KUBABARIRA SI UBUNYANTEGE NKE

Kubabarira akenshi birasobanurwa nabi.
Hari ababona ko ari ukwemera gutsindwa, nk’aho kubabarira bivuze kwemera akarengane cyangwa kwibagirwa ububabare.
Ariko ukuri kwimbitse kurenze ibyo: kubabarira ni icyemezo cy’imbaraga, si ikimenyetso cy’ubunyantege nke.

Iyo ubabariye, ntuba ivuze uti: “Ibyo wakoze ni byo.”
Ahubwo uba uvuze uti:
“Nanze ko ibyo wakoze byangiza umutima wanjye.”

Mu Byanditswe Byera, Yesu Kristo atwereka imbaraga nyakuri zo kubabarira.
Ndetse no ku musaraba, nyuma yo kugambanirwa, kwangwa no kubabazwa, yaravuze ati:
“Data, ubababarire kuko batazi icyo bakora.” (Luka 23:34)

Ibi si ubunyantege nke.
Ni imbaraga ziva ku Mana.

Kubabarira bisaba:
•imbaraga zo kurekura ububabare
•ubutwari bwo kureka kwihorera
•kwizera Imana nk’Umucamanza ukiranuka

“Ntimukīture umuntu inabi yabagiriye… ntimwihōranire ahubwo mureke Imana ihōreshe uburakari bwayo.” (Abaroma 12:17–19)

Iyo ugize inzika, ifunga umutima wawe.
Ariko iyo ubabariye, uca iminyururu utabonekaga.

“Mugirirane neza, mugirirane imbabazi, mubabarirane ibyaha nk’uko Imana yabababaririye muri Kristo.” (Abefeso 4:32)

Kubabarira ntibihita buri gihe bisubiza umubano uko wari—
ariko buri gihe bisubiza umudendezo wawe.

Uyu munsi rero, hitamo imbaraga.
Hitamo umudendezo.
Hitamo kubabarira.

ISENGESHO:
Mwami,
Uzi ububabare mfite n’ibikomere biri mu mutima wanjye.
Mpa imbaraga zo kubabarira, n’iyo byaba bigoye.
Kiza ibyangiritse muri njye, unankureho inzika zose.
Unyigishe gukunda nk’uko Ukunda no kugendera mu mudendezo.
Uyu munsi mpisemo gushyira ibimbabaje byose mu maboko Yawe.
Mu izina rya Yesu, Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

KUBABARIRA S’IKIMENYETSO C’INTEGE NKE

Kubabarira kenshi ntibitahurwa neza.
Hari abavyibaza nk’uko ari ukwemera gutsindwa, canke nk’uko kubabarira ari ukwemera akarenganyo canke kwibagira ububabare.
Ariko ukuri kurenze ivyo: kubabarira ni ingingo y’inkomezi, s’ikimenyetso c’intege nke.

Iyo ubabariye, ntuba uvuze uti:
«Ivyo wakoze ni vyo.»
Ahubwo uba uvuze uti:
«Ndanse ko ivyo wakoze binsenyura umutima wanje.»

Mu Vyanditswe Vyera, Yesu Kristo arerekana ubushobozi nyakuri bwo kubabarira.
No ku musaraba, inyuma yo guhemukirwa, kwankwa no kubabazwa, yavuze ati:
«Data, n’ubaharire, kuko batazi ico bakora.» (Luka 23:34)

Ivyo s’intege nke.
N’inkomezi ziva ku Mana.

Kubabarira bisaba:
•inkomezi zo kurengera ububabare
•umutima wo kureka ukwihora
•ukwizera Imana nk’Umucamanza agororotse.

«Ntimusubirize umuntu mu nkoko ikibi yabagiriye… ntimwihorane, ariko muhe uburyo uburake bg’Imana: kuko handitswe, ng’ Uguhora n’ukwanje, ni jewe nzobasubiriza mu nkoko, ni k’Uhoraho agize.» (Abaroma 12:17–19)

Iyo ugumanye inzigo, ica ifunga umutima wawe.
Ariko iyo ubabariye, uramenagura iminyororo utabona.

«Mugiriranire neza, mugiriranire imbabazi, muharirane, nk’ukw Imana na yo yabahaririye muri Kristo.» (Abanyefeso 4:32)

Kubabarira ntibisigura ko imigenderanire isubira uko yari ubwo nyene, ariko bisigura ko ubwigenge bwo mu mutima wawe buca bugaruka.

Uyu musi rero, hitamwo inkomezi.
Hitamwo umwidegemvyo.
Hitamwo kubabarira.

IGISABISHO:
Mwami,
Urazi ububabare mfise n’ibikomere biri mu mutima wanje.
Mpa inkomezi zo kubabarira, naho vyoba bigoye.
Kiza ivyasenyutse muri jewe, nkuramwo inzigo n’inzikira.
Nyigisha gukunda nk’uko ukunda, no kugendera mu mwidegemvyo.
Uyu musi mpisemwo gushira ivyambabaje vyose mu biganza vyawe.
Mw’izina rya Yesu, Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

EVIL REMAINS EVIL

The Bible reveals that evil is not a simple mistake or a passing weakness.
It is everything that opposes God’s will, everything that distorts truth and destroys life.

As Book of Isaiah 5:20 declares: “Woe to you who call evil good, and good evil…,” there is a real danger in reversing values.
Evil often takes root in thoughts before manifesting in actions, as Book of Proverbs 14:22 highlights: “They wander astray who work evil…,” and it always ends up producing visible and invisible consequences.

God does not tolerate evil.
His Word clearly teaches: “The fear of the Lord hates evil…” (Book of Proverbs 8:13)
He calls everyone to turn away from it: “Turn away from evil and do good.” (Book of Psalms 34:15)

God does not negotiate with evil; He condemns it, yet in His grace, He also provides a way of deliverance, as reminded in the prayer taught in Gospel of Matthew 6:13: “Free us from evil. Amen.”

Evil produces certain consequences. The one who practices it goes astray, distances himself from God, and exposes his life to judgment, for “God will bring judgment: whether it was good or evil.” (Book of Ecclesiastes 12:14)

But evil does not only affect the one who commits it; it also wounds the one who suffers it, bringing pain, injustice, and deep scars.
Yet even in the face of evil, God calls us to choose another path: “Seek good and not evil, so that you may live” (Book of Amos 5:14).

God’s Word is uncompromising: “Hating evil, clinging to what is good,” (Epistle to the Romans 12:9) and “Abstain from every kind of evil.” (First Epistle to the Thessalonians 5:22)
This is not a suggestion, but a clear call to a transformed life where evil has no place.

Evil does not change its nature depending on who commits it or who suffers it.
Evil remains evil—whether it comes from a friend or an enemy, from the powerful or the weak. God never justifies it. He calls everyone to turn away from it and to walk in what is good.

PRAYER:
Lord God, give me a heart that hates evil and loves truth.
Keep me from every form of evil, in my thoughts, my words, and my actions.
Help me to choose what is right, even when it is difficult.
Deliver me from evil and lead me in Your righteousness.
In Jesus’ name, Amen.

Apostle Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

LE MAL RESTE LE MAL

La Bible révèle que le mal n’est pas une simple erreur ou une faiblesse passagère.
C’est tout ce qui s’oppose à la volonté de Dieu, tout ce qui déforme la vérité et détruit la vie.

Comme le déclare Ésaïe 5:20: «Malheur à ceux qui appellent le mal bien, et le bien mal…», il y a un danger réel à inverser les valeurs.
Le mal prend souvent racine dans les pensées avant de se manifester dans les actes, comme le souligne Proverbes 14:22: «Ceux qui méditent le mal s’égarent…», et il finit toujours par produire des conséquences visibles et invisibles.

Dieu ne tolère pas le mal.
Sa Parole enseigne clairement : «La crainte de l’Éternel, c’est la haine du mal…» (Proverbes 8:13)
Il appelle chacun à s’en éloigner: «Éloigne-toi du mal, et fais le bien.» (Psaumes 34:15)
Dieu ne négocie pas avec le mal; Il le condamne, mais dans Sa grâce, Il offre aussi une voie de délivrance, comme le rappelle la prière enseignée dans Matthieu 6:13: « Délivre-nous du mal.»

Le mal produit des conséquences certaines. Celui qui le pratique s’égare, s’éloigne de Dieu et expose sa vie au jugement, car «Dieu amènera toute œuvre en jugement… soit bien, soit mal.» (Ecclésiaste 12:14)
Mais le mal ne touche pas seulement celui qui le fait ; il blesse aussi celui qui le subit, en apportant douleur, injustice et blessures profondes.
Pourtant, même face au mal, Dieu appelle à choisir une autre voie: «Recherchez le bien et non le mal, afin que vous viviez.» (Amos 5:14)

La Parole de Dieu est sans compromis: «Ayez le mal en horreur.» (Épître aux Romains 12:9) et «Abstenez-vous de toute forme de mal.» (1 Thessaloniciens 5:22)
Ce n’est pas une suggestion, mais un appel clair à une vie transformée, où le mal n’a plus de place.

Le mal ne change pas de nature selon la personne qui le fait ou celle qui le subit.
Le mal reste le mal — qu’il vienne d’un proche ou d’un ennemi, d’un puissant ou d’un faible. Dieu ne le justifie jamais. Il appelle chacun à s’en détourner et à marcher dans le bien.

PRIÈRE :
Seigneur Dieu, donne-moi un cœur qui hait le mal et qui aime la vérité.
Garde-moi de toute forme de mal, dans mes pensées, mes paroles et mes actes.
Aide-moi à choisir le bien, même quand c’est difficile.
Délivre-moi du mal et conduis-moi dans Ta justice.
Au nom de Jésus, Amen.

Apôtre Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

IKIBI KIGUMA ARI IKIBI

Bibiliya igaragaza ko ikibi atari ikosa risanzwe cyangwa intege nke z’akanya gato. Ni ikintu cyose kirwanya ubushake bw’Imana, kigoreka ukuri kandi kigasenya ubuzima.

Nk’uko Igitabo cya Yesaya 5:20 havuga hati: “Bazabona ishyano abita ikibi icyiza, n’icyiza bakacyita ikibi…”, hari akaga gakomeye ko guhindura indangagaciro.

Akenshi ikibi gitangirira mu bitekerezo mbere yo kugaragara mu bikorwa, nk’uko bivugwa mu Igitabo cy’Imigani 14:22 hati: “Abagambirira ibibi barayoba…”, kandi amaherezo kigira ingaruka zigaragara n’izitagaragara.

Imana ntiyihanganira ikibi. Ijambo ryayo rivuga ryeruye riti: “Kubaha Uwiteka ni ukwanga ibibi…” (Igitabo cy’Imigani 8:13)
Ihamagarira abantu bose kukivaho: “Va mu bibi ukore ibyiza” (Igitabo cya Zaburi 34:15).

Imana ntigirana imishyikirano n’ikibi; iragihana, ariko mu buntu bwayo itanga n’inzira yo kugikizwa, nk’uko bigaragara mu isengesho twigishijwe muri Matayo 6:13: “Udukize Umubi.”

Ikibi kigira ingaruka zihamye. Ukora ikibi arayoba, akitandukanya n’Imana kandi agashyira ubuzima bwe mu rubanza, kuko “Imana izazana umurimo wose mu manza, n’igihishwe cyose, ari icyiza cyangwa ikibi” (Umubwiriza 12:14).

Ariko ikibi ntikigirira nabi gusa ugikora; kinakomeretsa ugikorerwa, kigateza ububabare, akarengane n’ibikomere byimbitse.
Nubwo bimeze bityo, no mu gihe hari ikibi, Imana ihamagarira abantu guhitamo indi nzira: “Mushake ibyiza, mwe gushaka ibibi, kugira ngo mubone kubaho” (Amosi 5:14).

Ijambo ry’Imana ntirigira ubwumvikane n’ikibi: “Mwange ibibi urunuka” (Abaroma 12:9) kandi “mwirinde igisa n’ikibi cyose” (1 Abatesalonike 5:22). Ibi si inama gusa, ahubwo ni ihamagarwa risobanutse ryo kubaho ubuzima buhinduwe aho ikibi kitagifite umwanya.

Ikibi ntigihindura kamere yacyo bitewe n’ugikora cyangwa ugikorerwa. Ikibi kiguma ari ikibi—cyaba giturutse ku nshuti cyangwa ku mwanzi, ku ukomeye cyangwa ku muntu usanzwe.
Imana ntigishyigikira na rimwe. Ihamagarira buri wese kukivaho no kugendera mu cyiza.

ISENGESHO:
Mwami Mana, mpa umutima wanga ikibi ugakunda ukuri.
Undinde ubwoko bwose bw’ikibi, mu bitekerezo byanjye, mu magambo yanjye no mu bikorwa byanjye.
Mpa imbaraga zo guhitamo icyiza, n’iyo byaba bigoye. Undokore ikibi kandi unyobore mu gukiranuka kwawe.
Mu izina rya Yesu, Amen.

Intumwa Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

IKIBI KIGUMA ARI IKIBI

Bibiliya irerekana ko ikibi atari ikosa risanzwe canke intege nke z’akanya gato.
Ni ikintu cose kirwanya ivyo Imana igomba, kigahindura ukuri kandi kigasambura ubuzima.

Nk’uko Igitabu ca Yesaya 5:20 kibivuga giti: “Bazobona ibara, abita ikibi iciza, iciza bakacita ikibi…”, hari akaga gakomeye ko guhindura ivyiza n’ibibi.
Kenshi ikibi gitangurira mu mutima no mu vyiyumviro imbere y’uko kigaragara mu bikorwa, nk’uko bivugwa mu gitabu c’Imigani 14:22 giti: “Abigenera ikibi mbega ntibaba bazimiye?”, kandi amaherezo kikagira inkurikizi zigaragara n’izitagaragara.

Imana ntiyihanganira ikibi. Ijambo ryayo rivuga ryeruye riti: “Kwubaha Uhoraho ni kwo kwanka ikibi…” (Igitabu c’Imigani 8:13)
Ihamagarira abantu bose kukireka: “Tandukana n’ibibi, ukore ivyiza.” (Igitabu ca Zaburi 34:15)
Imana ntiyemera kubana n’ikibi; iragihana, ariko mu buntu bwayo iratanga inzira yo kugikizwa, nk’uko bigaragara mu gisabisho twigishijwe muri Matayo 6:13: “Udukize wa Mubi.”

Ikibi kigira inkurikizi zikomeye. Uwukora ikibi arayoba, akitandukanya n’Imana kandi agashira ubuzima bwiwe mu rubanza, kuko “Imana izoshira igikorwa cose mu rubanza, bo n’ikintu cose gihishijwe, ari kibi ari ciza.” (Umusiguzi 12:14).

Ariko ikibi ntikibabaza gusa uwugikora; kirakomeretsa n’uwugikorerwa, kigateza ububabare, akarenganyo n’ibikomere bikomeye.
Naho bir’uko, no mu gihe hari ikibi, Imana ihamagarira abantu guhitamwo iyindi nzira: “Ivyiza abe ari vyo mushishikara, ariko s’ibibi, kugira ngo mubone kubaho.” (Amosi 5:14).

Ijambo ry’Imana ntiryihanganira ikibi: “Mwanke ibibi.” (Abaroma 12:9) kandi “mwirinde icitwa ikibi cose.” (1 Abatesalonike 5:22).
Ibi s’impanuro gusa, ahubwo n’ihamagarwa ryeruye ryo kubaho ubuzima bushasha aho ikibi kitagifise ikibanza.

Ikibi ntigihindura kamere yaco bitewe n’uwugikora canke uwugikorerwa.
Ikibi kiguma ari ikibi—caba kiva ku mugenzi canke ku mwansi, ku wukomeye canke ku wusanzwe.
Imana ntigishigikira na rimwe.
Ihamagarira umuntu wese kukireka no kugendera mu ciza.

IGISABISHO:
Mwami Mana, mpa umutima wanka ikibi ugakunda ukuri.
Ndinda ubwoko bwose bw’ikibi, mu vyiyumviro vyanje, mu majambo yanje no mu bikorwa vyanje.
Mpa inkomezi zo guhitamwo iciza, naho vyoba bigoye.
Ndokora ikibi kandi unyobore mu bugororotsi bwawe.
Mw’izina rya Yesu, Amen.

Intumwa Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

LET US LEAVE BABYLON

Babylon is not just a place… it is a system.

A system that seduces, attracts, and promises… but in reality, leads away from God.

In the Bible, particularly in the book of Revelation, Babylon is described as a seductive power, outwardly brilliant but inwardly corrupt. It does not always present itself as evil. On the contrary, it fascinates, reassures, and gives the illusion of success and happiness.

But behind this façade, there is:
lies…
corruption…
injustice…
impurity…

Yes, these things exist.
But they are only the visible fruits.

The real root is deeper:
living without God while believing everything is fine.

Babylon is when man replaces God with something else:
money
power
image
lifeless religion

Jesus Christ revealed that everything begins in the heart.
One can appear righteous outwardly while being far from God inwardly.

This is where Babylon becomes dangerous:
it does not always destroy openly…
it subtly seduces.

And yet, in the midst of this system, a voice calls out:

“Go away from her, my people…” (Revelation 18:4)

Leaving Babylon is not running away from the world…
it is refusing whatever pulls your heart away from God.

It is choosing:
•truth instead of lies
•purity instead of compromise
•justice instead of injustice
•God instead of anything that takes His place

Leaving Babylon is an inner choice before it is an outward one.
It is a decision of the heart.

Today, the question is not:
“Does Babylon exist?”
But rather:
“Is Babylon still in me?”

PRAYER:
Lord, open my eyes.
Help me recognize everything in my life that resembles Babylon.
Deliver my heart from every illusion, every seduction, every compromise.
Give me the strength to choose truth, even when it costs.
I want to walk with You sincerely, fully, without mixture.
Amen.

Apostle Jean-Claude SINDAYIGAYA

QUITTONS BABYLONE

Babylone n’est pas seulement un lieu… c’est un système.

Un système qui séduit, qui attire, qui promet… mais qui, en réalité, éloigne de Dieu.

Dans la Bible, notamment dans le livre de Apocalypse, Babylone est décrite comme une puissance séduisante, brillante en apparence, mais corrompue dans sa nature. Elle ne se présente pas toujours comme mauvaise. Au contraire, elle fascine, elle rassure, elle donne l’illusion du succès et du bonheur.

Mais derrière cette façade, il y a :
le mensonge…
la corruption…
l’injustice…
l’impureté…

Oui, ces choses existent.
Mais elles ne sont que les fruits visibles.

La vraie racine est plus profonde :
vivre sans Dieu tout en croyant être bien.

Babylone, c’est lorsque l’homme remplace Dieu par autre chose :
l’argent
le pouvoir
l’image
la religion sans vie

Jésus-Christ a révélé que tout commence dans le cœur.
On peut paraître juste à l’extérieur, tout en étant loin de Dieu à l’intérieur.

C’est là que Babylone devient dangereuse :
elle ne détruit pas toujours ouvertement…
elle séduit subtilement.

Et pourtant, au milieu de ce système, une voix retentit :

> “Sortez du milieu d’elle, mon peuple…” (Apocalypse 18:4)

Quitter Babylone, ce n’est pas fuir le monde…
c’est refuser ce qui éloigne ton cœur de Dieu.

C’est choisir :
•la vérité au lieu du mensonge
•la pureté au lieu du compromis
•la justice au lieu de l’injustice
•Dieu au lieu de tout ce qui prend Sa place

Quitter Babylone, c’est un choix intérieur avant d’être extérieur.
C’est une décision du cœur.

Aujourd’hui, la question n’est pas :
“Babylone existe-t-elle ?”
Mais plutôt :
“Babylone est-elle encore en moi ?”

PRIÈRE:
Seigneur, ouvre mes yeux.
Aide-moi à reconnaître tout ce qui, dans ma vie, ressemble à Babylone.
Délivre mon cœur de toute illusion, de toute séduction, de tout compromis.
Donne-moi la force de choisir la vérité, même quand elle coûte.
Je veux marcher avec Toi, sincèrement, pleinement, sans mélange.
Amen.

Apôtre Jean-Claude SINDAYIGAYA

DUSOHOKE I BABULONI

Babuloni si ahantu gusa… ni uburyo bwo kubaho.

Ni uburyo bukurura, bushukana, butanga ibyiringiro… ariko mu by’ukuri bukura umuntu ku Mana.

Muri Bibiliya, cyane cyane mu gitabo cy’Ibyahishuwe, Babuloni igaragazwa nk’imbaraga ishukana, igaragara neza inyuma ariko yuzuye ibyonnyi imbere. Ntigaragara buri gihe nk’ikibi. Ahubwo irashimisha, igahumuriza, igatanga ishusho y’ibyishimo n’intsinzi.

Ariko inyuma y’iyo sura, hariho:
•ibinyoma…
•ruswa…
•akarengane…
•ubwandu…

Yego, ibyo birahari.
Ariko ni imbuto zigaragara gusa.

Umuzi nyakuri uri hasi cyane:
kubaho udafite Imana ariko wibwira ko uri mu kuri.

Babuloni ni igihe umuntu asimbuza Imana ibindi:
•amafaranga
•ubutegetsi
•isura
•idini ridafite ubugingo

Yesu Kristo yagaragaje ko byose bitangirira mu mutima.
Umuntu ashobora kugaragara nk’utunganye inyuma, ariko imbere ari kure y’Imana.

Aha ni ho Babuloni iba mbi cyane:
ntisenya buri gihe ku mugaragaro…
ishukana buhoro buhoro.

Ariko hagati muri ubwo buryo, ijwi riravuga:

“Bwoko bwanjye, nimuwusohokemo…” (Ibyahishuwe 18:4)

Gusohoka i Babuloni si uguhunga isi…
ni ukwanga icyose cyakura umutima wawe ku Mana.

Ni uguhitamo:
•ukuri mu mwanya w’ibinyoma
•ubutungane mu mwanya wo kwiyandarika
•ubutabera mu mwanya w’akarengane
•Imana mu mwanya w’ibiyisimbura

Gusohoka i Babuloni bitangirira mu mutima mbere y’uko bigaragara inyuma.
Ni icyemezo cy’umutima.

Uyu munsi, ikibazo si:
“Ese Babuloni irahari?”
Ahubwo ni:
“Ese Babuloni iracyari muri njye?”

ISENGESHO:
Mwami, fungura amaso yanjye.
Mfasha kubona ibintu byose mu buzima bwanjye bisa na Babuloni.
Kiza umutima wanjye amayeri yose, ibishuko byose n’ubwumvikane bubi.
Mpa imbaraga zo guhitamo ukuri, n’iyo byangora.
Ndashaka kugendana nawe, mu kuri, mu buryo bwuzuye, nta kuvanga.
Amen.

Intumwa Jean-Claude SINDAYIGAYA

DUSOHOKE MURI BABULONI

Babuloni si ahantu gusa… ni uburyo bwo kubaho.

Ni uburyo bukwegera, buguhenda, bukagusezeranira vyinshi… ariko mu vy’ukuri bugukura ku Mana.

Muri Bibiliya, cane cane mu gitabo c’Ivyahishuriwe Yohani, Babuloni igaragazwa nk’ububasha bukwegera, buboneka neza inyuma ariko b?vyononekaye imbere.
Ntibiboneka igihe cose nk’ikibi. Ahubwo birashimisha, bigahumuriza, igatanga ishusho y’intsinzi n’umunezero.

Ariko inyuma y’iyo sura, hariho:
ibinyoma…
ubusuma n’inyungu mbi…
akarenganyo…
ubuhumbu…

Ego, ivyo birahari.
Ariko n’ivyamwa bigaragara gusa.

Imizi nyakuri iri hasi cane:
kubaho ata Mana ufise ariko wiyumvira ko umeze neza.

Babuloni ni igihe umuntu asubiriza Imana ibindi:
amahera
ububasha
ishusho
idini ridafise ubugingo.

Yesu Kristo yerekanye ko vyose bitangurira mu mutima.
Umuntu arashobora kuboneka nk’uwugororotse inyuma, ariko imbere ari kure y’Imana.

Aho ni ho Babuloni iba mbi cane:
•ntisenya igihe cose ku mugaragaro…
•ihenda buhoro buhoro.

Ariko hagati muri ubwo buryo, hari ijwi riravuga riti:
“Bantu banje, ni muve i we…” (Ivyahishuriwe Yohana 18:4)

Gusohoka i Babuloni si uguhunga isi…
ni ukwanka ikintu cose cokura umutima wawe ku Mana.

Ni uguhitamwo:
•ukuri mu mwanya w’ibinyoma
•ubutungane mu mwanya w’ukwiyandarika
•ubutungane (ubutungane/ubutungane bw’ukuri) mu mwanya w’akarenganyo
•Imana mu mwanya w’ibiyisubirira

Gusohoka i Babuloni bitangurira mu mutima imbere y’uko bigaragara inyuma.
Ni ingingo y’umutima.

Uno musi, ikibazo si:
“Mbega Babuloni irahari?”
Ahubwo ni:
“Mbega Babuloni iracari muri jewe?”

IGISABISHO:
Mwami, fungura amaso yanje.
Mfasha kubona ibintu vyose mu buzima bwanje bisa na Babuloni.
Kiza umutima wanje ibintu vyose bihenda amaso, n’ibintu vyose binkwegera mu bintu binyemeza ibitari vyo.
Mpa inkomezi zo guhitamwo ukuri, naho vyongora.
Ndashaka kugendana nawe, mu kuri, mu buryo bwuzuye, ata kuvangavanga.
Amen.

Intumwa Jean-Claude SINDAYIGAYA