IMANA NTINANIRWA

Muri Bibiliya hari amagambo umuntu ashobora gusoma vuba agatekereza ibitari byo. Intangiriro 2:2 ni umwe muri yo:
«Ku munsi wa karindwi Imana irangiza imirimo yakoze, iruhuka ku munsi wa karindwi imirimo yayo yose yakoze.»

Uwasoma adashishoje yakwemeza ko Imana, nk’umuntu, yari yananiwe, igomba kwicara ngo isubirane imbaraga.
Ariko Bibiliya ubwayo iratwereka ko atari ko biri: «Uwiteka Umuremyi w’impera z’isi ntirambirwa, ntiruha.» (Yesaya 40:28)
None “Kuruhuka kw’Imana” bivuga iki koko?

Mu rurimi rw’igiheburayo Bibiliya yakoresheje ijambo rikomeye: shābat, ritavuga kuryama, kunanirwa, cyangwa guhwera. Risobanura guhagarika, gucyura, gusoza umurimo kuko warangiye kandi ari uwuzuye neza.
Ukuruhuka kw’Imana si ukw’umukozi warushye; ni ukw’Umuremyi atuza noneho akirebera ubwuzure bw’ibyo yakoze.
Imana ntiyahagaritse gukora kuko yari imbaraga zari zananiwe; yahagaritse kuko yari yarangije, nta kintu cyari kibura.

Ibi bituma twumva ubundi buryo bwo gusobanukirwa imiterere y’Imana.
Si ikiremwa gifite imbibe cyangwa intege nke. Nta gucogora, nta kunanirwa, nta gukendera biba kuri Yo. Ni Yo ikomeza isi yose itarambirwa. Ni Yo itwitwaza ndetse no mu gihe twe ubwacu tudashoboye kwitwara.

Ariko kandi, iyi Mana idacogora yatoranyije kutwigisha kuruhuka.
Si ukuruhuka kwo kuruhura umubiri, ahubwo ni ukwo kwiringira—ukuruhuka kwo kurekera Imana ibyacu byose, kwo kwemera ko yamaze gutegura byose mbere yacu.
Ni cyo cyatumye itanga Isabato: umunsi wo kwibuka ko Imana ihagije, ko ibikorwa byayo bitunganye, kandi ko ubuzima bwacu bushingiye mu maboko yayo akomeye.

Ukuruhuka kw’Imana s’ikimenyetso cy’intege nke.
Ni ubutumire bwo kuvuga ngo:
Tuza, unyizere.
Hagarika imihihibikano.
Nkundire mbe Imana mu buzima bwawe.

ISENGESHO:
Mana Data, wowe udacogora na rimwe, nyigisha kuruhukira muri Wowe.
Mfasha kureka amaganya, intambara zo mu mutima, n’imbaraga nkoresha mu bintu ntashobora.
Reka umutima wanjye uhagarare, witegereze umurimo wawe utunganye mu buzima bwanjye.
Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

IMANA NTIRUHA

Muri Bibiliya harimwo amajambo umuntu ashobora gusoma ayiyumviriyeko cane, agasanga yiyumviriye ibitari vyo. Itanguriro 2:2 n’umwe mu mirongo ishobora kwumvwa nabi:
«Ku musi ugira indwi Imana inonosora ibikorwa vyayo yakoze; iruhuka ku musi ugira indwi ibikorwa vyayo vyose yakoze. »(Itanguriro 2:2)

Uwosoma ibi yihuta yoshobora kwiyumvira ko Imana, nk’umuntu, yari yarushe, ikeneye kuruhuka kugira ngo isubire ironke inguvu.

Ariko Bibiliya ubwayo iraduhinyuza:
«Uhoraho n’Imana ihoraho, Umuremyi w’impera z’isi; ntadendebukirwa, nta ho aruha; ubgenge bgiwe ntibuserangurika.» (Yesaya 40:28).
None rero “kuruhuka kw’Imana” bivuga iki vy’ukuri?

Mu giheburayo ca kera hakoreshwe ijambo shābat, ritavuga kuryama, kunanirwa, canke kugarura inguvu. Risobanura guhagarika, guhosha, gusoza igikorwa kuko carangiye kandi ari ciza rwose.
Ururuhuko rw’Imana si urw’umukozi yacitse intege; ni urw’Umuremyi ahagarara akitegereza uburangame n’ubuziranenge bw’ivyo yakoze. Imana ntiyahagaritse gukora kubera umunaniro; yarahagaritse kuko ata kintu cari gisigaye kuranguka.

Ivyo biratwigisha ibindi bikomeye ku bijanye n’inyifato n’ukubaho kw’Imana.
Imana si ikiremwa gifise ubugoyagoye canke ibiringo.
Nta kunanirwa, nta kubura inguvu bibaho kuri Yo. Ni Yo ikwega kandi igashigikira isi yose ata na rimwe irambirwa.
Ni Yo iturerura n’igihe twebwe ubwacu twacitse intege.

Ariko kandi, Imana idashobora kunanirwa yahisemwo kutwigisha kuruhuka.
S’ukuruhuka kw’umubiri, ahubwo n’ukwo kwizigira Imana—ukuruka kwo kureka ubwoba, kureka kwihagararako, no kwemera ko Imana yamaze gutunganya ibintu vyose.
Ni co gituma yashinze Isabato: umusi wo kwibuka ko Imana ihagije, ko ibikorwa vyayo bitunganye, kandi ko ubuzima bwacu buri mu maboko yayo akomeye.

Ukuruhuka kw’Imana si ikimenyetso c’ubugoyagoye.
N’akamo Imana idutera kugira itubwire ngo:
Nyegera, unyizigire.
Tekereza, unkundire mbe Imana mu buzima bwawe.

IGISABISHO:
Mana Data, We utadendebukirwa na rimwe, nyigisha kuruhukira muri Wewe.
Mfasha kuva mu maganya no mu ntambara zo mu mutima kugira mbashe kwinjira mu mahoro umpa.
Reka umutima wanje uhagarare, witegereze ibikorwa bitunganye waranguye mu buzima bwanje.
Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

WHAT DOES MY TRIBE MATTER TO YOU ?

In Tobit 5:15–16, Tobit asks the man who wants to accompany his son:
« Which family or which tribe are you from? » (Tobit 5 : 16)
And the man replies:
« Do you seek the family of the one you hire, or else the hired hand himself, to go with your son? » (Tobit 5 : 17)

In those days, a person’s tribe revealed almost everything: reputation, reliability, and background. Tobit’s question came from prudence, a father’s desire to protect his son.
But the man’s response — the angel Raphael in disguise — points to a deeper truth: what God plans in someone’s life does not depend on their tribe.

With the coming of Jesus Christ, this truth shines even brighter. The Gospel declares:
“You are all one in Christ Jesus.” (Galatians 3:28)

Our true identity no longer comes from bloodline but from the new birth.
Trust is no longer built on origins, but on:
integrity,
the fear of God,
love,
faithfulness to the Word.

Even today, many remain victims of ethnic divisions and tribal barriers. But Raphael’s answer still speaks powerfully:
“What does my tribe matter to you?”
In Christ, tribe no longer defines the person.
The Kingdom of God has no borders, and its children have no walls between them.

We are called to discern with wisdom…
But to love without walls.
For in Christ, we are all brothers.

PRAYER:
Lord, help me see beyond tribes and origins.
Fill me with love that unites and a faith that transcends all boundaries.
Make me an instrument of peace and unity.
Amen.

Apostle Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

QUE PEUT TE FAIRE MA TRIBU ?

Dans Tobie 5:11-12, Tobit demande à l’homme qui veut accompagner son fils:
«Frère, de quelle famille et de quelle tribu es-tu? Veux-tu me l’indiquer, frère?»(Tobie 5:11)
Et l’homme répond :
«Que peut te faire ma tribu?» (Tobie 5:12)

À l’époque, la tribu révélait presque tout sur une personne: sa réputation, sa fiabilité, son histoire. Tobit voulait simplement protéger son fils par prudence. Mais la réponse de cet homme — qui n’est autre que l’ange Raphaël — ouvre une porte vers une vérité plus profonde: ce que Dieu prépare dans la vie d’une personne ne dépend pas de sa tribu.

Avec la venue de Jésus-Christ, cette vérité devient encore plus éclatante.
L’Évangile déclare:
«Vous êtes tous un en Jésus-Christ.» (Galates 3:28)

Notre identité la plus réelle ne vient plus du sang, mais de la nouvelle naissance.
La confiance ne se fonde plus sur l’origine, mais sur:
l’intégrité,
la crainte de Dieu,
l’amour,
la fidélité à la Parole.

Aujourd’hui encore, certains restent prisonniers des divisions ethniques, des méfiances tribales ou des identités blessées. Mais la réponse de Raphaël demeure un appel puissant:
“Que peut te faire ma tribu ?”
En Christ, la tribu ne détermine plus l’homme.
Le Royaume de Dieu n’a pas de frontières, et ses enfants n’ont pas de barrières entre eux.

Nous sommes appelés à discerner avec sagesse…
Mais à aimer sans murs.
Car en Christ, nous sommes tous frères.

PRIÈRE:
Seigneur, apprends-moi à voir au-delà des tribus et des origines.
Dépose en moi un amour qui unit, et une foi qui dépasse les frontières.
Fais de moi un instrument de paix et d’unité.
Amen.

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

UMURYANGO WANJYE UGUSHISHIKARIJE IKI?

Muri Tobi 5:11–12, Tobiti yabajije umugabo wagombaga kujyana n’umuhungu we ati:
«Muvandimwe se, ntiwambwira inzu uvukamo, n’umuryango ukomokamo? Ngaho mbwira, muvandimwe.» (Tobi 5:11)
Uwo mugabo na we aramusubiza ati:
«Umuryango wanjye se, ugushishikarije iki?» (Tobi 5:12)

Muri icyo gihe, ubwoko bw’umuntu bwamugaragarizaga byinshi: izina rye, icyizere, n’amateka ye.
Tobiti yabajije abitewe n’ubwitonzi bwo kurinda umuhungu we.
Ariko igisubizo cy’uwo mugabo — ari we marayika Rafayeli — cyerekana ukuri kuruseho: ibyo Imana itegurira umuntu ntibishingira ku bwoko bwe.

Iza rya Yesu Kristo ryazanye ukuri kurenze:
«Mwese muri umwe muri Kristo Yesu.» (Abagalatiya 3:28)

Ubumwe bwacu nyakuri ntibukomoka ku maraso, ahubwo buva mu kubyarwa bushya.
Icyizere ntikigishingira ku bwoko, ahubwo gishingira:
Ku bunyangamugayo,
ku gutinya Imana,
ku rukundo,
no ku gukurikiza Ijambo.

Kugeza n’uyu munsi, hari abari imbohe z’amacakubiri y’amoko n’uimiryango. Ariko igisubizo cya Rafayeli kiravuga gihamye giti:
«Umuryango wanjye se, ugushishikarije iki?»
Muri Kristo, ubwoko ntibukivuga ikiri mu muntu.
Ubwami bw’Imana nta mipaka bufite, kandi hagati y’abana b’Imana nta rukuta ruhaba.
Dusabwa gukoresha ubwenge mu gusuzuma…
Ariko tugakunda tudafite imipaka.
Kuko muri Kristo, turi abavandimwe.

IGISABISHO:
Mwami, mfasha kureba hakurya y’ubwoko n’imiryango y’abantu.
Nshiramo urukundo ruhuza n’ukwizera kurenga imipaka yose.
Nkoramo igikoresho cy’amahoro n’ubumwe.
Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

KUMENYA UMURYANGO NKOMOKAMWO BIKUMARIR’IKI ?

Muri Tobiya 5:11–12, Tobiti abaza umugabo ashaka guherekeza umwana wiwe ati:
«Ukomoka mu wuhe muryango, uri uwo mu buhe bwoko?»
Uwo mugabo na we arishura ati:
«Kumenya umuryango nkomokamwo bikumarir’iki?»

Muri ico gihe, umenye ubwoko bw’umuntu vyatuma umenya amateka yiwabo, imico yiwe, ingeso ziwe, n’uko akwiriye kugirirwa icizere canke atabikwiriye.
Ikibazo ca Tobiti cari ico kwitwararika, kuko yashaka kurinda umwana wiwe.
Ariko inyishu y’uwo mugabo — ari we mumarayika Rafayeli — irerekana ukuri gukomeye: ivyo Imana itegurira umuntu ntibishingira ku bwoko bwiwe.

Igihe Yesu Kristo yaza, iryo banga ryagiye rirushiriza kwaka. Ubutumwa bwiza buvuga buti:
«Ntihashobora kuba Umuyuda cank’ Umugiriki, ntihashobora kuba umugurano cank’ uwidegemvya, ntihashobora kuba umugabo cank’ umugore; kuko mwese mur’ umwe muri Kristo Yesu.»(Ab’i Galatiya 3:28)

Ubumwe bwacu nyakuri ntibukiva mu maraso, ariko buva mu kuvuka ubwa kabiri.
Kwigirira icizere ntibikiva ku bwoko, ahubwo bishingiye ku:
-kugororoka,
-gutinya Imana,
-rukundo,
-no ku gukurikiza Ijambo.

Kushika n’ubu, abantu benshi baracafatiwe amaboko imugongo n’amacakubiri y’amoko n’imiryago.
Ariko inyishu ya Rafayeli iraca hagati y’ivyo vyose:
«Kumenya umuryango nkomokamwo bikumarir’iki?»

Noneho, muri Kristo, ubwoko ntibukivuga ico umuntu ari.
Ubwami bw’Imana nta mbibe bufise, kandi abana b’Imana ntibatandukanywa n’ubwoko.

Duhamagariwe kugira ubwenge mu guhitamwo…
Ariko dutange urukundo rutagira imbibe.
Kuko muri Kristu, turi abavukana.

IGISABISHO:
Mwami, mfasha kubona hakurya y’ubwoko n’imiryango.
Nsubizamwo urukundo ruhuza n’ukwizera kurenga imbibe zose.
Mpfasha mbe igikoresho c’amahoro n’ubumwe.
Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

INGRATITUDE ERASES THE MEMORY OF THE HEART

Sometimes one single failure makes the human heart forget years of goodness.
A small disappointment, a misunderstood word — and suddenly, all the good of yesterday is gone.
This is one of the greatest weaknesses of the heart: ingratitude erases the memory of love.

“Love keeps no record of wrongs… it always protects, always trusts, always hopes, always perseveres.” (1 Corinthians 13:5-7)

We often judge harshly those who could not meet our expectations.
We forget their sacrifices, their prayers, and their faithfulness.
Yet the Word of God urges us not to forget the blessings we have received from God and from others.

The psalmist sang, saying:
“Praise the LORD, my soul,
and forget not all his benefits.” (Psalm 103:2)

Biblical examples:

Israel saw God’s mighty hand in Egypt but forgot Him in the desert.
“They forgot the God who saved them, who had done great things in Egypt.” (Psalm 106:21)

Peter denied Jesus, but Jesus looked at him with mercy and restored him.
“The Lord turned and looked straight at Peter. Then Peter remembered the word the Lord had spoken to him: “Before the rooster crows today, you will disown me three times.”” (Luke 22:61)

Joseph was betrayed by his brothers, yet he forgave them and saved their lives.
“You intended to harm me, but God intended it for good…” (Genesis 50:20)

True love does not fade because of failure; it remembers the good.
Faithful friendship does not turn away in shame but restores and uplifts.

“A friend loves at all times,
and a brother is born for a time of adversity.” (Proverbs 17:17)

PRAYER:
Lord,
Teach me to remember the good I have received, to love beyond faults, and to stay faithful when others fail.
Make my heart a place of gratitude and forgiveness,
like Yours.
Amen.

Apostle Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

L’INGRATITUDE EFFACE LA MÉMOIRE DU CŒUR

Il suffit parfois d’un seul manquement pour que le cœur humain oublie des années de bienfaits.
Un simple oubli, une déception, une parole mal comprise, et soudain, tout le bien d’hier disparaît.
C’est l’une des grandes faiblesses du cœur: l’ingratitude efface la mémoire de l’amour.

«L’amour ne soupçonne point le mal… il excuse tout, il croit tout, il espère tout, il supporte tout.» (1 Corinthiens 13:5-7)

Souvent, nous jugeons durement ceux qui, un jour, n’ont pas pu répondre à nos attentes.
Nous oublions leurs sacrifices, leurs prières, leur fidélité, leurs gestes d’amour.
Mais la Parole de Dieu nous exhorte à ne pas oublier les bienfaits reçus de Dieu et des hommes.

Le psalmiste chantait en disant:
«Mon âme, bénis l’Éternel, et n’oublie aucun de ses bienfaits !» (Psaume 103:2)

Exemples bibliques:

Israël vit la main puissante de Dieu en Égypte, mais L’oublia dans le désert.
«Ils oublièrent Dieu, leur Sauveur, qui avait fait de grandes choses en Égypte.» (Psaume 106:21)

Pierre renia Jésus, mais Jésus le regarda avec amour et le restaura.
«Le Seigneur s’étant retourné, regarda Pierre… et Pierre se souvint de la parole du Seigneur.» (Luc 22:61)

Joseph fut trahi par ses frères, mais il leur pardonna et les sauva.
«Vous aviez médité de me faire du mal, Dieu l’a changé en bien.» (Genèse 50:20)

L’amour véritable ne s’éteint pas devant la faute, il se souvient du bien.
L’amitié sincère ne fuit pas à l’heure de la honte, mais soutient et restaure.

«Un ami aime en tout temps, et dans le malheur il se montre un frère.» (Proverbes 17:17)

PRIÈRE:
Seigneur,
Apprends-moi à me souvenir du bien reçu, à aimer au-delà des fautes, et à rester fidèle quand d’autres déçoivent.
Fais de mon cœur un lieu de gratitude et de pardon, comme le Tien.
Amen.

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

UMUTIMA UDASHIMA WIBAGIRWA IBYIZA WAKOREWE

Akenshi ikosa rito rituma umutima w’umuntu wibagirwa imyaka myinshi y’ineza yakorewe.
Ijambo rimwe ry’akababaro cyangwa kutumvikana bihita bisiba byose.
Ni intege nke y’umutima: wibagirwa vuba ibyiza ukorerwa.

«Urukundo …rubabarira byose, rwizera byose, rwiringira byose, rwihanganira byose.» (1 Abakorinto 13:5-7)

Kenshi ducira abandi urubanza vuba iyo batabashije kuzuza ibyifuzo byacu.
Tukibagirwa ibyo badukoreye byiza, amasengesho yabo, n’ubudahemuka bwabo.
Nyamara Ijambo ry’Imana ridushishikariza kutibagirwa ibyiza twagiriwe n’Imana ndetse n’abantu.

Umwanditsi wa Zaburi yaririmbye agira ati:
“Mutima wanjye himbaza Uwiteka,Ntiwibagirwe ibyiza yakugiriye byose.” (Zaburi 103:2)

Ingero za Bibiliya:

Abisirayeli bibagiye Imana yabakijije mu Misiri.
«Bibagirwa Imana Umukiza wabo,Yakoreye ibikomeye muri Egiputa.» (Zaburi 106:21)

Petero yahakanye Yesu, ariko Yesu ntiyamwibagiwe.
«Umwami Yesu arakebuka yitegereza Petero, nuko Petero yibuka amagambo Umwami yari yamubwiye ati “Uyu munsi inkoko itarabika, uri bunyihakane gatatu.”» (Luka 22:61)

Yozefu yagiriwe nabi n’abavandimwe be, ariko yarabababariye.
«Ku bwanyu mwari mushatse kungirira nabi, ariko Imana yo yashakaga kubizanisha ibyiza…» (Intangiriro 50:20)

Urukundo nyakuri ntirwibagirwa; rufata mu mutima ibyiza.
Umugenzi w’ukuri ntahunga mu gihe cy’amakuba, ahubwo ahora hafi.

«Incuti zikundana ibihe byose,Kandi umuvandimwe avukira gukūra abandi mu makuba.» (Imigani 17:17)

ISENGESHO:
Mwami,
Nyigisha kwibuka ibyiza,
no gukunda n’igihe abandi bananiwe.
Shyira mu mutima wanjye ishimwe n’imbabazi, nk’uko biri mu mutima wawe.
Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

UMUTIMA UDASHIMA URIBAGIRA IVYIZA WAKOREWE

Akenshi, ikosa rimwe, rimwe gusa umuntu akorewe riratuma umutima wiwe wibagira imyaka myinshi y’ineza yakorewe.
Ijambo rimwe ritewe n’ishavu, canke ukutumvikana, birahindura vyose!
Uko niko umutima w’imtashima umeze: wibagira vuba ivyiza wakorewe.

«Urukundo…rurenzako muri vyose, rwizera vyose, rwizigira vyose, rwihanganira vyose.» (1 Abakorinto 13:5-7)

Kenshi turacira abandi urubanza rwihuse iyo batabashije kudukorera ivyo tubaronderako.
Twibagira ivyiza badukoreye, amasengesho yabo n’ubudahemuka bwabo.
Ariko Ijambo ry’Imana riduhimiriza kutibagira ivyiza twagiriwe n’Imana hamwe n’abantu.

Umwanditsi wa Zaburi yaririmvye, ati:
«Mutima wanje, himbaza Uhoraho;
Ntiwibagire ivyiza yakugiriye vyose.» ( Zaburi 103:2 ).

Uturorero two muri Bibiliya:

Abisirayeli bibagiye Imana yabakijije muri Egiputa.
«Bibagira Imana, Umukiza wabo,
Yakoreye ibikomeye muri Egiputa.» (Zaburi 106:21)

Petero yihakanye Yesu, ariko Yesu ntiyamwibagiye.
«Umwami Yesu arakebuka, yitegereza Petero. Petero yibuka rya jambo ry’Umwami, ingene yamubgiye, at’ Uyu musi inkoko itarabika, uja kunyihakana gatatu.» (Luka 22:61)

Yozefu yagiriwe nabi n’abavukanyi biwe, ariko yarababariye.
«Kubganyu mwagabiye kungirira nabi, arikw Imana yo yagabiye kubizanisha ivyiza…» (Itanguriro 50:20)

Urukundo rw’ukuri ntirwibagira ivyiza.
Umugenzi w’ukuri aguma hafi y’uwuri mu ngorane, kandi aramushigikira.

«Umukunzi akundana ibihe vyose,
Kandi yavukiye kukubera nk’uwo muvukana mu magorwa.» (Imigani 17:17)

IGISABISHO:
Mwami,
Nyigisha guhora nibuka ivyiza nakorewe, no kurengera ibintanshimisha nkorerwa.
Shira mu mutima wanje ugushimira abandi no kubagirira imbabazi, nk’uko biri mu mutima wawe.
Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA