WIVUGA NGO « IMANA IBAHO », VUGA UTI « IMANA IRIHO »

Bibiliya, cyane cyane mu Isezerano rya Kera, igaragaza igitekerezo cy’uko Imana « IRIHO » aho kuba « IBAHO ».
Ibi bigaragarira muri rimwe mu magambo azwi cyane yavuze:
« NDI UWO NDIWE »(Kuva 3:14), aho Imana yigaragarije Mose, ikigaragaza mu magambo yerekana kubaho iteka, kuzuye kudashingiye kubindi byose.

Iyi nteruro yerekana ko Imana idasobanurwa n’intangiriro cyangwa iherezo, ariko ko IRIHO muri Yo ubwayo, irengeye ibihe n’umwanya.

Muri Bibiliya, Imana ikunze gusobanurwa nk’isoko y’ibintu byose bibaho.
Ntabwo Imana iriho gusa, ahubwo ni nayo yaremye byose.
Kurugero, mu gitabo cya Yohana (1:1), handitswe ngo: « Mbere na mbere hariho Jambo; Jambo uwo yahoranye n’Imana kandi Jambo yari Imana. »
Hano, igitekerezo cy’Imana kirenze igikorwa cyoroshye cyo kubaho; Imana niyo shingiro ry’ibintu byose tubona.

Igitekerezo kivuga ngo « Imana iriho » aho kuba « ibaho » gifite ingaruka zikomeye ku kwizera kwa gikristo ndetse no muburyo abizera babaho mubuzima bwabo bwa buri munsi.
Uku kuri kuduhamagarira kumva ko Imana atari ikintu cya kure cyangwa igitekerezo kidafatika, ahubwo ko ibana natwe mu buzima bwacu bwa buri munsi.

Dore bimwe mu bisobanuro by’ukuri:

1. Imana ihoraho:
Niba Imana « iriho, » bivuze ko ihora ihari, ahantu hose na buri gihe.
Uku gusobanukirwa kutwibutsa ko tutigera tuba twenyine.
Mu kwizera kwacu, ibi bidusaba gushaka umubano uhoraho na Yo, gusenga, gutekereza, no kubaho imbere yayo, tuzi ko ihora ihari, mu buzima bwacu bwa buri munsi.

2. Imana irengeye ibihe:
Imana, kuba itagengwa n’ibihe, iraduhamagarira gufata imyumvire yagutse kubuzima bwacu.
Ibibazo duhura nabyo birashobora kuba iby’igihe gito, ariko Imana yo ihoraho.
Ibi bidufasha kudaha agaciro ibigeragezo mu bitekerezo no kugira ibyiringiro, tuzi ko Imana ikora ibyiza by’iteka, ndetse n’iyo turi mu bibazo.

3. Kwiringira Imana no kuyiyegurira:
Tumaze gusobanukirwa ko Imana « iriho » kandi ko idakeneye kwemezwa cyangwa kugarukira ku bitekerezo by’abantu, tuba dukwiriye kuyizera.
Uku kuri kudutera kwiringira ubwenge bwayo no kwemera ubusugire bwayo, n’ubwo tutumva byose.
Imana ntabwo ikora ikurikije ibyo tuyitegerejeho cyangwa gusobanukirwa kwacu, ahubwo ikurikiza ubushake bwayo butunganye.

4. Umubano wacu nayo ushingiye ku « kubaho » ntabwo ushingiye kubintu bifatika:
Niba Imana iriho, bivuze ko kwizera kwacu kudashingiye gusa kubyabaye kera cyangwa ku bimenyetso bigaragara, ahubwo bishingiye ku kuri k’UKUBAHO kw’Imana.
Umubano wacu n’Imana ugomba kuba uw’umuntu w’imbere, ugaburirwa no gusabana byimazeyo n’Uhoraho, uhoraho kandi uhora hafi yacu.

5. Guhinduka mu mwuka:
Gusobanukirwa ko Imana « IRIHO kandi IHORAHO » bisobanura ko ukuhaba kwayo kugomba kuduhindura.
Niba Imana ari ukuri kuzima kandi kutagaragara, ibi bigomba kugira ingaruka mu buryo dukora, dutekereza, cyangwa tubaho buri munsi.
Tugomba kwerekana ukubaho kw’Imana mu buzima bwacu, mu gukunda bagenzi bacu, mu gukora ubutabera, mu guharanira amahoro, no mu gushaka kubaho dukurikiza amahame y’Imana.

Muri make, kumenya ko Imana « IRIHO » aho kuba « IBAHO » gusa bihindura imibanire yacu nayo nuburyo tubaho.
Ibi biduhamagarira kwizera kwimbitse, mu buzima burushijeho kumenya ko ahari kandi dufite ibyiringiro birenze ibihe bya hafi byo kubaho kwacu.

ISENGESHO:
Uwiteka Mana yacu, duhe kubaho tuzi ko uhari kandi uhorana natwe mu buzima bwacu.
Ni mu izina ry’agaciro ry’umwana wawe Yesu Kristo tubisabye, Amen.

Intumwa Jean-Claude SINDAYIGAYA

NTUVUGE NGO « IMANA IBAHO », VUGA UTI « IMANA IRIHO »

Bibiliya, cane cane mw’Isezerano rya Kera, igaragaza ukuri kw’uko Imana « IRIHO » aho kuba « ibaho ».
Ibi bigaragarira muri rimwe mu majambo azwi cane yavuze:
« NDI UWO NDIWE » (Kuvayo 3:14), aho Imana yigaragarije Mose, ikigaragaza mu majambo yerekana kubaho guhoraro kwayo, kwuzuye kudashingiye kubindi bindi bintu vyose.

Iri jambo ryerekana ko Imana itagira itanguriro n’iherezo, ariko ko IRIHO muri Yo ubgayo, irengeye ibihe n’umwanya.

Muri Bibiliya, Imana ikunze gusobanurwa nk’isoko ry’ibintu vyose bibaho.
Imana ntiriho gusa, ahubwo ni nayo yaremye vyose.
Akarorero, mu gitabo ca Yohana (1:1), handitswe ngo: « Ubga mbere na mbere Jambo yariho, kandi Jambo yahoranye n’Imana, kand’ uwo Jambo yar’ Imana. »
Aha niho tubonera ko Imana, uretse ko IRIHO kandi YAHOZEHO, niyo shingiro ry’ibintu vyose bibaho.

Kuvuga rero ngo « Imana iriho » aho kuba « ibaho » n’ishimikiro rikomeye y’ukwizera kwa gikristo ndetse no mu buryo abizera babaho mu buzima bgabo bga minsi yose.
Uku kuri kuduhamagarira kwumva ko Imana ibana natwe mu buzima bwacu bwa minsi yose.

Ngizi zimwe mu nsiguro ngenderwako:

1. Imana ihoraho:
Nimba Imana « iriho, » bisigura ko ihora ihari, ahantu hose n’ibihe vyose.
Uku gusobanukirwa kutwibutsa ko tutigera tuba twenyene.
Mu kwizera kwacu, ibi bidusaba kurondera umubano uhoraho na Yo, gusenga, kwiyumvira, no kubaho imbere yayo, tuzi ko ihora ihari, mu buzima bgacu bga minsi yose.

2. Imana irengeye ibihe:
Imana, kuba itagengwa n’ibihe, iduhamagarira kugira ivyiyumviro vyagutse ku buzima bgacu.
Ibibazo duhura navyo birashobora kuba ivy’igihe gito, ariko Imana yo ihoraho.
Ibi bidufasha kudaha agaciro ibigeragezo mu vyiyumviro vyacu no kugira ivyizigiro, tuzi ko ivyiza Imana ikora bihoraho, mbere n’iyo turi mu bibazo.

3. Kwizigira Imana no kuyiha:
Tumaze gusobanukirwa ko Imana « iriho » kandi ko idakeneye kwemezwa canke ko itagengwa n’ivyiyumviro vy’abantu, tuba dukwiriye kuyizera.
Uku kuri gutuma twizigira ubgenge bgayo kandi twemera ubgigenge bgayo, n’aho tutumva vyose.
Imana ntikora ikurikije ivyo tuyitezeko canke ugusobanukirwa kwacu, ahubwo ikurikiza ubugombe bgayo butunganye.

4. Umubano wacu nayo ushingiye ku « kubaho » ntushingiye ku bintu bifatika:
Nimba Imana iriho, bivuze ko kwizera kwacu kudashingiye gusa kuvyabaye kera canke ku bimenyetso bigaragara, ahubwo gushingiye ku kuri k’UKUBAHO kw’Imana.
Umubano wacu n’Imana utegerezwa kuba uw’umuntu w’imbere, agaburirwa no kubana vy’ukuri n’Uhoraho, ahoraho kandi ahora hafi yacu.

5. Guhinduka mu buryo bgo mu mpwemu:
Gusobanukirwa ko Imana « IRIHO kandi IHORAHO » bisigura ko ukuhaba kwayo gutegerezwa kuduhindura.
Nimba Imana ari ukuri kuzima kandi kutagaragara, ibi bikwiriye kugira inkurikizi mu buryo dukora, twiyumvira, canke tubaho minsi yose.
Dutegerezwa kwerekana ukubaho kw’Imana mu buzima bgacu, mu gukunda bagenzi bacu, mu gutunganiriza abantu, mu guharanira amahoro, no mu gushaka kubaho dukurikiza amabgirizwa y’Imana.

Muri make, kumenya ko Imana « IRIHO » aho kuba « IBAHO » gusa bihindura umubano wacu nayo n’uburyo tubaho.
Ibi biduhamagarira kwizera kwimbitse, mu buzima burushijeho kumenya ko ihari kandi dufite ivyizigiro birenze ibihe vya hafi vyo kubaho kwacu.

IGISABISHO:
Uhoraho Mana yacu, duhe kubaho tuzi ko uhari kandi uhorana natwe mu buzima bgacu.
Ni mw’izina ridasanzwe ry’umwana wawe Yesu Kristo tubisavye, Amen.

Intumwa Jean-Claude SINDAYIGAYA

DON’T REJOICE IN OTHERS’ MISFORTUNE

The Bible clearly teaches that we should not rejoice in the misfortune of others.
Here are some key verses that emphasize this principle:

« Do not gloat when your enemy falls; when they stumble, do not let your heart rejoice, or the Lord will see and disapprove and turn his wrath away from them. »(Proverbs 24:17-18)
This passage warns against rejoicing over someone else’s difficulties, even if they are an enemy.

« Have I rejoiced at the destruction of my enemy, or exulted when evil befell him? No, I have not allowed my mouth to sin by invoking a curse against their life. »(Job 31:29-30)
Job maintains that he never took pleasure in his enemy’s suffering, showing a righteous attitude.

« Rejoice with those who rejoice; mourn with those who mourn. »(Romans 12:15)
This encourages empathy, urging us to share in others’ joys and sorrows rather than taking pleasure in their troubles.

« Love does not delight in evil but rejoices with the truth. »(1 Corinthians 13:6)
True love does not rejoice in the misfortune of others, but seeks what is just and good.

In summary, the Bible teaches that rejoicing in others’ misfortunes is wrong. Instead, God calls us to be compassionate and loving, even toward those who may have wronged us.

PRAYER:
Lord our God, give us the strength to always sympathize with our enemies instead of rejoicing in their misfortunes.
It is in the precious name of your son Jesus Christ that we pray , amen.

Apostle Jean-Claude SINDAYIGAYA

NE TE RÉJOUIS PAS DU MALHEUR DES AUTRES

La Bible enseigne clairement qu’il ne faut pas se réjouir du malheur des autres.
Voici quelques versets qui soulignent cette idée:

« Ne te réjouis pas de la chute de ton ennemi, et que ton cœur ne soit pas dans l’allégresse quand il chancelle, de peur que l’Éternel ne le voie, que cela ne lui déplaise, et qu’il ne détourne de lui sa colère. »(Proverbes 24:17-18)
Ce passage avertit contre le fait d’éprouver de la joie face aux difficultés de quelqu’un d’autre, même s’il s’agit d’un ennemi.

« Ai-je été joyeux du malheur de mon ennemi? Ai-je bondi de joie quand le malheur l’atteignait? Non! Je n’ai pas permis à ma bouche de pécher en demandant sa mort par un serment. »(Job 31:29-30)
Job affirme qu’il n’a jamais pris plaisir aux souffrances de ses ennemis, ce qui montre une attitude juste et intègre.

« Réjouissez-vous avec ceux qui se réjouissent, pleurez avec ceux qui pleurent. »(Romains 12:15)
Ce verset encourage à partager les émotions des autres avec empathie et non avec méchanceté.

« L’amour ne se réjouit pas de l’injustice, mais il se réjouit de la vérité. »(1 Corinthiens 13:6)
L’amour véritable ne se réjouit pas du malheur d’autrui, mais cherche ce qui est juste et bon.

En résumé, la Bible enseigne que se réjouir du malheur des autres est une mauvaise attitude. Dieu veut que nous ayons un cœur compatissant, même envers ceux qui nous ont fait du tort.

PRIÈRE:
Éternel notre Dieu, donnez-nous la force de toujours compatir envers nos ennemis au lieu de nous réjouir de leurs malheurs.
C’est dans le nom précieux de votre fils Jésus-Christ que nous vous le demandons, amen.

Apôtre Jean-Claude SINDAYIGAYA

WIKWISHIMIRA IBYAGO BY’ABANDI

Bibiliya yigisha neza ko tutagomba kwishimira ibyago byabandi.
Dore imirongo y’ingenzi ishimangira iri hame:

« Ntukishime umwanzi wawe aguye, Kandi ntukagire umutima unezezwa n’uko atsembwe, Kugira ngo Uwiteka atabireba akababazwa na byo, Akirengagiza uburakari yamurakariye. » (Imigani 24:17-18)
Iki gice kituburira kwirinda kwishimira ibyago by’undi, kabone niyo yaba ari umwanzi.

« Hari ubwo nishimiye kurimbuka k’unyanga, Cyangwa nkishyirishwa hejuru n’uko ibyago bimugezeho? Ahubwo sinakundiye akanwa kanjye gucumura, Ngo mwifurize gupfa muvumye? »(Yobu 31:29-30)
Job akomeza avuga ko atigeze yishimira imibabaro y’umwanzi we, agaragaza imyifatire iboneye.

« Mwishimane n’abishima, murirane n’abarira. »(Abaroma 12:15)
Ibi bitera kugira impuhwe aho kwishimira umubabaro w’abari mu byago, bikadusaba no gusangira umunezero n’abanezerewe .

« Ntirwishimira gukiranirwa kw’abandi ahubwo rwishimira ukuri. »(1 Abakorinto 13:6)
Urukundo nyarwo ntirwishimira ibyago by’abandi, ahubwo rushaka igitunganye n’icyiza.

Muri make, Bibiliya yigisha ko kwishimira ibyago by’abandi ari bibi. Ahubwo, Imana iduhamagarira kugira impuhwe n’urukundo, ndetse no kubatugiriye nabi.

ISENGESHO:
Mwami Mana yacu, dushoboze guhora twifatannya n’abanzi bacu aho kwishimira ibyago byabo.
Ni mu izina ry’agaciro ry’umwana wawe Yesu Kristo tubisabye, amen.

Intumwa Jean-Claude SINDAYIGAYA

NTUNEZEREZWE N’IVYAGO VY’ABANDI

Bibiliya yigisha neza ko tudakwiriye kunezerezwa n’ivyago vy’abandi.
Ngiyi imirongo ya Bibiliya ibisigura neza:

« Umwansi wawe ni yagwa ntuz’ unezerwe, Umutima wawe woye guhimbarwa ni yatsitara: Uhoraho yoye guhava abibona, bikaba bibi mu nyonga ziwe, Akaroresha irya uburake yamurakiye. »(Imigani 24:17-18)
Iki gice kituburira kwirinda kunezerezwa n’ivyago vy’uwundi, n’aho yoba ari umwansi.

« Asangwa naranejerejwe n’uk’ unyanka ageshejwe, Canke nkitereshwa hejuru n’ukw ivyago bimushitseko, Kand’ ari jewe nari narazitiye akanwa kanje ngo ntigacumure, Ntikamuvume ngo kamwifurize gupfa. »(Yobu 31:29-30)
Yobu aguma avuga ko atigeze anezerezwa n’imibabaro y’umwansi wiwe, agaragaza ubutore bwiwe.

« Munezeranwe n’abanezerewe, murirane n’abarira. »(Abaroma 12:15)
Ibi bituma umuntu agira impuhwe aho kunezerezwa n’umubabaro w’abari mu vyago, bikadusaba no gusangira umunezero n’abanezerewe .

« Ntirunezererwa ukugabitanya kw’abandi, ariko runezeranwa n’ukuri. »(1 Abakorinto 13:6)
Urukundo nyarwo ntirunezerezwa n’ivyago vy’abandi, ahubwo rushaka igitunganye n’iciza.

Muri make, Bibiliya yigisha ko kunezerezwa n’ivyago vy’abandi ari bibi. Ahubwo, Imana iduhamagarira kugira impuhwe n’urukundo, mbere no kubatugiriye nabi.

IGISABISHO:
Mwami Mana yacu, dushoboze guhora twifatanya n’abansi bacu hako tunezerezwa n’ivyago vyabo.
Ni mw’izina ridasanzwe ry’umwana wawe Yesu Kristo tubisavye, amen.

Intumwa Jean-Claude SINDAYIGAYA

DON’T BE THE CAUSE OF OTHERS’ FALLENESS

Jephthah was mistreated and cast out by his brothers, and he ended up on the streets and became a wicked person.

“So Jephthah fled from his brothers and settled in the land of Tob, where a gang of scoundrels gathered around him and followed him.”(Judges 11:3)

Although his history tells us that Jephthah eventually returned to his land and became a great man, it is important to note that he had become a wicked person and leader of the worthless people because of his blood brothers.

Be aware that your wicked actions and violent words can cause others to become wicked.

Let your actions and your words no longer be the cause of the perversion, distortion, or fall of others.
« Make up your mind not to put any stumbling block or obstacle in the way of a brother or sister. »(Romans 14:13)

PRAYER:
Lord our God, help us to never again push others to become wicked.
It is in the precious name of your son Jesus Christ that we pray, Amen.

Apostle Jean-Claude SINDAYIGAYA

NE SOYEZ PAS LA CAUSE DE LA DÉCHÉANCE DES AUTRES

Pour avoir été maltraité et chassé par ses frères, Jephthé se retrouve dans la rue et devient un malfaiteur.

« Jephthé s’enfuit loin de ses frères, et il habita dans le pays de Tob. Des gens de rien se rassemblèrent auprès de Jephthé, et ils faisaient avec lui des excursions. »(Juges 11:3)

Quoique l’histoire nous dise qu’en fin de compte, Jephthé est revenu dans son pays et est devenu un homme important, il est important de remarquer qu’il était devenu malfaiteur et chef des gens de rien à cause de ses frères de sang.

Soyez conscients que vos actes méchants et vos paroles violentes peuvent pouser les autres à devenir mauvais.

Que vos actes et nos paroles ne soient plus la cause de la perversion, de l’altération ou de la déchéance des autres.
« Pensez plutôt à ne rien faire qui soit pour votre frère une pierre d’achoppement ou une occasion de chute. »(Romains 14:13)

PRIÈRE:
Éternel notre Dieu, aidez-nous à ne plus jamais pousser les autres à devenir mauvais.
C’est dans le nom précieux de votre fils Jésus-Christ que nous prions, Amen.

Apôtre Jean-Claude SINDAYIGAYA

TWIRINDE, TUTAGIRA UWO DUHINDURA MUBI KANDI YARI MWIZA

Yefuta yafashwe nabi na bene se, baramutoteza, birangira yisanze mu mihanda ahinduka umuntu mubi.

“Nuko Yefuta ahunga bene se, ahungira mu gihugu cy’i Tobu aturayo, maze Yefuta ateranya abantu b’inguguzi bakajya batera abandi.”(Abacamanza 11:3)

Nubwo amateka ye atubwira ko Yefuta yaje gusubira mu gihugu cye maze akaba umuntu ukomeye, ni ngombwa kumenya ko yari yabaye umuntu mubi akaba n’umukuru w’abantu b’inguguzi kubera bene se.

N’iby’ingenzi ko tumenya ko ibibi dukorera abandi n’amagambo mabi tubabwira bishobora kubatera kuba babi kandi bari beza.

Ibikorwa byacu n’amagambo yacu bye gukomeza kuba intandaro yo gutsitaza cyangwa kugusha abandi.
« Tugambirire iki: ko umuntu adashyira igisitaza cyangwa ikigusha imbere ya mwene Se. »(Abaroma 14:13)

ISENGESHO:
Mwami Mana yacu, udufashe kutazongera gutera abandi kuba babi.
Ni mu izina ry’agaciro ry’umwana wawe Yesu Kristo tubisabye, Amen.

Intumwa Jean-Claude SINDAYIGAYA

TWIRINDE, NTIHAGIRE UWO DUTUMA ABA MUBI KANDI YARI MWIZA

Yefuta yafashwe nabi na bene se, baramutoteza, yisanga ari mu gahinga ahinduka umuntu mubi kandi w’imburakimazi.

“Maze Yefuta aca ahunga bene se, aragenda aba mu gihugu c’i Tobu; abantu b’imburakimazi bakoranira kuri we, bakagenda bambura abantu.”(Abacamanza 11:3)

N’aho amateka yiwe atubwira ko Yefuta yaruhiye gusubira mu gihugu ciwe akaba umuntu ukomeye, ni ngombwa ko tumenya ko yari yabaye umuntu mubi n’umukuru w’abantu b’imburakimazi bambura abantu kubera bene se.

Birakwiye ko tumenya ko ivyo dukorera abandi bibi n’amajambo mabi tubabgira bishobora gutuma baba babi.

Twirinde rero, muvyo dukora no muvyo tuvuga ntihagire uwo dutsitaza canke tugwisha ngo dutume ahinduka mubi kandi yari mwiza.
« Yamara tugire iyi migabo: ngo hoye kugira ushira igitsitaza cank’ ikigwisha imbere ya mwene Se. »(Abaroma 14:13)

IGISABISHO:
Uhoraho Mwami Mana yacu, dufashe ntituzosubire gutuma abandi baba babi.
Ni mw’izina ridasanzwe ry’umwana wawe Yesu Kristo tubisavye, Amen.

Intumwa Jean-Claude SINDAYIGAYA