UBAHIRIZA IJAMBO RYAWE

Uko tuvuga kugaragaza ibibera mu mutima.
Hari ibintu abantu bumva ko ari bito, nko gutanga amasezerano tudasohoza, gushyiraho gahunda tutazubahiriza, cyangwa kuvuga “yego” kandi tutiteguye gukora ibyo twiyemeje. Nyamara imbere y’Imana, ibyo si ibintu bito: bikora ku kuri, ku bwizerwe no ku butungane.

Yesu yaravuze ati: “Ijambo ryanyu ribe ‘Yee, Yee’, ‘Oya, Oya’, ibirenze ibyo bituruka ku Mubi.”(Matayo 5:37)
Ibyo bitwereka ko buri jambo tuvuga ryo ubwaryo rigerageza imico yacu.
Kuvuga ngo “nzaza”, “nzaba mpari” cyangwa “nzabikora” si ibintu byoroheje.
Ni ugushyira ubunyangamugayo bwacu ku munzani. Iyo “ye” yacu ihinduka “nzareba”, ijambo ryacu rirateshwa agaciro kandi tukababaza Imana.

Biblia ivuga iti: “Ururimi rubeshya ni ikizira ku Uwiteka, ahubwo anezezwa n’abakora iby’ukuri.”(Imigani 12:22)
Kunanirwa kuzuza ibyo twavuze si ikibazo cy’imyitwarire gusa; ni ubwiyoroshye mu ijambo, ni ugutangaza ibyo utazakora, kandi bikomeretsa uwagutegereje.
Imana irifuza ko abana bayo baba abantu bashobora kwizerwa.

No kutubahiriza gahunda na byo birababaza abandi. Ijambo ry’Imana rivuga riti: “Ntukarerege mugenzi wawe uti“Genda uzagaruke ejo mbiguhe”,Kandi ubifite iruhande rwawe.”(Imigani 3:28)
Ni nko kubwira umuntu ngo “nzaba mpari”, ariko ukamureka ategereje.
Inyuma y’amagambo atarisohozwa haba umutima wababaye.
Kubahiriza ijambo ryawe ni igikorwa cy’urukundo.

Ubudahemuka ni urufunguzo mu mibereho y’umwuka.
Zaburi 15 ivuga ko umugabo utunganye ari uw “utatenguha ijambo rye naho ryamugora.”
Imana yegera abantu ijambo ryabo ridahinduka kuko ubudahemuka ari umuco wayo. Ibyo isezerana irabisohoza. Ntiyicuza, ntiyivuguruza, ntibeshya.
Iyo dukomeje kuba abantu bubahiriza ijambo, tuba duhamiriza kamere yayo iri muri twe.

Ariko kutizerwa gusenya umubano. “Kwizera umuhemu mu gihe cy’amakuba,Ni nk’iryinyo ricitse n’ikirenge gitanye.”(Imigani 25:19) Umubano ushobora gusenyuka kubera umuntu atajya asohoza ibyo avuga.
Imana irifuza ko tuba abantu b’impagarike bashobora kwizerwa.

Niba usanga wamenyereye kuvuga ibyo udashobora gukora, gutanga amasezerano utubahiriza cyangwa kwihuta kuvuga ye, Imana ntigucira urubanza. Irakwegereye kugira ngo iguhindure. Umwuka wayo ni Umwuka w’ubudahemuka.
Aho wanyereye, irashobora kugukomeza.
Aho ijambo ryawe ryatakaje agaciro, irashobora kuryongera.
Bivana ku cyemezo kimwe: icyifuzo cyo kugira ijambo ryawe ribe ukuri.

Yesu Kristo ni urugero rwacu. Yasohoje amasezerano yose Data yasezeranye.
Yaje nk’uko byavuzwe, arapfa nk’uko byasezeranywe, kandi arazuka nk’uko byahanuwe. Ubudahemuka ni kamere ye kandi ashaka kuyishyira muri twe.
Kubahiriza ibyo wiyemeje si disipulini gusa; ni ukubaho mu kuri no kugaragaza Imana mu buzima bwawe.

Uwiteka aguhe kuba umuntu ijambo rye rifite agaciro, umuntu “ye” ye iba ye koko, kandi ubudahemuka bwe bukazana icyubahiro ku Mana.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

NTUBE MAHINDAGU

Uko tuvuga kwerekana ibiri mu mutima.
Abantu benshi bibaza ko ari ibintu bito gusezeranya abandi ivyo badashobora kwubahiriza, gutanga ama « rendez-vous » batubahiriza, canke kuvuga ngo “ego” kandi batabishaka canke batabishoboye. Ariko imbere y’Imana, ivyo s’ibintu bitoya: Bijanye n’ukuri, ubwizigirwa n’ubutungane.

Yesu yaravuze ati: “Ijambo ryanyu ribe Ego, ego; Oya, oya: ikirenze ivyo kiva kuri wa Mubi.”(Matayo 5:37)
Ayo majambo arerekana ko buri sezerano tugize rihamagara kamere yacu.
Kuvuga ngo “ndaza”, “nzoba ndahari” canke “nzobikora” s’ibintu vyoroshe. N’ugushira ubwizigirwa bwacu ku munzane.
Iyo “ego” yacu ihindutse “tuzovyihweza”, ijambo ryacu riba riratakaye, kandi tuba duteye intimba Imana.

Ijambo ry’Imana rivuga riti: “Iminwa y’ibinyoma n’igisesema k’Uhoraho, Arikw abakora ivy’ ukuri ni bo bamuhimbara.”(Imigani 12:22)
Kutubahiriza ivyo twasezeranye s’ikibazo c’ukudatunganya ibintu gusa; n’uburyarya bwo mu majambo—ivyo twavuze ntitubikore—kandi bibabaza uwaturindiriye.
Imana ishaka ko abana bayo baba abantu bashobora kwizerwa.

No kutaja aho wabwiye abandi ko muhahurira birababaza.
Ijambo rivuga riti: “Ntukabgire mugenzawe, uti Genda, uz’ugaruke, Ejo nzoguha; Kand’ ubifise ngaho.”(Imigani 3:28)
Ni nka wa wundi avuga ati: “Ndahari”, atariho ari.
Inyuma y’ijambo ritubahirijwe hari umutima w’umuntu ukomeretse.
Kwubahiriza ijambo ryawe n’igikorwa c’urukundo.

Ubwizigirwa n’urufunguruzo rw’ivy’impwemu.
Zaburi 15 ivuga ko umuntu agororotse ari uwo “uwutirahuruza naho ico yarahiye comugirira nabi.” Imana yegera cane abantu ijambo ryabo ridahindagurika kubera ubwizigirwa ari kamere yayo.
Ivyo yavuze irabikora.
Ntibesha, ntiyicuza, ntiyisubirako.
Iyo twubahirije ijambo, tuba tugaragaje kamere yayo iri muri twebge.

Ariko ubuhemu burasambura ukwizigira.
“Kwizigira umuntu w’igihemu mu gihe c’amagorwa, Ni nk’iryinyo ricitse, n’ukuguru gukondotse.”(Imigani 25:19)
N’umubano urashobora gupfa kubera umuntu adashobora gukurikiza ivyo avuga.
Imana ishaka ko tuba abantu badahindagurika, batagoyagoya, abantu bashobora kwizerwa.

Nimba war’usanzwe woba waramenyereye kwemera ivyo utari bukore, gusezeranya abandi ivyo utari bwubahirize, canke kwihuta kuvuga ego, Imana nta rubanza iguciriye.
Imana ikurindiranye igishika kugira ngo iguhindure. Mpwemu wayo ni Mpwemu w’ubwizigirwa.
Aho wahora unyerera, irashobora kuhagukomereza. Aho ijambo ryawe ryahora ritakarira, Imana irashobora kuryongera agaciro.
Bitangurira ku mugambi umwe: kwifuza ko ijambo ryawe ribamwo ukuri.

Kristo ni we karorero.
Yarubahorije ijambo ryose Data yavuze. Yaje nk’uko vyavuzwe, arapfa nk’uko vyahanuwe, kandi arazuka nk’uko vyasezeranijwe.
Ubwizigirwa ni kamere yiwe, kandi ashaka kuyishira muri twebge.
Kwubahiriza ivyo wasezeranye s’ukugira discipline gusa, n’ukugendera mu kuri no kugaragaza kamere y’Imana muri wewe.

Uhoraho aguhe kuba umuntu ijambo ryiwe rifise agaciro, umuntu “ego” yiwe iba ego vy’ukuri, kandi ubwizigirwa bwiwe buhimbara Imana.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

HEAVEN DOES NOT HELP THOSE WHO HELP THEMSELVES — IT HELPS THOSE WHO TRUST IN GOD”

« I lift up my eyes to the mountains— where does my help come from? My help comes from the LORD, the Maker of heaven and earth. » (Psalm 121:1-2)

There is a phrase people often repeat as if it came from God:
“Help yourself, and heaven will help you.”
It sounds wise, but it does not reflect the teaching of Scripture.
The Bible shows that divine help does not flow from our ability to manage on our own, but from our willingness to depend fully on God.

Jesus stated plainly:
“Apart from me you can do nothing” (John 15:5)

This means God does not wait for us to try everything in our own strength before He steps in. Instead, He wants us to begin with Him, trusting Him and relying on His grace.
The psalmist did not look to himself for strength. He looked upward and declared:
“My help comes from the LORD…”

God’s help comes to the humble, not the self-sufficient.
Paul understood this when he wrote:
“My power is made perfect in weakness.” (2 Corinthians 12:9)

When we acknowledge our limits, God reveals His unlimited strength. He is not our last option after we have exhausted our own ideas.
He is meant to be our first support, our source, and our foundation.

“Commit your way to the LORD;
trust in him and he will do this.” (Psalm 37:5)

Yes, God blesses our efforts, but only when those efforts are rooted in faith, submission, and obedience.
Heaven does not respond to those who rely on themselves, but to those who lift their eyes to God and say:
“Lord, I need You.”

PRAYER:
Lord my God,
I acknowledge today that I can do nothing without You.
I lay down my self-reliance and place my trust in Your strength.
Guide me, empower me, and work in my life according to Your will.
Amen.

Apostle Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

LE CIEL N’AIDE PAS CELUI QUI S’AIDE: IL AIDE CELUI QUI SE CONFIE EN DIEU

«Je lève mes yeux vers les montagnes… D`où me viendra le secours? Le secours me vient de l`Éternel, Qui a fait les cieux et la terre.» (Psaume 121:1-2)

Il existe une parole souvent répétée: « Aide-toi, le ciel t’aidera.»
Elle semble sage, mais elle ne reflète pas la pensée biblique et elle est vide de vérité.
La Bible enseigne que le secours divin ne dépend pas de notre capacité à nous débrouiller seuls, mais de notre confiance totale en Dieu.

Jésus dit:
«Sans moi, vous ne pouvez rien faire.» (Jean 15:5)

Dieu ne nous demande pas d’essayer seuls avant d’intervenir. Il veut au contraire que nous commencions avec Lui, dans la dépendance et la foi.
Le psalmiste ne se tourne pas vers lui-même, mais vers Dieu:

«Le secours me vient de l’Éternel.»

Le secours divin se manifeste dans l’humilité, pas dans l’autosuffisance. Paul l’a compris:
«Ma puissance s`accomplit dans la faiblesse. Je me glorifierai donc bien plus volontiers de mes faiblesses, afin que la puissance de Christ repose sur moi.» (2 Corinthiens 12:9)

Lorsque nous reconnaissons nos limites, Dieu révèle Sa force. Il n’est pas notre dernier recours après nos propres efforts, mais notre premier appui.

«Recommande ton sort à l’Éternel, Mets en lui ta confiance, et il agira.» (Psaume 37:5)

Dieu bénit nos efforts lorsqu’ils sont guidés par la foi et soumis à Sa volonté.
Le ciel répond non à ceux qui s’aident eux-mêmes, mais à ceux qui disent :
«Seigneur, j’ai besoin de Toi.»

PRIÈRE:
Seigneur mon Dieu,
je reconnais que je ne peux rien sans Toi.
Je renonce à compter sur mes propres forces
et je place ma confiance en Ta puissance.
Guide-moi, fortifie-moi et agis dans ma vie.
Amen.

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

IMANA NTIFASHA UWIFASHIJE, IFASHA UYIRINGIRA

« Nduburira amaso yanjye ku misozi,Gutabarwa kwanjye kuzava he? Gutabarwa kwanjye kuva ku Uwiteka, Waremye ijuru n’isi. » (Zaburi 121:1-2)

Abantu benshi baravuga bati: «Imana ifasha uwifashije.»
Ariko ibyo si byo Bibiliya ivuga kandi nta kuri kubirimo.
Ijambo ry’Imana ritwigisha ko ubutabazi bw’Imana buturuka ku kwiringira Imana, budaturuka ku kumva twihagije no kwishingikiriza ku mbaraga zacu.

Yesu yavuze ati:
«…kuko ari nta cyo mubasha gukora mutamfite.» (Yohana 15:5)

Imana ntidusaba kubanza kwikorera byose ngo ari bwo idutabara. Ahubwo ishaka ko duhera kuri Yo, dukomeza kuyiringira no kuyumvira. Umwanditsi wa Zaburi yaravuze ati:
«Gutabarwa kwanjye kuva ku Uwiteka…»

Imana yigaragariza mu ntege nke zacu. Pawulo yaranditse ati :
«Aho intege nke ziri ari ho imbaraga zanjye zuzura.” Nuko nzanezerwa cyane kwirata intege nke zanjye, ngo imbaraga za Kristo zinzeho.» (2 Abakorinto 12:9)

Iyo umuntu yemeye ko adashoboye, ni ho Imana yerekana imbaraga zayo.

«Ikoreze Uwiteka urugendo rwawe rwose,Abe ari we wiringira na we azabisohoza.» (Zaburi 37:5)

Imana ifasha abakorera mu kwizera no mu kuyubaha.
Imana ntifasha abishingikiriza kuri bo ubwabo, ahubwo abashyira ibyabo mu biganza byayo.

ISENGESHO:
Mwami Mana yanjye,
ndemera ko nta cyo nishoboza ntari kumwe nawe.
Nshyize iby’ubuzima bwanjye mu biganza byawe, unyobore kandi unkomereze mu bushake bwawe.
Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

IMANA NTIFASHA UFIFASHIJE, IFASHA UWUYIZIGIYE

« Ndunamurira amaso yanje ku misozi: Ugutabarwa kwanje kuzova hehe? Ugutabarwa kwanje kuva k’Uhoraho Yaremye ijuru n’isi. » (Zaburi 121:1-2)

Hari imvugo abantu bakunda kuvuga ngo: «Imana ifasha uwifashije.»
Ariko iyo mvugo ntiva muri Bibiliya kandi nta kuri kuyirimwo.

Ijambo ry’Imana ritwigisha ko ugutabarwa n’Imana kudaterwa n’uko twishoboye, ariko ko guterwa n’uko twizigira ko ugutabarwa guturuka ku Mana, tukishira mu maboko yayo.

Yesu yavuze ati:
«…kukw ataco mubasha gukora mutamfise.» (Yohana 15:5)

Imana ntidusaba kubanza kwigeragereza twenyene ngo ize kudutabara ar’uko twananiwe. Yifuza ko duhera kuri Yo, mu kwicisha bugufi no kuyizigira. Dawidi yavuze ati:
«Ugutabarwa kwanje kuva k’Uhoraho.»

Ugutabarwa n’Imana kwigaragaza iyo turi mu ntege nke. Paulo yaravuze ati:
«Ubushobozi bganje buhingurirwa mu ntege nke. Nuko cane-cane nzonezererwa kwirata intege nke zanje, ng’ubushobozi bga Kristo bunzeko.» (2 Ab’iKorinto 12:9)

Iyo twemeye ko ataco twishoboje ni ho Imana ica igaragaza ubushobozi bwayo.

«Ukorere Uhoraho urugendo rwawe rwose, Abe ari we wishimira, na we azobishitsa.» (Zaburi 37:5)

Imana ihezagira utwigoro twacu iyo dufatiye ku kwizera no ku kwumvira.
Imana ntifasha uwifashije, ariko ifasha uwuyizigiye akayitabaza, avuga ati: « Mwami, ndagukeneye. »

IGISABISHO:
Mwami Mana yanje, ndemeje ko ntaco nishoboje ntarikumwe nawe.
Ndahevye kwizera ubushobozi bwanje, nishize munsi y’ububasha n’ubushobozi vyawe.
Nyobora, unkomeze, ukore mu buzima bwanje.
Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

RETURN TO THE LORD

When Josiah became king at the age of eight (2 Kings 22:1), Judah was plunged into idolatry, corruption, and complete forgetfulness of God. Nothing seemed able to change the situation.
Yet, in the midst of this chaos, a young king made a decision that would transform everything: to seek the Lord with all his heart (2 Chronicles 34:3).

Everything began when the Book of the Law of the Lord, given through Moses, was found in the abandoned temple (2 Chronicles 34:14–15). This forgotten text became a light in the darkness. As it was read before Josiah, the Word pierced his heart. He understood that his people had turned away from the living God. In humility, he tore his clothes in repentance and declared:
“Go and inquire of the LORD for me and for the people and for all Judah about what is written in this book that has been found. Great is the LORD’s anger that burns against us because those who have gone before us have not obeyed the words of this book; they have not acted in accordance of all that is written there, concerning us” (2 Kings 22:13).

But Josiah did not stop at emotion. He acted.
He made the Word of God read to all the people (2 Kings 23:2), destroyed idols, demolished pagan altars (2 Chronicles 34:4), purified the temple, and publicly renewed the covenant with the Lord (2 Kings 23:3).

From that moment, a spiritual revival broke out. What seemed lost was restored. A people walking in darkness returned to the light, and the Bible testifies:
“Before nor after Josiah was there a king like him who turned to the LORD as he did—with all his heart and with all his soul and with all his strength, in accordance with all the Law of Moses” (2 Kings 23:25).

This story reminds us of a powerful truth:
Change begins when the heart returns to the Lord.
Even when everything seems broken, even when life takes the wrong direction, there is a path: returning to God, returning to His Word, returning to His presence. This return can restore a person, a family, and even a nation, as it did for Judah.

Today, God still waits. He has not changed. He opens His arms to anyone who chooses to return.

PRAYER:
Lord, I return to You.
Restore what is broken in me, reignite what has grown dim,
and make my life a place of revival. Amen.

Apostle Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

REVIENS AU SEIGNEUR

Lorsque Josias devint roi à l’âge de huit ans (2 Rois 22:1), Juda était plongé dans l’idolâtrie, la corruption et l’oubli total de Dieu.
Rien ne semblait pouvoir changer la situation.
Pourtant, au milieu de ce chaos, un jeune roi prit une décision qui allait tout bouleverser: chercher le Seigneur de tout son cœur (2 Chroniques 34:3).

Tout commença lorsque l’on retrouva, dans le temple abandonné, le livre de la Loi de l’Éternel donné par Moïse (2 Chroniques 34:14–15).
Ce texte oublié devint une lumière dans l’obscurité. Lorsqu’on le lut devant Josias, la Parole transperça son cœur. Il comprit que son peuple s’était éloigné du Dieu vivant. Alors, dans l’humilité, il déchira ses vêtements en signe de repentance et déclara :
«La colère de l’Éternel est grande, car nos pères n’ont pas observé les paroles de ce livre» (2 Rois 22:13).

Mais Josias ne s’arrêta pas à l’émotion. Il passa à l’action.
Il fit lire la Parole de Dieu à tout le peuple (2 Rois 23:2), renversa les idoles, détruisit les autels païens (2 Chroniques 34:4), purifia le temple et renouvela publiquement l’alliance avec l’Éternel (2 Rois 23:3).

À partir de ce moment, un réveil spirituel éclata.
Ce qui semblait perdu fut restauré.
Un peuple qui marchait dans les ténèbres revint à la lumière, et la Bible témoigne de Josias en disant:
«Avant lui, il n’y eut point de roi qui revînt à l’Éternel de tout son cœur… et après lui il n’en s’éleva point de semblable» (2 Rois 23:25).

Cette histoire nous rappelle une vérité puissante:
Le changement commence lorsque le cœur revient au Seigneur.
Même quand tout semble brisé, même quand la vie prend un mauvais tournant, il existe un chemin : revenir à Dieu, revenir à Sa Parole, revenir à Sa présence.
Ce retour peut restaurer une personne, une famille, et même une nation, comme ce fut le cas pour Juda.

Aujourd’hui encore, Dieu attend. Il n’a pas changé. Il ouvre les bras à celui qui décide de revenir.

PRIÈRE:
Seigneur, je reviens à Toi.
Restaure en moi ce qui est brisé, rallume ce qui est éteint, et fais de ma vie un lieu de réveil. Amen.

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

GARUKA K’UWITEKA

Igihe Yosiya yabaga umwami afite imyaka umunani gusa (2 Abami 22:1), u Buyuda bwari burangariye mu gusenga ibigirwamana, mu buriganya no mu kwibagirwa Imana rwose.
Nta kintu na kimwe cyagaragazaga ko ibintu byashoboraga guhinduka.
Ariko muri urwo rungabangabo, umwami ukiri muto yafashe icyemezo cyahinduye byose: gushaka Uwiteka n’umutima we wose (2 Amateka 34:3).

Byose byatangiriye igihe igitabo cy’amategeko y’Imana yazanywe na Mose, cyuburiwe mu rusengero rwaramaze imyaka rutereranywe (2 Amateka 34:14–15).
Icyo gitabo cyibagiranye cyahindutse umucyo mu mwijima. Bamaze kucyigisha imbere ya Yosiya, cyamukoze ku mutima. Yumvise ko abantu be bari barigereye Imana nzima. N’umutima wicishije bugufi, yicishije bugufi yaravuze ati:
“Nimugende mumbarize Uwiteka, jye n’aba bantu n’Abayuda bose, iby’amagambo yo muri iki gitabo cyabonetse mu nzu y’Uwiteka, kuko uburakari bw’Uwiteka budukongerejwe ari bwinshi, ku bwa ba sogokuruza batumviye amagambo yo muri iki gitabo, ntibakore ibyo twandikiwe byose.”(2 Abami 22:13)

Ariko Yosiya ntiyahagaze ku kubyumva gusa. Yagize n’icyo akora.
Yategetse ko igihugu cyose cyongera kumva Ijambo ry’Imana (2 Abami 23:2), asenya ibigirwamana, asukura urusengero, kandi asubiza isezerano imbere y’abantu bose (2 Abami 23:3).

Uhereye ubwo, ububyutse bw’umwuka bwarakwiye mu gihugu. Ibyari byarabuze byaragaruwe. Abantu bari mu mwijima basubiye mu mucyo, kandi Bibiliya ivuga kuri Yosiya iti:
“Nta mwami mu bamubanjirije wari uhwanye na we, wahindukiriye Uwiteka n’umutima we wose n’ubugingo bwe bwose n’imbaraga ze zose, akurikije amategeko ya Mose yose, ndetse no mu bamuherutse nta wahwanye na we.” (2 Abami 23:25)

Iyi nkuru itwibutsa ukuri gukomeye:
Impinduka itangirira ku mutima wagarukiye Uwiteka.
N’iyo byose byaba byacitse, n’iyo ubuzima buba butarimo kugenda neza, hari inzira: kugaruka ku Mana, kugaruka ku Ijambo ryayo, kugaruka mu bubasha bwayo. Iyo nzira ishobora gukiza umuntu, umuryango ndetse n’igihugu.

No muri iki gihe, Imana irategereje. Nta na kimwe yahinduye. Irarambuye amaboko ngo yakire uwo wese ugaruka uyigana.

ISENGESHO:
Mwami, ndagarutse kuri Wowe.
Subiza ibyangiritse muri njye kuba bizima, atsa umucyo ku byari byarazimye muri njye,
kandi hindura ubuzima bwanjye kuba ahantu h’umwuka w’ububyutse. Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

GARUKA KU MUKAMA

Yosiya amaze kuba umwami afise imyaka umunani (2 Abami 22:1), Ubuyuda bwari bwuzuyemwo ibigirwamana, ubukozi bw’ikibi n’ukwibagira Imana burundu.
Nta na kimwe cagaragaza ko ibintu vyohinduka.
Ariko hagati y’uruhagarara rusesema, uwo mwami akiri muto yafashe ingingo yahinduye ivy’igihugu cose: kurondera Umukama n’umutima wiwe wose (2 Ngoma 34:3).

Vyose vyatanguye igihe igitabu c’ivyagezwe vy’Uhoraho, ivyo Mose yazanye, catorwa mu ngoro y’Uhoraho (2 Ngoma 34:14–15). Ico gitabu cari caribagiwe cabaye nk’umuco mu mwiza. Bamaze kugisoma imbere ya Yosiya, amajambo yose yamukoreze ku mutima.
Yasanze abantu biwe bari barayobewe Imana nzima. N’umutima uciye bugufi, yaciye apfukama avuga ati:
“Ni mugende munsigurize Uhoraho, twe n’aba bantu n’abandi Bayuda bose, ivy’ amajambo yo mur’ iki gitabo batoye; kuk’ uburake bg’Uhoraho butuziriringiye ari bginshi, kubga ba sogokuruza batumviye amajambo yo mur’ iki gitabo, ngo bakore ivyanditswe muri co vyose twabariwe.” (2 Abami 22:13)

Ariko Yosiya ntiyabihagarikiye aho. Yaciye abikurikirana.
Yategetse ko abantu bose bongera kwumvira Ijambo ry’Imana (2 Abami 23:2), asenya ibigirwamana, asenya ibicaniro vy’abadayimoni (2 Ngoma 34:4), asukura urusengero, kandi agarukana isezerano imbere y’abantu bose (2 Abami 23:3).

Kuva ico gihe, ikangura ryo mu mpwemu ryaciye ritangura mu gihugu. Ivyari vyaratakaye vyarasubiriye biragaruka. Abantu bari basigaye bagendera mu mwiza barasubiye mu muco, kandi Bibiliya ivuga kuri Yosiya iti:
“Nta mwami mu bamwitangiye imbere yar’ ahwanye na we, yahindukiriye Uhoraho n’umutima wiwe wose n’ubugingo bgiwe bgose n’inkomezi ziwe zose, nk’ukw ivyagezwe vyose vya Mose biri; mbere no mu bamuherukiye nta n’umwe yahwanye na we.” (2 Abami 23:25).

Iyi nkuru iratwibutsa ukuri gukomeye:
Impinduka itangura iyo umutima usubiye ku Mukama.
Naho ibintu vyoba vyarasambutse, naho ubuzima bwoba butariko buragenda neza, haracari inzira: gusubira ku Mana, gusubira kw’Ijambo ryayo, gusubira mu kuboko kwayo. Uko kwigarura gushobora gukiza umuntu, umuryango, n’igihugu cose nk’uko vyabaye mu Buyuda.

N’uno musi, Imana irarindiriye. Ntiyahindutse. Irugururiye amaboko umuntu wese ashaka kuyigarukako.

IGISABISHO:
Mukama, ndakugarutseko.
Subiza mu buzima busanzwe ivyononekaye vyose mu buzima bwanje, garukana umuco mu vyazimye vyose muri jewe,
kandi hindura ubuzima bwanje ikibanza c’ikanguro. Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA