UMWUKA W’UBUBATA

« Kuko mutahawe umwuka w’ububata ubasubiza mu bwoba, ahubwo mwahawe umwuka ubahindura abana b’Imana… » (Abaroma 8:15)

Inkuru ya Hagari ni imwe mu nkuru zikora ku mutima cyane dusanga muri Bibiliya.

Kubera ko yari umuja wa Sara, yakoreshejwe nk’uburyo bwo gukemura ikibazo kitari icye. Sara na Aburahamu ni bo bamufatiye ibyemezo birebana n’ubuzima bwe.

« Sarayi ni ko kubwira Abramu, ati «Nyamuneka, ndabigusabye, dore Uhoraho yambujije kubyara. Sanga uriya muja wanjye, none ahari nazamubonaho umwana.» Abramu yemera iyo nama ya Sarayi. » (Intangiriro 16:2)

Umubiri we, ahazaza he n’ubuzima bwe byashyizwe mu gukorera inyungu za Aburahamu na Sara.

Amaze gusama inda, amakimbirane yaravutse. Uwari warabaye ingirakamaro yaje gufatwa nabi, arangwa, maze ahitamo guhungira mu butayu.

« Sarayi aramutoteza, undi arahunga, aramubisa. » (Itangiriro 16:6)

Iyi nkuru iratuburira ku bijyanye n’umwuka w’ubucakara.

Umwuka w’ubucakara utuma umuntu abaho kugira ngo ashimishe abandi gusa, rimwe na rimwe akabyigura agaciro ke, amahoro ye ndetse n’umubano afitanye n’Imana.

Umuntu utegekwa n’uyu mwuka agira ikibazo cyo kuvuga ati OYA, yemera ibidakwiye kwemerwa, akihanganira akarengane acecetse, kandi akenshi agakoreshwa hanyuma akajugunywa igihe amaze kuba ingirakamaro.

Muri iki gihe turimo, hari abantu begera abandi bagamije inyungu zabo bwite gusa. Barashuka, bagakoresha nabi abandi, bakabakandamiza kandi bakungukira ku bugwaneza, intege nke cyangwa icyizere by’abandi.

Igihe cyose babona icyo bashaka, bakomeza kuguma hafi. Ariko bamaze kugera ku migambi yabo, ntibatinda guta abo bakoresheje.

Abizera bakwiye guhora bari maso.

Kuba mwiza ntibivuze kwemera gukoreshwa uko bishakiye cyangwa gufatwa uko abantu babyifuza. Urukundo ntirusobanura kwemera gukomeza gukinishwa n’abandi. Kubabarira ntibivuze guhora wisubiza mu maboko y’abaguhutaza.

Imana iduhamagarira gukorera abandi, ariko ntidukwiriye guhinduka abacakara b’ibyifuzo by’ubwikunde by’abantu.

Bibiliya itwigisha ko Yesu Kristo yaje kubohora imbohe.

Muri Kristo, ntabwo turi ibikoresho abantu bakoresha ku nyungu zabo. Turi abana b’Imana, baremwe mu ishusho yayo, bacunguwe igiciro gikomeye kandi bahamagariwe kugendera mu mudendezo w’Umwuka.

Niba hari imibanire ikujyana kure y’Imana, ikakwambura amahoro, igatesha agaciro ubuzima bwawe cyangwa igahora igukoresha itakwubaha cyangwa ngo igushimire, saba Umwami aguhe ubwenge bwo gushyiraho imbibi.

Ntutinye kwitandukanya n’abashaka kugukandamiza cyangwa kugukoresha ku nyungu zabo.

Nk’uko byagendekeye Hagari mu butayu, ujye wibuka ko Imana ibona imibabaro yawe.

Aho abantu bakubona nk’igikoresho gusa, Imana ikubona nk’umuntu w’agaciro. Aho abantu bagukoresha, Imana iragukunda. Aho abantu bakwanga, Imana iguhamagara mu izina ryawe.

Uyu munsi, hakana umwuka w’ububata. Reka gutinya abantu. Wange gukinishwa n’abandi. Gendera mu mudendezo Imana yaguhaye, kandi wibuke ko utahawe umwuka w’ububata, ahubwo wakiriye Umwuka uguhindura umwana w’Imana.

ISENGESHO:
Data wo mu ijuru, nkiza umwuka wose w’ububata n’uburyo bwose bwo gukinishwa n’abandi.
Mpa ubwenge bwo kumenya abashaka kunkoresha ku nyungu zabo bwite.
Nyigisha kugendera mu mudendezo, mu gaciro no mu kimenyetso cy’umwana w’Imana wampaye muri Yesu Kristo.
Umwuka wawe abe ari we unyobora kandi undinda iminsi yose.
Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

IMPWEMU Y’UBUJA

«Kuko mutahawe impwemu y’ubuja ngo mwongere gutinya; ariko mwahawe impwemu yo kubahindura abana b’Imana…» (Abaroma 8:15)

Inkuru ya Hagari ni imwe mu nkuru zikora ku mutima cane dusanga muri Bibiliya.

Kubera ko yari incoreke ya Sarayi, yakoreshejwe nk’uburyo bwo gutorera umuti ikibazo kitari iciwe.
Sarayi na Aburahamu ni bo bamufatira ingingo zerekeye ubuzima bwiwe.

«Sarayi abarira Aburamu, ati Raba, Uhoraho yanyimye ivyara; enda vyara ku ncoreke yanje: kumbure nzoronkera akana kuri we. Nuko Aburamu yumvira Sarayi.» (Itanguriro 16:2)

Umubiri wiwe, kazoza kiwe n’ubuzima bwiwe vyashizwe mu gukorera inyungu za Aburamu na Sarayi.

Amaze gusama inda, amatati yaradutse. Uwari yarabaye ingirakamaro yarahavuye afatwa nabi, arankanwa, maze aruhira guhungira mu bugaragwa.

«Sarayi amukoresha agatuzo, araruha aramuhunga.» (Itanguriro 16:6)

Iyi nkuru iratuburira ku bijanye n’impwemu y’ubuja.

Impwemu y’ubuja ituma umuntu abaho kugira ngo ahimbare abandi gusa, rimwe na rimwe akavyigura agaciro kiwe, amahoro yiwe mbere n’isano afitaniye n’Imana.
Umuntu aganzwa n’iyo mpwemu agira ingorane zo kuvuga ati OYA, akemera ibitemewe, akihanganira akarenganyo mu gacerere, kandi akenshi agakoreshwa hanyuma agahebwa iyo amaze kuba ngirakamaro.

Muri iki gihe tubayemwo, hari abantu begera abandi kubera inyungu zabo bwite gusa. Barahenda, bagakoresha nabi abandi, bakabacinyiza kandi bakungukira ku bugwaneza, ku ntege nke canke ku cizere vy’abandi.
Igihe cose bariko bararonka ico bashaka, baguma hafi. Ariko bamaze gushika ku migambi yabo, ntibatinda guheba abo bakoresheje.

Abizera bakwiye kuguma bari maso.
Kuba mwiza si ukwemera ivyo ukoreshwa vyose canke gufatwa uko abantu bigombeye.
Urukundo ntirusigura kwemera kuguma ukinishwa n’abandi. Guharira ntibisigura kwama wishira mu maboko y’abaguhohotera.

Imana iduhamagarira gukorera abandi, ariko ntitwigere duhinduka abaja b’ivyipfuzo vy’ubwikunzi kw’abantu.

Bibiliya itwigisha ko Yesu Kristo yaje kugira ngo abohore imbohe.

Muri Kristo, ntituri ibikoresho abantu bakoresha ku nyungu zabo.
Turi abana b’Imana, baremwe mw’ishusho yayo, bacunguwe igiciro kinini kandi bahamagariwe kugendera mu mwidegemvyo w’Impwemu.

Nimba hari imigenderanire ikuvana ku Mana, igahungabanya amahoro yawe, igasuzugura agaciro kawe canke igahora igukoresha ata kwubaha canke gushimira, saba Umwami aguhe ubwenge bwo gushiraho imbibe.
Ntutinye kwitandukanya n’abashaka kugucinyiza canke kugukoresha ku nyungu zabo.

Nk’uko vyagendekeye Hagari mu bugaragwa, ibuka ko Imana ibona imibabaro yawe.

Aho abantu bakubona nk’igikoresho gusa, Imana ikubona nk’umuntu w’agaciro. Aho abantu bagukoresha, Imana iragukunda. Aho abantu bakwanka, Imana iguhamagara mu izina ryawe.

Uyu musi, hakana impwemu y’ubuja. Reka gutinya abantu. Wanke ugukinishwa n’abandi. Gendera mu mwidegemvyo Imana yaguhaye, kandi wibuke ko utaronse impwemu y’ubuja, ahubwo wakiriye Impwemu y’ukugirwa umwana w’Imana.

IGISABISHO:
Data wo mw’ijuru, ndokora mu mpwemu yose y’ubuja no mu buryo bwose bwo gukinishwa n’abandi.
Mpa ubwenge bwo kumenya abashaka kunkoresha ku nyungu zabo bwite.
Nyigisha kugendera mu mwidegemvyo, mu gaciro no mu kimenyetso c’umwana w’Imana wampaye muri Yesu Kristo. Impwemu yawe n’indongore kandi indinde iminsi yose.
Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

UMUTEGO W’INTSINZI

Uziya yagiye ku ngoma afite imyaka cumi n’itandatu gusa. Kuva agitangira gutegeka, yashatse Imana kandi yihatira kugendera mu nzira zayo. Igihe cyose yishingikirizaga ku Uwiteka, Imana yaramuhaga umugisha, ikamuhira kandi ikamuha intsinzi idasanzwe.

Ariko Bibiliya iratuburira iti:
« Ariko agize imbaraga ariyogeza mu mutima we, bituma akora ibyo gukiranirwa acumura ku Uwiteka Imana ye… » (2 Ngoma 26:16)

Intsinzi Uziya yari yarahawe n’Imana yaje kumubera umutego. Aho gukomeza kwicisha bugufi no gushimira Imana, yibagiwe ko gukomera kwe n’ubukire bwe byaturukaga ku Mana.
Umutima we wuzuye ubwibone, atangira gukora ibyo yishakiye.

Si ubukene, si gutsindwa cyangwa imibabaro byamuguye nabi.
Ahubwo ni ukugira imbaraga kwe byamubereye umutego kuko atakomeje kwicisha bugufi imbere y’Imana.

Inkuru ya Uziya itwigisha ko imigisha y’Imana ishobora guhinduka umutego igihe turetse kuyishingikirizaho.
Intsinzi, ubutunzi, impano cyangwa ububasha si bibi ubwabyo; ariko biba ikibazo iyo twiyitiriye icyubahiro gikwiye Imana yonyine.

Iyo Imana idushyize hejuru, ntiba ari ukugira ngo twiheshe icyubahiro, ahubwo ni ukugira ngo ubwiza bwayo bugaragarire muri twe.
Uko Imana irushaho kuduha imigisha, ni ko natwe dukwiye kurushaho kwicisha bugufi.

Intsinzi nyakuri si ukugera gusa ku rwego rwo hejuru, ahubwo ni ugukomeza kuba indahemuka ku Mana umaze kuhagera.

ISENGESHO:
Mwami,
Ndinda umutego w’ubwibone.
Iyo umpaye umugisha kandi ukanshyira hejuru, mfasha ntazigera nibagirwa ko byose biva kuri wewe.
Reka intsinzi yanjye inyegereze kuri wewe aho kuntandukanya nawe.
Ndabisabye mu izina rya Yesu Kristo. Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

UMUTEGO W’INTSINZI

Uziya yagizwe umwami afise imyaka cumi n’itandatu gusa. Kuva agitangura ingoma yiwe, yarondera Imana kandi yihatira kugendera mu nzira zayo.
Igihe cose yizigira Uhoraho, Imana yaramuhezagira, iramuroraniriza kandi imuha intsinzi idasanzwe.

Ariko Bibiliya iratugabisha iti:
« Arikw amaze kuba agahambaye, yishira hejuru mu mutima wiwe, bituma akora ivyo kugabitanya, acumura k’Uhoraho Imana yiwe… » (2 Ngoma 26:16)

Intsinzi Uziya yari yarahawe n’Imana yahavuye iba umutego wiwe.
Aho kuguma yicisha bugufi no gushimira Imana, yibagiye ko ugukomera n’ugutunganirwa kwiwe vyava ku Mana.
Umutima wiwe wuzura ubwibone, atangura gukora ivyo yishakiye.

S’ubukene, s’ugutsindwa canke imibabaro vyamugwishije. Ahubwo n’ukuba agahambaye vyiwe vyamubereye umutego kuko atagumye yicisha bugufi imbere y’Imana.

Inkuru ya Uziya iratwibutsa ko imigisha y’Imana ishobora guhinduka umutego igihe duhagaritse kwizigira Imana. Intsinzi, ubutunzi, impano canke ububasha si bibi ubwavyo; ariko biba akaga igihe twitwaza icubahiro gikwiye Imana yonyene.

Iyo Imana idushize hejuru, ntiba ari ukugira ngo natwe twiheshe icubahiro, ahubwo ni ukugira ngo ubwiza bwayo buboneke.
Uko irushiriza kuduha imigisha, ni ko natwe dukwiye kurushiriza kwicisha bugufi.

Intsinzi nyakuri si ugushika gusa ku rwego rwo hejuru, ahubwo ni ukuguma turi intahemuka ku Mana tumaze kuhagera.

IGISABISHO:
Mwami,
Nkingira umutego w’ubwibone. Iyo undonsa imigisha kandi ukanshira hejuru, mfasha sinzokwigere nibagira ko vyose biva kuri wewe.
Reka intsinzi yanje inyegereze kuri wewe aho kunjana kure yawe.
Ndabisavye mw’izina rya Yesu Kristo. Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

THE TRAP OF SUCCESS

Uzziah was crowned king at the age of sixteen.
From the beginning of his reign, he sought God and was committed to walking in His ways.
As long as he depended on the Lord, God made him prosper and granted him remarkable success.

But the Bible warns us:
“But when he became strong, his heart was lifted up to his destruction…” (2 Chronicles 26:16)

The success that Uzziah had received from God eventually became his trap.
Instead of remaining humble and grateful, he forgot that his prosperity came from the Lord. His heart became proud, and he began to act according to his own will.

It was not poverty, failure, or hardship that caused his downfall.
It was success that was not handled with humility.

Uzziah’s story reminds us that God’s blessings can become a trap when we stop depending on Him.
Success, wealth, talents, and influence are not dangerous in themselves; the danger begins when we take for ourselves the glory that belongs to God alone.

When God lifts us up, it is not for our glory, but for His.
The more He blesses us, the more humble we should become.

True success is not merely reaching the top; it is remaining faithful to God once you get there.

PRAYER:
Lord,
Protect me from the trap of pride.
When You bless me and lift me up, help me never forget that everything comes from You.
May my success draw me closer to You rather than farther away.
In the name of Jesus Christ,
Amen.

Apostle Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

LE PIÈGE DU SUCCÈS

Ozias fut couronné roi à l’âge de seize ans.
Dès le début de son règne, il rechercha Dieu et s’efforça de marcher dans ses voies.
Tant qu’il dépendit du Seigneur, Dieu le fit prospérer et lui accorda un succès remarquable.

Mais la Bible nous avertit:
«Lorsqu’il fut devenu puissant, son cœur s’éleva jusqu’à le perdre…» (2 Chroniques 26:16)»

Le succès qu’Ozias avait reçu de Dieu finit par devenir son piège.
Au lieu de rester humble et reconnaissant, il oublia que sa prospérité venait du Seigneur. Son cœur s’enorgueillit et il commença à agir selon sa propre volonté.

Ce n’est ni la pauvreté, ni l’échec, ni les difficultés qui ont causé sa chute.
C’est le succès mal géré.

L’histoire d’Ozias nous rappelle que les bénédictions de Dieu peuvent devenir un piège lorsque nous cessons de dépendre de lui.
La réussite, les richesses, les talents ou l’influence ne sont pas dangereux en eux-mêmes; le danger commence lorsque nous nous attribuons la gloire qui revient à Dieu.

Lorsque Dieu nous élève, ce n’est pas pour notre gloire, mais pour la sienne.
Plus il nous bénit, plus nous devons demeurer humbles.

Le véritable succès n’est pas seulement d’arriver au sommet, mais de rester fidèle à Dieu une fois que l’on y est arrivé.

PRIÈRE:
Seigneur,
Préserve-moi du piège de l’orgueil.
Lorsque tu me bénis et m’élèves, aide-moi à ne jamais oublier que tout vient de toi. Que ma réussite me rapproche de toi au lieu de m’en éloigner.
Au nom de Jésus-Christ.
Amen.

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

IS YOUR RELIGION IN VAIN?

“But if anyone considers himself to be religious, but he does not restrain his tongue, but instead seduces his own heart: such a one’s religion is vanity.” (James 1:26)

Many people consider themselves religious.
They attend church services, know the Scriptures, pray regularly, and participate in spiritual activities.
Yet James warns us about a dangerous deception: it is possible to appear religious while having a faith that is worthless in the sight of God.

The first test of our faith is not found in how spiritual we sound, but in how we speak and live.
A tongue that constantly wounds, criticizes, gossips, or creates division often reveals a heart that is not fully surrendered to God. A person who cannot control their tongue deceives themselves, even if they appear very spiritual.

But James does not stop there. He goes on to show us what true religion really is:

“This is religion, clean and undefiled before God the Father: to visit orphans and widows in their tribulations, and to keep yourself immaculate, apart from this age.” (James 1:27)

True faith is demonstrated through love, compassion, and holiness.
It moves believers to care for the vulnerable, support those who are suffering, and live in a way that honors God.
In God’s eyes, spirituality is not measured only by what we do in church, but also by how we treat others and by our faithfulness in everyday life.

Today, let us take a moment to examine ourselves.
Is our religion merely a set of outward practices, or is it producing genuine transformation in our hearts and actions?

God is not simply looking for religious people.
He is looking for men and women whose faith transforms their words, attitudes, and deeds.

PRAYER:
Lord, keep me from a superficial religion.
Help me to control my tongue, to love those in need, and to live a holy life.
May my faith be seen not only in my words but also in my actions.
In Jesus’ name, Amen.

Apostle Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

TA RELIGION NE SERAIT-ELLE PAS VAINE ?

«Si quelqu’un croit être religieux, sans tenir sa langue en bride, mais en trompant son cœur, la religion de cet homme est vaine.» (Jacques 1:26)

Beaucoup de personnes se considèrent comme religieuses. Elles fréquentent les lieux de culte, connaissent les Écritures, prient régulièrement et participent aux activités spirituelles.
Pourtant, Jacques nous met en garde contre une illusion dangereuse: il est possible de paraître religieux tout en ayant une religion vaine aux yeux de Dieu.

Le premier test de notre foi ne se trouve pas dans nos paroles de piété, mais dans notre manière de parler et de vivre.

Une langue qui blesse, critique, calomnie ou sème la division révèle souvent un cœur qui n’est pas pleinement soumis à Dieu.
Celui qui ne maîtrise pas sa langue se trompe lui-même, même s’il se croit très spirituel.

Mais Jacques ne s’arrête pas là. Il nous montre ce qu’est la véritable religion :

«La religion pure et sans tache, devant Dieu notre Père, consiste à visiter les orphelins et les veuves dans leurs afflictions, et à se préserver des souillures du monde.» (Jacques 1:27)

La vraie foi se manifeste par l’amour, la compassion et la sainteté.
Elle pousse le croyant à prendre soin des plus faibles, à secourir ceux qui souffrent et à vivre d’une manière qui honore Dieu.
Aux yeux du Seigneur, la spiritualité ne se mesure pas seulement à ce que nous faisons dans l’église, mais aussi à la manière dont nous traitons les autres et à notre fidélité dans la vie quotidienne.

Aujourd’hui, prenons un moment pour nous examiner.
Notre religion se limite-t-elle à des pratiques extérieures, ou produit-elle un changement réel dans notre cœur et dans nos actions ?

Dieu ne cherche pas simplement des personnes religieuses. Il cherche des hommes et des femmes dont la foi transforme les paroles, les attitudes et les œuvres.

PRIÈRE:
Seigneur, garde-moi de toute religion superficielle.
Aide-moi à maîtriser ma langue, à aimer les personnes dans le besoin et à vivre dans la sainteté.
Que ma foi ne soit pas seulement visible dans mes paroles, mais aussi dans mes actes.
Au nom de Jésus. Amen.

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

ESE IDINI RYAWE NTIRYABA ARI UBUSA ?

“Umuntu niyibwira ko ari umunyadini, ntagenge ururimi rwe ahubwo akishuka mu mutima, idini ry’uwo muntu riba ari ubusa.” (Yakobo 1:26)

Abantu benshi bibwira ko bubaha Imana.
Bajya mu rusengero, bazi Ibyanditswe Byera, basenga kenshi kandi bitabira ibikorwa by’umwuka.
Nyamara Yakobo aratuburira ku kintu gikomeye cyane: umuntu ashobora kugaragara nk’uwubaha Imana, ariko idini rye rikaba impfabusa imbere y’Imana.

Ikimenyetso cya mbere cy’ukwizera kwacu ntikigaragarira gusa mu magambo tuvuga cyangwa mu bikorwa by’idini dukora, ahubwo kigaragarira mu buryo tuvuga no mu mibereho yacu.
Ururimi ruhora rubabaza abandi, runegura, rubeshyera cyangwa rutera amacakubiri, akenshi rugaragaza umutima utaragandukira Imana by’ukuri. Umuntu udashobora kugenzura ururimi rwe aba yishuka ubwe, nubwo yaba yibwira ko ari umuntu w’umwuka cyane.

Ariko Yakobo ntiyagarukiye aho. Atwereka icyo idini ry’ukuri ari cyo:

“Idini ritunganye kandi ritanduye imbere y’Imana Data wa twese ni iri: ni ugusūra impfubyi n’abapfakazi mu mibabaro yabo, no kwirinda kutanduzwa n’iby’isi.” (Yakobo 1:27)

Ukwizera nyakuri kugaragarira mu rukundo, mu mpuhwe no mu mibereho yera.
Gutuma uwizera yita ku banyantege nke, agafasha abari mu mibabaro kandi akabaho ubuzima bushimisha Imana.

Mu maso y’Imana, gukomera mu by’umwuka ntigupimirwa gusa ku byo dukorera mu rusengero, ahubwo no ku buryo dufata abandi no ku kuntu tubaho buri munsi.

Uyu munsi, reka twisuzume.
Ese idini ryacu rigarukira ku migenzo n’ibikorwa byo hanze gusa, cyangwa se ririmo guhindura by’ukuri imitima n’imibereho yacu?

Imana ntishaka gusa abantu b’abanyedini. Ishaka abagabo n’abagore bafite ukwizera guhindura amagambo yabo, imyitwarire yabo n’ibikorwa byabo.

ISENGESHO:
Mwami, undinde idini ryo ku munwa gusa ridafite ubuzima. Mfasha kugenzura ururimi rwanjye, gukunda abari mu bukene no kubaho ubuzima bwejejwe.
Ukwizera kwanjye ntikugaragarire gusa mu magambo, ahubwo kugaragarire no mu bikorwa. Mbisabye mu izina rya Yesu. Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

MBEGA IDINI YAWE NTIYOBA AR’IY’UBUSA?

« Umuntu ni yigira ngo n’umunyedini, ntafate ururimi, arikw agahenda umutima wiwe, idini y’uyo izoba ar’ iy’ ubusa. » (Yakobo 1:26)

Abantu benshi bibaza ko ari abanyedini. Baraja mu rusengero, barazi Ivyanditswe Vyera, basenga kenshi kandi bitabira ibikorwa vy’impwemu. Ariko Yakobo aratugabisha ku kintu gikomeye cane: umuntu arashobora kugaragara nk’uwubaha Imana, ariko idini ryiwe rikaba ar’iry’ubusa imbere y’Imana.

Ikimenyetso ca mbere c’ukwizera kwacu ntikibonekera gusa mu majambo tuvuga canke mu bikorwa vy’idini dukora, ahubwo kibonekera mu buryo tuvuga no mu buzima tubamwo.
Ururimi rwama rubabaza abandi, runegura, rubeshera canke rutera amacakubiri, akenshi rugaragaza umutima utaragamburukira Imana vy’ukuri.
Umuntu adashobora kugenzura ururimi rwiwe arihenda ubwiwe, naho yoba yiyumvira ko ari uw’impwemu cane.

Ariko Yakobo ntiyagarukiye aho. Aratwereka ico idini ry’ukuri ari ryo:

« Idini itunganye itagira agasembga imbere y’Imana Data wa twese, n’ukuraba impfuvyi n’abapfakazi mu marushwa yabo, no kwirinda ngo ntiwanduzwe n’ivy’ isi. » (Yakobo 1:27)

Ukwizera kw’ukuri kwigaragaza mu rukundo, mu mpuhwe no mu buzima bwejejwe.
Gutuma uwizera yitwararika abanyantege nke, agafasha abari mu mibabaro kandi akabaho ubuzima bushimisha Imana.
Mu maso y’Imana, ugukomera mu vy’impwemu ntigupimirwa gusa ku vyo dukorera mu rusengero, ahubwo no ku buryo dufata abandi no ku kuntu tugendera mu bugororotsi imisi yose.

Uyu musi, reka twisuzume.
Mbega idini ryacu rigarukira ku migenzo n’ibikorwa vyo hanze gusa, canke ririko rirahindura vy’ukuri imitima n’ubuzima bwacu?

Imana ntirondera gusa abantu b’abanyedini.
Irondera abagabo n’abagore ukwizera kwabo guhindura amajambo yabo, inyifato yabo n’ibikorwa vyabo.

IGISABISHO:
Mwami, undinde idini ryo ku munwa gusa ridafise ubuzima. Mfasha kugenzura ururimi rwanje, gukunda abari mu bukene no kubaho ubuzima bwejejwe. Ukwizera kwanje ntikugaragarire gusa mu majambo, ahubwo kugaragarire no mu bikorwa. Ndabisavye mw’izina rya Yesu. Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA