alors, fais attention à ce que tu sèmes dans la vie des autres.

Sème la vérité.
Sème la justice.
Sème l’amour.

Car un jour, la récolte viendra.

Shalom.

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

ICYO UBIBA NI CYO USARURA

“Iyo urimbuye ubuzima bw’umuntu ukoresheje ibinyoma, ubifate nk’umwenda: bizokugarukako bifite n’inyungu.”

Ushobora kuyobya abantu, ariko ntushobora kuyobya Imana.

Ushobora kwangiza izina ry’umuntu, kumutesha amahoro cyangwa kumwangiriza ubuzima ukoresheje ibinyoma. Ariko Imana irabibona, kandi nta kintu na kimwe kiyihishe.

“Ntimuyobe: Imana ntinegurizwa izuru, kuko ibyo umuntu abiba ari byo azasarura.” (Abagalatiya 6:7)

None rero, witondere ibyo ubiba mu buzima bw’abandi.

Biba ukuri.
Biba ubutabera.
Biba urukundo.

Shalom.

Kuko umunsi umwe, isarura rizaza.

Intumwa Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

IVYO UBIBA NI VYO WIMBURA

«Iyo usambuye ubuzima bw’umuntu ukoresheje ibinyoma, ubifate nk’umwenda: bizokugarukako bifise n’inyongera.»

Urashobora guhenda abantu, ariko ntushobora guhenda Imana.

Izina ry’umuntu rishobora kwononwa n’ibinyoma, ubuzima bukagirwa nabi n’ibirego vy’ibinyoma, ariko Imana irabibona kandi nta kintu na kimwe kiyihishwa.

«Ntimuzimire: Imana yo nticokorwa; kukw ic’ umuntu abiba cose ari co azokwimbura.»
(Ab’i Galatiya 6:7)

Nuko rero, witondere ivyo ubiba mu buzima bw’abandi.

Biba ukuri.
Biba ubutungane.
Biba urukundo.

Kuko umusi umwe, ivyimburwa bizoshika.

Shalom.

Intumwa Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

MENYA KWITANGIRA!

«Umuntu atitangira mu mutima, ameze nk’igisagara gitewe gisambutse uruzitiro.» (Imigani 25:28)

Igisagara kitagira uruzitiro kiba ahantu hagaragara, katagira uburinzi. Umwansi arashobora kucinjiramwo uko ashaka, kuko ata kintu na kimwe kikirinda.

Ni ko bimeze no ku muntu atamenya kwifata no kwitangira mu mutima wiwe.

Iyo udashobora gutegeka uburake bwawe, amajambo yawe, ivyipfuzo vyawe canke ingene witwara, uba umeze nk’igisagara gisambutse uruzitiro.

Agatutsi kamwe gashobora gutuma uraka.
Ikigeragezo kimwe gishobora kugutsinda.
Igikomere kimwe gishobora kugutera kwihora.
Amarangamutima ataganzwa arashobora kugutuma ufata ingingo uzokwicuza mu nyuma.

MENYA KWITANGIRA!

Ntureke uburake bwawe abe ari bwo bukuvugira.
Ntureke amarangamutima yawe abe ari yo aganza ururimi rwawe.
Ntuvuge ikintu cose wumva mu mutima wawe.
Ntureke umuntu wese aguteye uburake abe ari we agutegeka ingene umwishura.

Hari igihe intsinzi atari ugusubiza, ahubwo ari ukumenya igihe co guceceka.

Amajambo yawe arashobora kwubaka, ariko arashobora no gusenya.
Arashobora gukiza, ariko arashobora no gukomeretsa.
Arashobora kuzana amahoro, ariko arashobora no guteza amatati.

Ni co gituma Ivyanditswe bivuga biti:
«Urinda akanwa kiwe n’ururimi rwiwe, Umutima wiwe aba awurinze amagorwa.» (Imigani 21:23)

Umuntu atitangira mu mutima ameze nk’igisagara gitewe gisambutse uruzitiro—kirakinguye, ntikigira uburinzi kandi ikintu cose kirashobora kucinjiramwo.

Ariko ukwifata no kwitangira mu mutima bigushingira uruzitiro rurinda ubuzima bwawe. Bigutoza kwiyumvira imbere yo kuvuga, gutekana imbere yo kwishura no guhitamwo amajambo meza.

Ntubwirizwa kwishura umuntu wese aguteye uburake.
Ntubwirizwa gutsinda impaka zose.
Ntubwirizwa kwama ari wewe uvuga ijambo rya nyuma.

Rimwe na rimwe, guceceka ni bwo butwari.

Uyu musi, saba Imana igufashe kwitangira mu mutima, kurinda ururimi rwawe no kuganza amajambo yawe.

MENYA KWITANGIRA!

Subira ushireho uruzitiro rwawe.
«Yamar’ umuntu wese ni yihutire kwumva, atebe kuvuga, atebe kuraka.» (Yakobo 1:19)

Shalom!
Intumwa Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

MENYA KWITANGIRA!

“Umuntu utitangīra mu mutima, ameze nk’umudugudu usenyutse utagira inkike.” (Imigani 25:28)

Umudugudu udafite inkike uba uri ahantu hafunguye, utagira ubwirinzi. Umwanzi ashobora kuwugeramo uko yishakiye, kuko nta kintu kiwurinda.

Ni ko bimeze no ku muntu utamenya kwifata no kwitangīra mu mutima we.

Iyo udashobora gutegeka uburakari bwawe, amagambo yawe, ibyifuzo byawe cyangwa uko witwara, uba umeze nk’umudugudu udafite inkike.

Agasuzuguro kamwe gashobora gutuma urakara. Ikigeragezo kimwe gishobora kugutsinda. Igikomere kimwe gishobora kugutera kwihorera. Amarangamutima adategetswe ashobora kugutera gufata icyemezo uzicuza nyuma.

MENYA KWITANGIRA!

Ntukemere ko uburakari bwawe ari bwo bukuvugira.
Ntukemere ko amarangamutima yawe ategeka ururimi rwawe.
Ntukavuge buri kintu cyose wumva mu mutima.
Ntukemere ko buri muntu uguteye uburakari agutegeka uko usubiza.

Hari igihe gutsinda atari ugusubiza, ahubwo ari ukumenya igihe cyo guceceka.

Amagambo yawe ashobora kubaka, ariko ashobora no gusenya. Ashobora gukiza, ariko ashobora no gukomeretsa. Ashobora kuzana amahoro, ariko ashobora no guteza amakimbirane.

Ni yo mpamvu Ibyanditswe bivuga biti:
“Utabumbuye akanwa ke agafata ururimi rwe, ni we urinda ubugingo bwe amakuba.” (Imigani 21:23)

Umuntu utitangīra mu mutima ameze nk’umudugudu usenyutse utagira inkike—ufunguye, utagira ubwirinzi kandi ushobora kwinjirwamo n’ikintu cyose.

Ariko kwifata no kwitangīra mu mutima bigushyiriraho inkike zirinda ubuzima bwawe. Bigutoza gutekereza mbere yo kuvuga, gutuza mbere yo gusubiza no guhitamo amagambo meza.

Ntugomba gusubiza buri wese uguteye uburakari. Ntugomba gutsinda buri mpaka. Ntugomba buri gihe kuba ari wowe uvuga ijambo rya nyuma.

Rimwe na rimwe, guceceka ni bwo butwari.

Uyu munsi, saba Imana igufashe kwitangīra mu mutima, kurinda ururimi rwawe no gutegeka amagambo yawe.

MENYA KWITANGIRA!

Subiza inkike zawe.

“Umuntu wese yihutire kumva, ariko atinde kuvuga, kandi atinde kurakara.” (Yakobo 1:19)

Shalom!
Intumwa Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

MASTER YOURSELF!

“Just like a city lying in the open and without surrounding walls, so also is a man who is unable to restrain his own spirit in speaking.” (Proverbs 25:28)

A city without surrounding walls is exposed and vulnerable. Nothing protects it. Nothing prevents the enemy from entering.

The same is true of a person who cannot restrain his own spirit in speaking.

Master yourself!

Do not allow your anger to speak for you.
Do not allow your emotions to control your tongue.
Do not say everything you feel.
Do not let every provocation force a response from you.

Sometimes, the greatest victory is not in answering, but in knowing when to remain silent.

Your mouth can build, but it can also destroy.
Your words can heal, but they can also wound.
Your tongue can bring peace, but it can also create conflict.

That is why Scripture says:

“The one who guards his mouth and his tongue keeps his soul from troubles.” (Proverbs 21:23)

A person who cannot restrain his spirit is like a city without walls—open, exposed, and vulnerable.

But self-control gives you a spiritual boundary. It teaches you to pause before you speak, to think before you react, and to choose your words wisely.

You do not have to respond to every provocation.
You do not have to win every argument.
You do not have to say the last word.

Sometimes silence is strength.

So today, ask God to help you master your spirit, guard your tongue, and control your words.

MASTER YOURSELF!

Build the walls again.

“Everyone should be quick to listen, slow to speak and slow to become angry.” (James 1:19)

Shalom!
Apostle Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

MAÎTRISE-TOI !

«Comme une ville forcée et sans murailles, ainsi est l’homme qui n’est pas maître de lui-même.» (Proverbes 25:28)

Une ville sans murailles est une ville exposée. Elle est vulnérable aux attaques, parce que rien ne protège ses portes.

Il en est de même de l’homme qui ne sait pas se maîtriser. Lorsqu’il ne contrôle ni sa colère, ni ses paroles, ni ses désirs, ni ses réactions, il devient lui-même une ville sans murailles.

Une provocation suffit pour le faire exploser.
Une tentation suffit pour le faire tomber.
Une blessure suffit pour le pousser à se venger.
Une émotion suffit pour lui faire prendre une mauvaise décision.

Maîtrise-toi !

Être maître de soi ne signifie pas ne rien ressentir. Cela signifie ne pas laisser ce que tu ressens prendre le contrôle de ta vie.

Tu peux être en colère sans pécher.
Tu peux être tenté sans céder.
Tu peux être blessé sans te venger.
Tu peux avoir beaucoup à dire et choisir pourtant de te taire.

La maîtrise de soi est une muraille qui protège ta vie.

Ne laisse donc pas chaque émotion devenir une décision. Ne laisse pas chaque provocation déterminer ta réaction. Ne laisse pas chaque désir devenir une action.

Apprends à te gouverner avant de vouloir gouverner quoi que ce soit autour de toi.

La Bible nous rappelle que «le fruit de l’Esprit, c’est […] la maîtrise de soi» (Galates 5:22-23).

Alors, aujourd’hui, ne cherche pas seulement à changer ce qui est autour de toi. Commence par te maîtriser toi-même.

MAÎTRISE-TOI !
Car celui qui ne se maîtrise pas ressemble à une ville forcée et sans murailles.

Shalom !
Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA