INZOGA:UMWANZI MUBI W’UMUKRISITO

Icyago gikomeye cy’inzoga ntikiri mu gacupa, ahubwo kiri mu mutima w’uyishakira.
Inzoga irashukana, ariko irasenyera.
Itangirana n’ibyishimo, ikarangirana n’isoni, ubukene n’amarira.

Bibiliya iravuga iti:
«Vino ni umukobanyi,Inzoga zirakubaganisha,Kandi ushukwa na byo ntagira ubwenge.»(Imigani 20:1)

Ubundi kunywa inzoga si icyaha, ariko gusinda ni icyaha.
Ubusinzi butwara ubwenge, bukingura umuryango w’icyaha, kandi bugatuma umuntu atumva ijwi ry’Umwuka Wera.

«Kandi ntimugasinde inzoga zirimo ubukubaganyi, ahubwo mwuzure Umwuka.»(Abanyefeso 5:18)

Umukristo nyawe ntashakira ibyishimo mu nzoga, ahubwo abishakira mu Mana, kuko Umwuka w’Imana ari we utanga amahoro n’ibyishimo nyabyo.

«Ariko twebweho ubwo turi ab’amanywa, twirinde ibisindisha twambaye kwizera n’urukundo nk’icyuma gikingira igituza…»(1 Abatesalonika 5:8)

Ibyishimo nyakuri ntibituruka mu kumwa, ahubwo bituruka mu kubaho mu busabane n’Imana.
Kuko Umwuka w’Imana atanga ibyishimo ata nzoga n’imwe, yatanga.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA
Umutangabuhamya w’ubuntu bugarura ubuzima

INZOGA:UMWANSI MUBI W’UMUKRISTO

Inzoga s’ikibazo kiri mu gacupa, ahubwo n’ikibazo kiri mu mutima w’uwuyikunda.

Inzoga iradutera akanyamuneza gatoya, ariko inyuma igasenya, igatuma umuntu agwa, agahomba kandi akamererwa nabi cane.

Bibiliya ivuga iti :
«Vino ni yo mucokoranyi, ibiboreza ni vyo ruyogoyogo,
Kand’ ubidandabagiranamwo wese ntagira ubgenge.»(Imigani 20:1)

Kunywa inzoga s’icaha, ariko kuborerwa n’icaha gikomeye.
Kuborerwa bituma umuntu, ananirwa kwifata, ananirwa kwihangana, yigenza nabi, akora ivyaha, kandi ntashobore no kumva ijwi ry’Imana.

«Kandi ntimukaborerwe vino, irimw’ ubuhumbu, ariko mwuzure Mpwemu.»(Abanyefeso 5:18)

Umukristo nyawe ntaronderera umunezero muri vino, ahubwo awuronderera mu Mwami, kuko Mpwemu W’Imana ari we atanga amahoro n’umunezero vy’ukuri.

«Ariko tweho, ko tur’ ab’ umurango, twirinde ibiboreza, twambaye icuma gikingira igikiriza c’ukwizera n’urukundo, kandi twambaye nk’inkofero ukwizigira agakiza.»(1 Ab’i Tesalonike 5:8)

Umunezero w’ukuri ntuva mu gukira inyota y’inzoga, ahubwo uva mu kubaho imbere y’Imana.
Kuko Mpwemu w’Imana atanga umunezero ata nzoga n’imwe ishobora gutanga.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA
Icabona c’ubuntu bugarura ubuzima

WHEN GOD HIDES HIS CHILDREN FROM THEIR ENEMIES

“As the enemy came down toward him, Elisha prayed to the LORD, “Strike this army with blindness.” So he struck them with blindness, as Elisha had asked.”(2 Kings 6:18)

When God wants to protect His children, He doesn’t always destroy their enemies — sometimes, He simply makes them unable to see.
This is what happened to Elisha: an entire army searched for him, but God blinded their eyes in answer to his prayer.

God can put “thorns in the eyes” of those who pursue you, so that they cannot see you, understand you, or harm you.
David also prayed:

“May those who seek my life
be disgraced and put to shame;
may those who plot my ruin
be turned back in dismay.”(Psalm 35:4)

God knows how to confuse the plans of the wicked and hide His own under His shadow.
When He covers you, you become invisible even in the open.

So do not fear — your God fights for you, not always by power, but often through the mystery of His invisible protection.
Those who wanted your fall will never understand how you escaped, for God had blinded their eyes to preserve you.

“A thousand may fall at your side, ten thousand at your right hand, but it will not come near you.”(Psalm 91:7)

Apostle Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA
Witness of the grace that restores

QUAND DIEU CACHE SES ENFANTS AUX YEUX DE LEURS ENNEMIS

«Les Syriens descendirent vers Élisée. Il adressa alors cette prière à l’Éternel: Daigne frapper d’aveuglement cette nation! Et l’Éternel les frappa d’aveuglement, selon la parole d’Élisée.»(2 Rois 6:18)

Quand Dieu veut protéger ses enfants, Il n’a pas toujours besoin de détruire leurs ennemis. Parfois, Il les rend tout simplement incapables de les voir.
C’est ce qui arriva à Élisée: une armée entière le cherchait, mais Dieu les aveugla selon la prière de son serviteur.

Ainsi, Dieu peut mettre des “épines dans les yeux” de ceux qui te poursuivent, pour qu’ils ne te voient pas, ne te comprennent pas, et ne puissent pas te nuire.
David priait aussi:
«Qu’ils soient confondus et couverts de honte, ceux qui en veulent à ma vie !» (Psaume 35:4)

Dieu sait troubler les plans des méchants et cacher les siens sous son ombre.
Quand Il te couvre, tu deviens invisible à leurs yeux, même si tu es en pleine lumière.

Ne crains donc rien: ton Dieu combat pour toi, non toujours par la force, mais souvent par le mystère de Sa protection invisible.
Ceux qui veulent te nuire ne comprendront jamais comment tu leur as échappé : Dieu les aura aveuglés pour te garder.

«Que mille tombent à ton côté, Et dix mille à ta droite, Tu ne seras pas atteint.»(Psaume 91:7)

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA
Témoin de la grâce qui restaure

UKO IMANA IHISHA ABANA BAYO MU MASO Y’ABANZI

“Za ngabo zigezeyo Elisa yinginga Uwiteka ati “Ndakwinginze huma amaso y’izi ngabo.” Uwiteka aherako azihuma amaso nk’uko Elisa yasabye.”(2 Abami 6:18)

Iyo Imana ishaka kurinda abana bayo, ntihita irimbura abanzi babo — ahubwo ibahindura abatabona.
Byabaye kuri Elisa, ubwo ingabo zashakaga kumufata, Imana izihuma amaso kugira ngo zimubure.

Imana ishobora gushyira “amashami y’amahembe” mu maso y’abanzi bawe, kugira ngo batakubona, batakumenya, kandi batagukoraho.
Dawidi yasengaga ati:

“Abashaka ubugingo bwanjye bamware bagire igisuzuguriroAbajya inama yo kungirira nabi basubizwe inyuma,Baterwe ipfunwe.”(Zaburi 35:4)

Imana izi guhindura imigambi y’abanyabyaha no guhisha abayo munsi y’igitereko cyayo.
Iyo iguhishe, uba nk’utagaragara n’iyo waba uri mu rumuri.

Ntutinye rero — Imana yawe irakurwanirira, rimwe na rimwe ikabikora mu buryo butaboneka n’abantu.
Abashakaga kugusenya ntibazigera bamenya uko wabacitse, kuko Imana yari yabahumye amaso ngo igukize.

“Abantu igihumbi bazagwa iruhande rwawe,Abantu inzovu bazagwa iburyo bwawe,Ariko ntibizakugeraho.”(Zaburi 91:7)

Intumwa Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA
Umutangabuhamya w’ubuntu bukiza

UKO IMANA IHISHA ABANA BAYO MU MASO Y’ABANSI

“Za ngabo zimanutse iyo Elisa ari, asaba Uhoraho, ati Ndakwinginze, suka uruhuni mu maso y’aba bantu. Nukw abatamw’ uruhuni, nk’uko Elisa yasavye.”(2 Abami 6:18)

Iyo Imana ishaka gukingira abana bayo, ntihita isambura abansi babo — rimwe na rimwe irahumisha amaso y’abansi babo kugira ngo ntibababone.
Ivyo ni vyo vyashitse kuri Elisa: ingabo zose zariko ziramurondera, ariko Imana yarazirahumye amaso yazo, ntibasubiriye kumubona.

Imana irashobora kugira nk’aho ishyize amahwa mu maso y’abakwirukako baguhama, kugira ngo ntibakubone canke ngo bagukoreko.
Dawidi yarasavye ati:
“Abarondera ubugingo bganje bamaramare, bateterwe,
Abangira inama yo kungirira nabi basubizwe inyuma, bicwe n’isoni.”(Zaburi 35:4)

Imana irazi gusambura imigambi y’abansi no guhisha abayo munsi y’amababa yayo.
Iyo iguhishije, uba nk’uwutaboneka n’aho woba uri hagati y’abantu.

Ntutinye rero — Imana yawe irakugwanira, rimwe na rimwe ikagukingira mu buryo buhambaye, bugoye kwumva.
Abashaka kukugirira nabi, bazokurondera bakubure, kubera Imana izoba yabahumye amaso kugira ngo igukize.

“Abantu igihumbi bazohindikirana i ruhande yawe,
N’ibihumbi cumi i buryo bgawe,
Ariko ntibizogushikako.”
(Zaburi 91:7)

Intumwa Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA
Icabona c’ubuntu bugarura ubuzima

FOREIGNERS AND EXILES ON EARTH

“Dear friends, I urge you, as foreigners and exiles, to abstain from sinful desires, which wage war against your soul.”(1 Peter 2:11)

The Christian does not belong to this world. He lives in it, works in it, sometimes suffers in it, but he knows that this world is not his final home. Peter calls us foreigners and exiles, reminding us that our true homeland is heavenly and our passage here is temporary.

To live as a foreigner means to remain aware that we are just passing through. Whoever knows he is an exile or a traveler does not set his heart on temporary things. He is not attached to worldly glory, for he knows it will soon pass away. His thoughts, hope, and treasure are in heaven — in the eternal Kingdom prepared by God.

Yet, as long as we remain on earth, an invisible war continues: the war between the flesh and the soul. Fleshly desires try to draw our eyes away from heaven, to make us love the earth more than God, and to forget that we are only passing through.
That is why Peter urges us to abstain from these desires that weaken the soul and steal our inner peace.

Those who are conscious of being strangers live differently:

They guard their thoughts, knowing their thoughts guide their path.

They control their desires, refusing to be prisoners of the world they journey through.

They pursue holiness — not out of fear, but because they want to stay pure for their Lord.

Beloved, never lose this awareness: we are not from here. Each day is a step toward our real home. Let us not allow the illusions of this world to make us forget our destination. We are ambassadors of heaven, called to shine the light of the Kingdom in a dark world.

If we live with this consciousness, we will walk in peace, humility, and hope — knowing that our earthly journey is temporary, but our inheritance is eternal.

Apostle Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA
Witness of the grace that restores

ÉTRANGERS ET VOYAGEURS SUR LA TERRE

«Bien-aimés, je vous exhorte, comme étrangers et voyageurs sur la terre, à vous abstenir des convoitises charnelles qui font la guerre à l’âme.»
(1 Pierre 2:11)

Le chrétien n’appartient pas à ce monde. Il y vit, il y travaille, il y souffre parfois, mais il sait que ce monde n’est pas sa demeure définitive. Pierre nous appelle «étrangers et voyageurs», pour nous rappeler que notre vraie patrie est céleste, et que notre passage ici-bas est temporaire.

Vivre en étranger, c’est garder la conscience claire que nous sommes de passage. Celui qui se sait voyageur n’investit pas son cœur dans les choses passagères. Il ne s’attache pas aux gloires de ce monde, car il sait que tout cela finira. Sa pensée, son espérance et son trésor sont ailleurs — dans le Royaume éternel que Dieu a préparé pour lui.

Mais tant que nous sommes sur cette terre, une guerre invisible continue : celle de la chair contre l’âme. Les convoitises charnelles cherchent à détourner notre regard du ciel, à nous faire aimer la terre plus que Dieu, à nous faire oublier que nous sommes de passage. Pierre nous exhorte donc à nous abstenir de ces désirs qui empoisonnent notre âme et nous privent de la paix intérieure.

Celui qui est conscient qu’il est étranger vit autrement :

Il veille sur ses pensées, car il sait qu’elles orientent sa marche.

Il maîtrise ses désirs, car il ne veut pas être prisonnier du monde qu’il traverse.

Il recherche la sainteté, non par peur, mais parce qu’il veut rester pur pour son Seigneur.

Bien-aimés, ne perdons jamais cette conscience: nous ne sommes pas d’ici. Chaque jour est un pas vers notre vraie maison. Ne permettons pas que les illusions de ce monde nous fassent oublier notre destination. Nous sommes des ambassadeurs du ciel, appelés à refléter la lumière du Royaume au milieu d’un monde en ténèbres.

Si nous vivons avec cette conscience, nous marcherons avec paix, humilité et espérance, sachant que notre séjour terrestre n’est qu’un passage, mais que notre héritage est éternel.

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA
Témoin de la grâce qui restaure

ABASUHUKE N’ABIMUKIRA MU ISI

“Bakundwa, ndabahugura ubwo muri abasuhuke n’abimukira, kugira ngo mwirinde irari ry’umubiri ry’uburyo bwinshi rirwanya ubugingo.”(1 Petero 2:11)

Umukristo si uw’isi. Aba muri yo, akoramo, rimwe na rimwe akarenganywa, ariko azi ko iyi si atari yo nzu ye y’ukuri. Petero atwita abasuhuke n’abimukira, kugira ngo atwibutse ko ubwenegihugu bwacu nyabwo buri mu ijuru, kandi ko ubuzima bwo hano ari urugendo rugufi.

Kuba abimukira bisaba kumenya no kwibuka buri gihe ko turi abanyururizo. Uwamenye ko ari umusuhuke ntiyizirika ku bintu by’isi. Ntaterwa ishema n’ubutunzi n’icyubahiro by’isi kuko azi ko bizashira. Ibyo atekereza, ibyo yiringira n’umutungo we biri mu ijuru — mu Bwami bw’iteka Imana yaduteguriye.

Ariko mu gihe tukiri mu isi, hari intambara y’imbere: umubiri urwanya ubugingo. Irari ry’umubiri rigerageza kudukuraho amaso ku Mana, rikadutera gukunda isi kurusha Umuremyi, rikadutera kwibagirwa ko turi abasuhuke.
Ni yo mpamvu Petero atugira inama yo kwirinda ayo marari arwanya ubugingo bwacu.

Uwasobanukiwe ko ari umwimukira cyangwa umunyamahanga, abaho mu buryo butandukanye:

Aharanira kugira ibitekerezo byera, kuko azi ko ibyo atekereza bimuyobora.

Arinda umutima we, ntiyemera kugengwa n’iby’isi anyuramo.

Aharanira ubugingo bwera, atabiterwa n’ubwoba, ahubwo kuko ashaka gukomeza kuba uwera imbere y’Umwami we.

Bakundwa, ntitwibagirwe ko tudakomoka hano. Buri munsi ni intambwe ijya mu rugo nyarwo. Ntitwemerere iby’isi kutubeshya ngo twibagirwe aho tujya. Turi abaserukira ijuru, twahamagawe kumurikira isi iri mu mwijima.

Nidukomeza ibi bitekerezo, tuzabaho mu mahoro, mu kwicisha bugufi no mu byiringiro — tuzi ko ubuzima bwo ku isi ari urugendo rugufi, ariko umunani wacu ari uw’iteka ryose.

Intumwa Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA
Umutangabuhamya w’ubuntu bukiza

INYAMBUKIRA N’INGENZI MW’ISI

“Abo nkunda, ndabinginga, ko mur’ inyambukira n’ingezi mwirinde ivyifuzo vy’umubiri birwanya ubugingo.”
(1 Petero 2:11)

Umukristo si uw’isi. Aba muri yo, ayikoramwo, rimwe na rimwe akababara, ariko azi ko isi atari yo rugo rwiwe rwa nyuma. Petero araduhimiriza nk’abambukira n’ingenzi, kugira ngo twame twibuka ko ubwenegihugu bwacu nyakuri buri mw’ijuru, kandi ko uku kubaho kwacu ari urugendo rugufi.

Kuba umwambukira bisaba ko dutahura kandi duhora twibuka ko turi mu rugendo. Uwumenye ko ari ingenzi ntiyizirika ku bintu vy’isi, kandi ntiyishimira icubahiro canke ubutunzi bw’isi kuko azi ko bizoshira.
Ivyiyumviro vyiwe, icizigiro ciwe n’itunga ryiwe biri mw’ijuru — mu Bwami bw’Imana budashira.

Ariko igihe tukiri mur’iyi si, duhura n’intambara yo mu mutima: umubiri urwanya ubugingo. Ivyipfuzo vy’umubiri biragerageza kudutandukanya n’Imana, bigatuma dukunda isi kurusha Umuremyi, bigatuma twibagira ko turi ingenzi.
Ni co gituma Petero aduhimiriza kwirinda ivyo vyifuzo birwana n’ubugingo bwacu.

Uwatahuye ko ari umwambukira canke umunyamahanga mur’iyi si, abaho mu buryo butandukanye:

Aharanira kugira ivyiyumviro vyera, kuko azi ko ivyiyumviro bimuyobora.

Ategerezwa kugenga ivyifuzo vyiwe, ntabe imbohe y’isi ariko ayicamwo.

Aharanira kuba uwera, atabiterwa n’ubwoba, ariko kuko ashaka kuguma ari uwera imbere y’Umwami wiwe.

Bakundwa, ntitwibagire ko tudakomoka hano. Buri musi ni intambwe ijana iwacu h’ukuri. Ntidukundire ivy’isi bitubesha ngo twibagire aho turiko turaja.
Turi abaserukira ijuru, duhamagariwe kumurika mw’isi yijimye.

Nitwakomeza iyo ngendo, tuzobaho mu mahoro, mu kwicisha bugufi no mu kwizigira — tuzi neza ko ubuzima bwo mw’isi ari urugendo rugufi, mugabo itunga ryacu ni iry’ibihe bidashira.

Intumwa Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA
Icabona c’ubuntu bugarura ubuzima