NTUKABUMVIRE

Hari igihe mu buzima ijwi ry’Imana rigomba kuba rirushije imbaraga andi majwi yose turi kumva.
Ibi ni byo byabaye kuri Yeremiya. Yari ahagurukiwe n’abahanuzi b’ibinyoma, n’abamugira inama zigoramye, n’abantu bamusebya kugira ngo bateshe agaciro ubutumwa bwe. Muri ibyo byose, Imana yamuhaye ijambo rimwe ry’ingenzi cyane abwira abantu:
“Ntimukumvire amagambo…”(Yeremiya 27:14)

Iri jambo ntiryari iryo kumutera ubwoba gusa, ahubwo ryari iryo kumurinda mu buryo bw’umwuka. Kuko si amajwi yose tugomba kumva. Hari ayakuyobya, ayagutera ubwoba, ndetse n’ayo ashobora kugira icyo yangiza mu bugingo bwawe.

Imana yari izi ko Yeremiya aramutse yumviye ibihuha, amagambo amusebya, n’ibigambo by’abantu, yashoboraga kuva mu murongo w’ubutumwa bwe.
No muri twe, mu buzima bwa buri munsi, hari amajwi tugomba kwirinda kugira ngo tugume mu kuri, mu mahoro n’ubusabane n’Imana.

Ntukabumvire, iyo abantu bagerageza kuzimya ibyo Imana yashyize mu mutima wawe.
Yeremiya yari afite ubutumwa bwumvikana neza, ariko abandi bahanuzi bavugaga ibinyuranye bakavuga ngo: “Ibyo avuga ntibizaba.” Bageragezaga kuzimya umuriro Imana yari yarakije.
No muri iki gihe, abazagerageza kukwemeza ko umuhamagaro wawe atari ukuri, ko inzozi zawe ari nini cyane, cyangwa ko utabishoboye.
Iyo amagambo yabo anyuranyije n’ayo Imana yakubwiye, ntubumvire.

Ntubumvire iyo bamwe baje kuvuga nabi abandi kugira ngo bagutere uburozi mu mutima.
Mu gihe cya Yeremiya, abahanuzi b’ibinyoma bamusebyaga kugira ngo abantu bamwange.
No muri iki gihe, hari bamwe bashaka kuzana amacakubiri, gutera urwikekwe, cyangwa gutuma wanga abo Imana yaguhaye.
Nyamara Bibiliya ivuga ko “urukundo rwihanganira byose kandi rwizera byose.”
Iyo hari ushaka kugushyiramo inzika, umujinya, cyangwa amakenga, Imana ikubwira iti: “Ntumwumvire.”

Ntubumvire, iyo hari abashaka kuguca intege.
Yeremiya yumvise kenshi abamubwira bati: “Rek’ubwenge! Ntawukumva.”
Guca intege ni intwaro ya sekibi.
Iyo wumvise abagabanya imbaraga zawe, basuzugura ibyo ukora, cyangwa batabona ibyiza Imana ikora muri wowe, uba ufite ibyago byo gucika intege.
Ariko Imana irakubwira, nk’uko yabibwiye Yeremiya: “Witinya, kuko ndi kumwe nawe.”

Ntubumvire, iyo amagambo yabo akuzana kure y’Imana.
Imana yaravuze iti: “Barayobya abantu banjye.”
Hari amajwi akujyana kure y’amasengesho, kure y’ukuri, kure y’ukwera, kure y’inzu y’Imana, cyangwa ndetse no kure y’uburyo bwawe bwo kumva ibintu mu buryo bw’umwuka. Bakubwira bati: “Ntabwo ari ikibazo gikomeye… Ushobora gutera intambwe… Imana izabyumva…” Ariko ijwi ryose riguca intege mu buryo bw’umwuka ni ijwi utagomba kumvira.

Ntubumvire, iyo ibyo bavuga binyuranyije n’Ibyanditswe.
Imana yabwiye Yeremiya iti: “Sinabatumye.”
Ikimenyetso cy’ijwi rivuye ku Mana si ubuhanga, si amarangamutima, si icyubahiro cyaryo, ahubwo ni uko rishyigikira Ijambo ry’Imana. Iyo amagambo yabo akujyana mu cyaha, mu bushukanyi cyangwa akagukura mu kuri, Imana ikubwira iti:
“Ntubumvire.”

Mu buzima, uzumva amajwi menshi: hari ayo kuguhagarika n’ayagukomeza, ayagukomeza mu kuri n’ayagukura mu murongo. Ariko ijwi ry’Imana ni ryo rikujyana mu mahoro, mu kuri, mu mucyo no mu gukura mu by’umwuka. Ni ryo ugomba guhitamo kumvira.

ISENGESHO:
Mwami Mana, mpa ubwenge bwo gutandukanya amajwi ankomeza n’amajwi anyobya.
Komeza umutima wanjye kugira ngo nkomeze kuba indahemuka ku Ijambo ryawe. Mfasha kugendera mu kuri, mu mahoro no mu rukundo, kandi unyigishe kumva ijwi ryawe gusa, ari ryo riyobora kandi rigasubiza ibintu mu buryo. Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

BIME AMATWI

Hari igihe ijwi ry’Imana ritegerezwa kwumvikana cane muri twebwe kuruta ayandi yose.
Uko ni ko vyagenze kuri Yeremiya.
Yeremiya yari akikujwe n’abavugishwa b’ibinyoma, abajanama b’ababeshi hamwe n’abantu bamuvuga nabi kugira ngo ubutumwa bwiwe bugoyagoye, yumvise Imana imubwira ngo abwire abantu ijambo ryoroshe ariko rihambaye:

“Ntimwumvirize amagambo abo ba kamenyi bababarira…”(Yeremiya 23:16)

Ico gihe, hari abantu biyita ba kamenyi, abavugishwa n’Imana ariko ijambo ryabo ridaturuka ku Mana. Bagenda baravuga nabi Yeremiya kugira ngo abantu bamwanke, bagenda barahinyura ubutumwa bwiwe kugira ngo babugire ubutagira ishingiro, kandi bagenda barerekana inzira zitari iz’Imana kugira ngo bayobore igihugu.

Ubutumwa bwabo bwari ububeshi, ntibwatuma abantu begukira Imana, ahubwo bwabakura mu nzira yo kuyitinya.

Uko ntikwari ukugabisha gusa; kwari uburinzi bwo mu vy’impwemu. Kuko amajwi yose ntakwiye kwumvirizwa. Amwe amwe aba ari imitego, ayasamaza canke ayica imitima.

Imana yari izi ko Yeremiya aramutse yitwaritse ibihuha, ukunegura n’ibinyoma, yoca azimira akava ku butumwa bwiwe. Mu buryo nk’ubwo nyene, mu buzima bwacu bwa minsi yose, hari amajwi dutegerezwa kwitandukanya na yo kugira ngo tuzigame amahoro yacu, ukwemera kwacu, n’ubucuti dufitaniye n’Imana.

Ntukabumvirize igihe abantu barondera kunyiganyiza ivyo Imana yashize mu mutima wawe.

Yeremiya yari yararonse ubutumwa butomoye, ariko abandi bahanuzi bavuga ibihushanye n’ivyo avuga, bavuga bati: “Ivyo avuga ntibizoshika.” Bashaka kuzimya ivyo Imana yari yacanye.
N’ubu, bamwe bazogerageza kukwemeza ko ihamagarwa ryawe atari ryo, ko indoto yawe ari nini cane, canke ko udashoboye. Iyo amajambo yabo avuguruza ubuyobozi Imana yaguhaye, ntubumvirize.

Bime amatwi iyo bamwe baje kuvuga nabi abandi kugira ngo bagutere ubumara mu mutima.
Mu gihe ca Yeremiya, abavugishwa b’ibinyoma baramuvuze nabi kugira ngo abantu bamwanke.
Uno musi, bamwe barondera kurema amacakubiri, bakabiba amakenga, canke bagatuma wanka abo Imana yaguhaye.
Yamara rero Bibiliya ivuga yuko “urukundo rwihanganira vyose kandi rwizigira vyose.”
Iyo umuntu ashaka kukwuzuza ishavu, inzigo canke kwihebura, mwime amatwi.

Ntiwumvirize iyo amajwi agerageza kukuca intege.

Yeremiya yaguma aterwa ati: “Reka, nta n’umwe akwumviriza.” Ugucika intege ni ikirwanisho ca shetani.
Iyo wumvirije abagabanya utwigoro twawe, bagasuzugura ivyo ukora, canke batigera babona ivyiza Imana ikora muri wewe, urashobora kwihebura.
Ariko Imana irakubwira nk’uko yabibwiye Yeremiya iti: “Ntutinye, kuko ndi kumwe nawe.”

Ntukabumvirize igihe amajambo yabo akujana kure y’Imana.

Imana yavuze iti: “Barazimiza abantu banje.”
Hari amajwi akujana kure y’isengesho, kure y’ukuri, kure y’ubweranda, kure y’inzu y’Imana, canke mbere akagujana kure y’ugutahura kwawe bwite mu vy’impwemu.
Bakubwira bati: «Ntaco bimaze… Ushobora gutera intambwe inyuma… Imana izobitahura…»
Ariko ijwi ryose rishaka ko ugoyagoya mu vy’impwemu n’ijwi udategerezwa kwumvira.

Ntubumvirize iyo ivyo bavuga bivuguruza Ijambo ry’Imana.
Imana iti: «Si jewe nabatumye.»
Igipimo c’ukuri c’ijwi s’uko riza rikora ku marangamutima canke uko risa, ahubwo n’ukudahemuka kwaryo kw’Ijambo ry’Imana, rikaza rivuga ivyo ijambo ry’Imana rivuga.
Nimba amajambo yabo avuguruza Ivyanditswe, nimba akujana mu caha, mu gukekeranya, canke mu gutandukana n’Imana, rero Imana ikubwira neza iti: “Ntubumvirize.”

Mu buzima bwawe, benshi bazovuga: bamwe bakwubaka, abandi bagusambura.
Bimwe kugira ngo bikumurikire, ibindi kugira ngo bikujane kure y’aho uzoshika.
Ariko ijwi ry’Imana riguma ari ryo rigushikana mu mahoro, mu muco, mu kuri no mu gukura. Iryo jwi ni ryo utegerezwa kwumviriza.

IGISABISHO:
Mwami, mpa ubwenge bwo kumenya amajwi ava kuri Wewe n’ayarondera kunzimiza.
Nkomereza umutima wanje kugira ngume nd’intahemuka kw’Ijambo ryawe.
Mfasha kugendera mu kuri, mu mahoro no mu rukundo, unyigishe kwumviriza ijwi ryawe gusa, ryo riyobora rikagarura ubuzima.
Mw’izina rya Yesu, Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

HONOUR YOUR WORD

The way we speak reveals what is truly in our hearts.
One attitude that many consider insignificant is giving appointments that we do not keep, making promises that we do not honour, or saying “yes” when we do not have the intention or discipline to fulfil what we said.
Yet in God’s eyes, these are not small matters: they concern truth, faithfulness, and integrity.

Jesus taught: “Let your ‘Yes’ be yes, and your ‘No,’ no” (Matthew 5:37).
Through these simple words, the Lord shows us that every commitment we make engages our character. Saying “I will come”, “I will be there”, or “I will do it” is not trivial.
It means our credibility and maturity are at stake.
When our “yes” becomes a “maybe”, and when our commitments change according to our moods or circumstances, our words lose value, and we grieve the heart of God.

The Bible reminds us that “lying lips are an abomination to the Lord, but those who act faithfully are His delight”(Proverbs 12:22).
Failing to honour our commitments is not just a lack of organisation or a time-management issue; it is a form of dishonesty—words spoken but not fulfilled—and a lack of respect toward those who wait for us or rely on us.
God does not want His children to be sources of uncertainty but reliable, stable, and trustworthy people.

Failing to keep an appointment also hurts others.
The Scripture says: “Do not say to your neighbour, ‘Go, and come back, and tomorrow I will give it,’ when you have it with you”(Proverbs 3:28).
This is similar to saying, “I will be there,” but leaving someone waiting. Behind every broken commitment is often a wounded heart.
Keeping our word is an act of love and respect.

Faithfulness is a powerful spiritual key.
Psalm 15 describes the upright man as one “who keeps an oath even when it hurts.”
God draws near to those whose word is firm because faithfulness is His own nature.
He fulfils every promise.
He does not lie, change His mind, or retract His words.
When we become people of our word, we reflect something of His character.

On the other hand, unfaithfulness destroys trust.
“Like a broken tooth or a lame foot is confidence in an unfaithful person”(Proverbs 25:19).
A relationship can crumble simply because someone has formed the habit of never doing what they promised.
God does not want us to be unstable, unpredictable, or careless with our commitments but strong pillars on whom others can depend.

If you realise that you have fallen into the habit of promising without doing, fixing appointments without keeping them, or saying yes too quickly, God does not condemn you.
He stretches out His hand to transform you.
His Spirit in you is a Spirit of faithfulness.
Where you were unstable, He can make you reliable.
Where your words had lost value, He can restore their weight.
It begins with one simple decision: to desire that your words reflect the truth.

Christ is our perfect model.
He fulfilled every promise of the Father.
He came as announced, died as prophesied, and rose again exactly as foretold. Faithfulness is His nature, and He wants to reproduce it in us.
Honouring your commitments, keeping your word, and respecting appointments is not only about discipline; it is walking in truth, manifesting God’s character, and becoming a trustworthy person in a world where faithfulness is rare.

May the Lord make you a man or woman whose word has value, whose “yes” is a real yes, and whose faithfulness brings glory to God.

Apostle Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

HONORE TA PAROLE

La manière dont nous parlons révèle ce qui se trouve réellement dans notre cœur.
Parmi les attitudes que beaucoup considèrent comme insignifiantes se trouve celle de donner des rendez-vous que l’on ne respecte pas, de prendre des engagements qu’on n’honore pas, ou de dire «oui» alors que l’on n’a ni l’intention ni la discipline nécessaires pour accomplir ce qui a été promis. Pourtant, pour Dieu, ce ne sont pas des détails: c’est une question de vérité, de fidélité et d’intégrité.

Jésus a enseigné: «Que votre oui soit oui, que votre non soit non»(Matthieu 5:37).
Par ces paroles simples, le Seigneur nous montre que chaque engagement que nous prenons engage notre caractère.
Dire «je viendrai», «je serai là», «je ferai» n’est pas anodin.
Cela signifie que nous mettons notre crédibilité et notre maturité en jeu. Lorsque notre «oui» devient un «peut-être» et que notre engagement change selon nos humeurs ou nos circonstances, notre parole perd de sa valeur et nous blessons le cœur de Dieu.

La Bible nous rappelle que les «lèvres fausses sont en horreur à l’Éternel, mais ceux qui agissent avec fidélité Lui sont agréables»(Proverbes 12:22).
Ne pas honorer ses engagements n’est donc pas seulement un manque d’organisation ou un problème de gestion du temps: c’est une forme de mensonge, une parole donnée mais non accomplie, un manque de respect envers celui qui nous attend ou qui se fie à nous.
Dieu ne veut pas que Ses enfants soient des sources d’incertitude, mais des personnes fiables, stables et dignes de confiance.

Ne pas respecter un rendez-vous ou une promesse blesse aussi le prochain. La Bible dit: «Ne dis pas à ton prochain: Va-t’en, reviens, demain je donnerai ! quand tu as de quoi donner» (Proverbes 3:28).
Cette attitude ressemble à celle de celui qui dit: «Je serai là», puis laisse l’autre dans l’attente.
Derrière chaque engagement non tenu se cache souvent une blessure laissée dans le cœur d’une personne qui comptait sur nous.
Respecter sa parole n’est pas du formalisme; c’est une marque d’amour et de considération.

La fidélité est d’ailleurs une clé spirituelle importante.
Le Psaume 15 décrit l’homme intègre comme celui «qui ne se rétracte point, même s’il fait un serment à son préjudice».
Dieu se plaît à s’approcher de celui dont la parole est ferme, car la fidélité est Sa propre nature.
Il accomplit tout ce qu’Il promet.
Il ne ment pas, Il ne change pas, Il ne se rétracte pas.
Quand nous devenons des personnes de parole, nous reflétons quelque chose de Son caractère.

À l’inverse, l’infidélité détruit la confiance.
«Comme une dent cassée et un pied qui chancelle, ainsi est la confiance en un perfide» (Proverbes 25:19).
Une relation peut se dégrader simplement parce qu’une personne a pris l’habitude de ne jamais tenir ce qu’elle annonce.
Dieu ne veut pas que nous soyons instables, imprévisibles ou légers dans nos engagements, mais des colonnes solides sur lesquelles les autres peuvent s’appuyer.

Cependant, si tu réalises que tu as pris cette mauvaise habitude – de promettre sans faire, de fixer des rendez-vous sans les respecter, de dire oui trop vite – Dieu ne te condamne pas. Il te tend la main pour te transformer.
Son Esprit en toi est un Esprit de fidélité. Là où tu étais instable, Il peut faire de toi quelqu’un de fiable.
Là où ta parole manquait de poids, Il peut lui redonner de la valeur.
Tout commence par une décision simple: celle de vouloir que ta parole reflète la vérité.

Christ est notre modèle.
Il a accompli chaque promesse du Père.
Il est venu comme annoncé, Il est mort comme prophétisé, Il est ressuscité comme dit d’avance.
La fidélité fait partie de Sa nature, et Il veut la reproduire en nous.
Honorer ses engagements, tenir ses paroles, respecter les rendez-vous… ce n’est pas seulement être discipliné.
C’est marcher dans la vérité, manifester le caractère de Dieu et devenir une personne de confiance dans un monde où la fidélité se fait rare.

Que le Seigneur fasse de toi un homme ou une femme dont la parole a du poids, dont le «oui» est un vrai oui, et dont la fidélité honore Dieu.

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

UBAHIRIZA IJAMBO RYAWE

Uko tuvuga kugaragaza ibibera mu mutima.
Hari ibintu abantu bumva ko ari bito, nko gutanga amasezerano tudasohoza, gushyiraho gahunda tutazubahiriza, cyangwa kuvuga “yego” kandi tutiteguye gukora ibyo twiyemeje. Nyamara imbere y’Imana, ibyo si ibintu bito: bikora ku kuri, ku bwizerwe no ku butungane.

Yesu yaravuze ati: “Ijambo ryanyu ribe ‘Yee, Yee’, ‘Oya, Oya’, ibirenze ibyo bituruka ku Mubi.”(Matayo 5:37)
Ibyo bitwereka ko buri jambo tuvuga ryo ubwaryo rigerageza imico yacu.
Kuvuga ngo “nzaza”, “nzaba mpari” cyangwa “nzabikora” si ibintu byoroheje.
Ni ugushyira ubunyangamugayo bwacu ku munzani. Iyo “ye” yacu ihinduka “nzareba”, ijambo ryacu rirateshwa agaciro kandi tukababaza Imana.

Biblia ivuga iti: “Ururimi rubeshya ni ikizira ku Uwiteka, ahubwo anezezwa n’abakora iby’ukuri.”(Imigani 12:22)
Kunanirwa kuzuza ibyo twavuze si ikibazo cy’imyitwarire gusa; ni ubwiyoroshye mu ijambo, ni ugutangaza ibyo utazakora, kandi bikomeretsa uwagutegereje.
Imana irifuza ko abana bayo baba abantu bashobora kwizerwa.

No kutubahiriza gahunda na byo birababaza abandi. Ijambo ry’Imana rivuga riti: “Ntukarerege mugenzi wawe uti“Genda uzagaruke ejo mbiguhe”,Kandi ubifite iruhande rwawe.”(Imigani 3:28)
Ni nko kubwira umuntu ngo “nzaba mpari”, ariko ukamureka ategereje.
Inyuma y’amagambo atarisohozwa haba umutima wababaye.
Kubahiriza ijambo ryawe ni igikorwa cy’urukundo.

Ubudahemuka ni urufunguzo mu mibereho y’umwuka.
Zaburi 15 ivuga ko umugabo utunganye ari uw “utatenguha ijambo rye naho ryamugora.”
Imana yegera abantu ijambo ryabo ridahinduka kuko ubudahemuka ari umuco wayo. Ibyo isezerana irabisohoza. Ntiyicuza, ntiyivuguruza, ntibeshya.
Iyo dukomeje kuba abantu bubahiriza ijambo, tuba duhamiriza kamere yayo iri muri twe.

Ariko kutizerwa gusenya umubano. “Kwizera umuhemu mu gihe cy’amakuba,Ni nk’iryinyo ricitse n’ikirenge gitanye.”(Imigani 25:19) Umubano ushobora gusenyuka kubera umuntu atajya asohoza ibyo avuga.
Imana irifuza ko tuba abantu b’impagarike bashobora kwizerwa.

Niba usanga wamenyereye kuvuga ibyo udashobora gukora, gutanga amasezerano utubahiriza cyangwa kwihuta kuvuga ye, Imana ntigucira urubanza. Irakwegereye kugira ngo iguhindure. Umwuka wayo ni Umwuka w’ubudahemuka.
Aho wanyereye, irashobora kugukomeza.
Aho ijambo ryawe ryatakaje agaciro, irashobora kuryongera.
Bivana ku cyemezo kimwe: icyifuzo cyo kugira ijambo ryawe ribe ukuri.

Yesu Kristo ni urugero rwacu. Yasohoje amasezerano yose Data yasezeranye.
Yaje nk’uko byavuzwe, arapfa nk’uko byasezeranywe, kandi arazuka nk’uko byahanuwe. Ubudahemuka ni kamere ye kandi ashaka kuyishyira muri twe.
Kubahiriza ibyo wiyemeje si disipulini gusa; ni ukubaho mu kuri no kugaragaza Imana mu buzima bwawe.

Uwiteka aguhe kuba umuntu ijambo rye rifite agaciro, umuntu “ye” ye iba ye koko, kandi ubudahemuka bwe bukazana icyubahiro ku Mana.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

NTUBE MAHINDAGU

Uko tuvuga kwerekana ibiri mu mutima.
Abantu benshi bibaza ko ari ibintu bito gusezeranya abandi ivyo badashobora kwubahiriza, gutanga ama « rendez-vous » batubahiriza, canke kuvuga ngo “ego” kandi batabishaka canke batabishoboye. Ariko imbere y’Imana, ivyo s’ibintu bitoya: Bijanye n’ukuri, ubwizigirwa n’ubutungane.

Yesu yaravuze ati: “Ijambo ryanyu ribe Ego, ego; Oya, oya: ikirenze ivyo kiva kuri wa Mubi.”(Matayo 5:37)
Ayo majambo arerekana ko buri sezerano tugize rihamagara kamere yacu.
Kuvuga ngo “ndaza”, “nzoba ndahari” canke “nzobikora” s’ibintu vyoroshe. N’ugushira ubwizigirwa bwacu ku munzane.
Iyo “ego” yacu ihindutse “tuzovyihweza”, ijambo ryacu riba riratakaye, kandi tuba duteye intimba Imana.

Ijambo ry’Imana rivuga riti: “Iminwa y’ibinyoma n’igisesema k’Uhoraho, Arikw abakora ivy’ ukuri ni bo bamuhimbara.”(Imigani 12:22)
Kutubahiriza ivyo twasezeranye s’ikibazo c’ukudatunganya ibintu gusa; n’uburyarya bwo mu majambo—ivyo twavuze ntitubikore—kandi bibabaza uwaturindiriye.
Imana ishaka ko abana bayo baba abantu bashobora kwizerwa.

No kutaja aho wabwiye abandi ko muhahurira birababaza.
Ijambo rivuga riti: “Ntukabgire mugenzawe, uti Genda, uz’ugaruke, Ejo nzoguha; Kand’ ubifise ngaho.”(Imigani 3:28)
Ni nka wa wundi avuga ati: “Ndahari”, atariho ari.
Inyuma y’ijambo ritubahirijwe hari umutima w’umuntu ukomeretse.
Kwubahiriza ijambo ryawe n’igikorwa c’urukundo.

Ubwizigirwa n’urufunguruzo rw’ivy’impwemu.
Zaburi 15 ivuga ko umuntu agororotse ari uwo “uwutirahuruza naho ico yarahiye comugirira nabi.” Imana yegera cane abantu ijambo ryabo ridahindagurika kubera ubwizigirwa ari kamere yayo.
Ivyo yavuze irabikora.
Ntibesha, ntiyicuza, ntiyisubirako.
Iyo twubahirije ijambo, tuba tugaragaje kamere yayo iri muri twebge.

Ariko ubuhemu burasambura ukwizigira.
“Kwizigira umuntu w’igihemu mu gihe c’amagorwa, Ni nk’iryinyo ricitse, n’ukuguru gukondotse.”(Imigani 25:19)
N’umubano urashobora gupfa kubera umuntu adashobora gukurikiza ivyo avuga.
Imana ishaka ko tuba abantu badahindagurika, batagoyagoya, abantu bashobora kwizerwa.

Nimba war’usanzwe woba waramenyereye kwemera ivyo utari bukore, gusezeranya abandi ivyo utari bwubahirize, canke kwihuta kuvuga ego, Imana nta rubanza iguciriye.
Imana ikurindiranye igishika kugira ngo iguhindure. Mpwemu wayo ni Mpwemu w’ubwizigirwa.
Aho wahora unyerera, irashobora kuhagukomereza. Aho ijambo ryawe ryahora ritakarira, Imana irashobora kuryongera agaciro.
Bitangurira ku mugambi umwe: kwifuza ko ijambo ryawe ribamwo ukuri.

Kristo ni we karorero.
Yarubahorije ijambo ryose Data yavuze. Yaje nk’uko vyavuzwe, arapfa nk’uko vyahanuwe, kandi arazuka nk’uko vyasezeranijwe.
Ubwizigirwa ni kamere yiwe, kandi ashaka kuyishira muri twebge.
Kwubahiriza ivyo wasezeranye s’ukugira discipline gusa, n’ukugendera mu kuri no kugaragaza kamere y’Imana muri wewe.

Uhoraho aguhe kuba umuntu ijambo ryiwe rifise agaciro, umuntu “ego” yiwe iba ego vy’ukuri, kandi ubwizigirwa bwiwe buhimbara Imana.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

HEAVEN DOES NOT HELP THOSE WHO HELP THEMSELVES — IT HELPS THOSE WHO TRUST IN GOD”

« I lift up my eyes to the mountains— where does my help come from? My help comes from the LORD, the Maker of heaven and earth. » (Psalm 121:1-2)

There is a phrase people often repeat as if it came from God:
“Help yourself, and heaven will help you.”
It sounds wise, but it does not reflect the teaching of Scripture.
The Bible shows that divine help does not flow from our ability to manage on our own, but from our willingness to depend fully on God.

Jesus stated plainly:
“Apart from me you can do nothing” (John 15:5)

This means God does not wait for us to try everything in our own strength before He steps in. Instead, He wants us to begin with Him, trusting Him and relying on His grace.
The psalmist did not look to himself for strength. He looked upward and declared:
“My help comes from the LORD…”

God’s help comes to the humble, not the self-sufficient.
Paul understood this when he wrote:
“My power is made perfect in weakness.” (2 Corinthians 12:9)

When we acknowledge our limits, God reveals His unlimited strength. He is not our last option after we have exhausted our own ideas.
He is meant to be our first support, our source, and our foundation.

“Commit your way to the LORD;
trust in him and he will do this.” (Psalm 37:5)

Yes, God blesses our efforts, but only when those efforts are rooted in faith, submission, and obedience.
Heaven does not respond to those who rely on themselves, but to those who lift their eyes to God and say:
“Lord, I need You.”

PRAYER:
Lord my God,
I acknowledge today that I can do nothing without You.
I lay down my self-reliance and place my trust in Your strength.
Guide me, empower me, and work in my life according to Your will.
Amen.

Apostle Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

LE CIEL N’AIDE PAS CELUI QUI S’AIDE: IL AIDE CELUI QUI SE CONFIE EN DIEU

«Je lève mes yeux vers les montagnes… D`où me viendra le secours? Le secours me vient de l`Éternel, Qui a fait les cieux et la terre.» (Psaume 121:1-2)

Il existe une parole souvent répétée: « Aide-toi, le ciel t’aidera.»
Elle semble sage, mais elle ne reflète pas la pensée biblique et elle est vide de vérité.
La Bible enseigne que le secours divin ne dépend pas de notre capacité à nous débrouiller seuls, mais de notre confiance totale en Dieu.

Jésus dit:
«Sans moi, vous ne pouvez rien faire.» (Jean 15:5)

Dieu ne nous demande pas d’essayer seuls avant d’intervenir. Il veut au contraire que nous commencions avec Lui, dans la dépendance et la foi.
Le psalmiste ne se tourne pas vers lui-même, mais vers Dieu:

«Le secours me vient de l’Éternel.»

Le secours divin se manifeste dans l’humilité, pas dans l’autosuffisance. Paul l’a compris:
«Ma puissance s`accomplit dans la faiblesse. Je me glorifierai donc bien plus volontiers de mes faiblesses, afin que la puissance de Christ repose sur moi.» (2 Corinthiens 12:9)

Lorsque nous reconnaissons nos limites, Dieu révèle Sa force. Il n’est pas notre dernier recours après nos propres efforts, mais notre premier appui.

«Recommande ton sort à l’Éternel, Mets en lui ta confiance, et il agira.» (Psaume 37:5)

Dieu bénit nos efforts lorsqu’ils sont guidés par la foi et soumis à Sa volonté.
Le ciel répond non à ceux qui s’aident eux-mêmes, mais à ceux qui disent :
«Seigneur, j’ai besoin de Toi.»

PRIÈRE:
Seigneur mon Dieu,
je reconnais que je ne peux rien sans Toi.
Je renonce à compter sur mes propres forces
et je place ma confiance en Ta puissance.
Guide-moi, fortifie-moi et agis dans ma vie.
Amen.

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

IMANA NTIFASHA UWIFASHIJE, IFASHA UYIRINGIRA

« Nduburira amaso yanjye ku misozi,Gutabarwa kwanjye kuzava he? Gutabarwa kwanjye kuva ku Uwiteka, Waremye ijuru n’isi. » (Zaburi 121:1-2)

Abantu benshi baravuga bati: «Imana ifasha uwifashije.»
Ariko ibyo si byo Bibiliya ivuga kandi nta kuri kubirimo.
Ijambo ry’Imana ritwigisha ko ubutabazi bw’Imana buturuka ku kwiringira Imana, budaturuka ku kumva twihagije no kwishingikiriza ku mbaraga zacu.

Yesu yavuze ati:
«…kuko ari nta cyo mubasha gukora mutamfite.» (Yohana 15:5)

Imana ntidusaba kubanza kwikorera byose ngo ari bwo idutabara. Ahubwo ishaka ko duhera kuri Yo, dukomeza kuyiringira no kuyumvira. Umwanditsi wa Zaburi yaravuze ati:
«Gutabarwa kwanjye kuva ku Uwiteka…»

Imana yigaragariza mu ntege nke zacu. Pawulo yaranditse ati :
«Aho intege nke ziri ari ho imbaraga zanjye zuzura.” Nuko nzanezerwa cyane kwirata intege nke zanjye, ngo imbaraga za Kristo zinzeho.» (2 Abakorinto 12:9)

Iyo umuntu yemeye ko adashoboye, ni ho Imana yerekana imbaraga zayo.

«Ikoreze Uwiteka urugendo rwawe rwose,Abe ari we wiringira na we azabisohoza.» (Zaburi 37:5)

Imana ifasha abakorera mu kwizera no mu kuyubaha.
Imana ntifasha abishingikiriza kuri bo ubwabo, ahubwo abashyira ibyabo mu biganza byayo.

ISENGESHO:
Mwami Mana yanjye,
ndemera ko nta cyo nishoboza ntari kumwe nawe.
Nshyize iby’ubuzima bwanjye mu biganza byawe, unyobore kandi unkomereze mu bushake bwawe.
Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

IMANA NTIFASHA UFIFASHIJE, IFASHA UWUYIZIGIYE

« Ndunamurira amaso yanje ku misozi: Ugutabarwa kwanje kuzova hehe? Ugutabarwa kwanje kuva k’Uhoraho Yaremye ijuru n’isi. » (Zaburi 121:1-2)

Hari imvugo abantu bakunda kuvuga ngo: «Imana ifasha uwifashije.»
Ariko iyo mvugo ntiva muri Bibiliya kandi nta kuri kuyirimwo.

Ijambo ry’Imana ritwigisha ko ugutabarwa n’Imana kudaterwa n’uko twishoboye, ariko ko guterwa n’uko twizigira ko ugutabarwa guturuka ku Mana, tukishira mu maboko yayo.

Yesu yavuze ati:
«…kukw ataco mubasha gukora mutamfise.» (Yohana 15:5)

Imana ntidusaba kubanza kwigeragereza twenyene ngo ize kudutabara ar’uko twananiwe. Yifuza ko duhera kuri Yo, mu kwicisha bugufi no kuyizigira. Dawidi yavuze ati:
«Ugutabarwa kwanje kuva k’Uhoraho.»

Ugutabarwa n’Imana kwigaragaza iyo turi mu ntege nke. Paulo yaravuze ati:
«Ubushobozi bganje buhingurirwa mu ntege nke. Nuko cane-cane nzonezererwa kwirata intege nke zanje, ng’ubushobozi bga Kristo bunzeko.» (2 Ab’iKorinto 12:9)

Iyo twemeye ko ataco twishoboje ni ho Imana ica igaragaza ubushobozi bwayo.

«Ukorere Uhoraho urugendo rwawe rwose, Abe ari we wishimira, na we azobishitsa.» (Zaburi 37:5)

Imana ihezagira utwigoro twacu iyo dufatiye ku kwizera no ku kwumvira.
Imana ntifasha uwifashije, ariko ifasha uwuyizigiye akayitabaza, avuga ati: « Mwami, ndagukeneye. »

IGISABISHO:
Mwami Mana yanje, ndemeje ko ntaco nishoboje ntarikumwe nawe.
Ndahevye kwizera ubushobozi bwanje, nishize munsi y’ububasha n’ubushobozi vyawe.
Nyobora, unkomeze, ukore mu buzima bwanje.
Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA