EID MUBARAK: GOD WANTS MORE THAN A CELEBRATION, HE WANTS YOUR LIFE

Literal Meaning:
Eid (عيد): celebration, feast
Mubarak (مبارك): blessed, full of blessings
So, “Eid Mubarak” means: “Blessed celebration” or “May your celebration be blessed.”
It is a beautiful expression, filled with peace, joy, and blessing.
Saying “Eid Mubarak” is already speaking a blessing over someone’s life.

Deeper Meaning:
Beyond the words, this expression carries several important dimensions:
1. A spiritual blessing
Saying “Eid Mubarak” is not just greeting someone—it is declaring:
May God visit you and fill you with peace, joy, and grace.
2. Gratitude after obedience
After a season of spiritual discipline, this celebration becomes an expression of gratitude to God for His faithfulness.
3. A message of peace and reconciliation
“Eid Mubarak” also expresses:
forgiveness, reconciliation, and love.
It is a moment when hearts come closer together.
4. A shared joy
This is not an individual joy, but a communal one:
We rejoice together in God’s goodness.

In summary:
To say “Eid Mubarak” is to say:
May God bless your celebration, your life, your family, and grant you His peace and favor.

But God does not stop at a spoken blessing… He desires a transformed life.

The Bible declares:
“May the Lord bless you and keep you.” (Numbers 6:24)
Here, blessing is not limited to a single day—it becomes a constant reality.

Yes, God approves times of celebration, such as the Jewish Passover and the Feast of Tabernacles, because they express gratitude and communion with Him.

But God does not only want to bless a moment—He wants to transform your entire life.

After seasons of consecration, fasting, or trials, God releases true joy:
“For the joy of the Lord is also our strength.” (Nehemiah 8:10)

However, the key remains: true blessing does not come from a celebration, but from a living relationship with Jesus Christ.
For it is written:
“Blessed be the God and Father of our Lord Jesus Christ, who has blessed us with every spiritual blessing in the heavens, in Christ,” (Ephesians 1:3)

So do not seek only a blessed celebration…
Choose a life fully surrendered to God.

PRAYER:
Lord, I give You my whole life.
Make me a blessing.
In the name of Jesus Christ, Amen.

Apostle Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

EID MUBARAK: DIEU VEUT PLUS QU’UNE FÊTE, IL VEUT TA VIE

Signification littérale:
Eid (عيد): fête, célébration
Mubarak (مبارك): béni, rempli de bénédictions
Donc, “Eid Mubarak” signifie: “Fête bénie” ou “Que ta fête soit bénie.”
C’est une parole belle, remplie de paix, de joie et de bénédiction.
Dire “Eid Mubarak”, c’est déjà prophétiser une bénédiction sur la vie de quelqu’un.

Signification profonde:
Au-delà des mots, cette expression porte plusieurs dimensions importantes:
Une bénédiction spirituelle
Dire “Eid Mubarak”, ce n’est pas juste saluer quelqu’un, c’est déclarer:
Que Dieu te visite, te comble de paix, de joie et de grâce.
La reconnaissance après l’obéissance:
Après un temps de discipline spirituelle, cette fête devient une reconnaissance envers Dieu pour Sa fidélité.
Un message de paix et de réconciliation:
“Eid Mubarak” exprime aussi :
le pardon, la réconciliation, l’amour.
C’est un moment où les cœurs se rapprochent.
Une joie partagée:
Ce n’est pas une joie individuelle, mais une joie communautaire:
On se réjouit ensemble des bienfaits de Dieu.
En résumé :
Dire “Eid Mubarak”, c’est dire:
Que Dieu bénisse ta fête, ta vie, ta famille, et qu’Il t’accorde Sa paix et Sa faveur.

Mais Dieu ne s’arrête pas à une bénédiction prononcée… Il veut une transformation vécue.
La Bible déclare:
“Que l’Éternel te bénisse et te garde !” (Nombres 6:24)
Ici, la bénédiction ne se limite pas à un jour, elle devient une réalité constante.

Oui, Dieu approuve les temps de fête, comme la Pâque juive ou la Fête des Tabernacles,
car ils expriment la reconnaissance et la communion avec Lui.
Mais Dieu ne veut pas seulement bénir un moment. Il veut transformer toute ta vie.

Après des temps de consécration, de jeûne ou d’épreuve, Dieu accorde une joie véritable:
“La joie de l’Éternel sera votre force.” (Néhémie 8:10)
Cependant, la clé demeure: la véritable bénédiction ne vient pas d’une fête, mais d’une relation vivante avec Jésus-Christ.
Car il est écrit :
“Béni soit Dieu, le Père de notre Seigneur Jésus Christ, qui nous a bénis de toute sortes de bénédictions spirituelles dans les lieux célestes en Christ!” (Éphésiens 1:3)
Alors, ne cherche pas seulement une fête bénie…
Choisis une vie entièrement donnée à Dieu.

PRIÈRE:
Seigneur, je te donne toute ma vie.
Fais de moi une bénédiction.
Au nom de Jésus-Christ, Amen.

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

EID MUBARAK: IMANA ISHAKA IBIRENZE UMUGISHA, ISHAKA UBWIZA BW’UBUZIMA BWAWE

Ubusobanuro bw’ijambo:
Eid (عيد): umunsi mukuru, ibirori
Mubarak (مبارك): umugisha, wuzuye imigisha
Bityo, “Eid Mubarak” bisobanura: “Umunsi mukuru uhezagiwe” cyangwa “Umunsi wawe mukuru ube uw’umugisha.”
Ni ijambo ryiza, ryuzuye amahoro, ibyishimo n’umugisha.
Kuvuga “Eid Mubarak” ni ugusengera no kuvuga umugisha ku buzima bw’umuntu.

Ubusobanuro bwimbitse:
Kurenga amagambo, iri jambo rifite ibisobanuro byinshi:
1. Umugisha wo mu mwuka
Kuvuga “Eid Mubarak” si ugusezerera gusa, ni uguhamya:
Imana igusure, iguhe amahoro, ibyishimo n’ubuntu bwayo.
2. Gushima nyuma yo kumvira
Nyuma y’igihe cyo kwiyegurira Imana no kwirinda, uyu munsi uba umwanya wo gushima Imana ku bw’ubudahemuka bwayo.
3. Ubutumwa bw’amahoro n’ubwiyunge
“Eid Mubarak” igaragaza kandi:
imbabazi, ubwiyunge n’urukundo.
Ni igihe imitima yegera hamwe.
4. Ibyishimo bisangiwe
Si ibyishimo by’umuntu umwe, ahubwo ni ibyishimo rusange:
twese dushimira Imana ku bw’ineza yayo.

Mu ncamake:
Kuvuga “Eid Mubarak” ni ukuvuga: Imana ihe umugisha umunsi wawe mukuru, ubuzima bwawe, umuryango wawe, kandi iguhe amahoro n’ubuntu bwayo.

Ariko Imana ntigarukira ku mugisha uvuzwe gusa… Ishaka guhindura ubuzima bwawe bwose.
Bibiliya ivuga iti:
“Uhoraho aguhe umugisha kandi akurinde!” (Ibarura 6:24)
Aha, umugisha ntugarukira ku munsi umwe, ahubwo uba ubuzima buhoraho.
Yego, Imana yemera iminsi mikuru nka Pasika y’Abayuda cyangwa Umunsi Mukuru w’Amahema,
kuko igaragaza gushimira no kugirana ubusabane n’Imana.

Ariko Imana ntishaka kugusubiza umugisha w’umunsi umwe gusa—ishaka guhindura ubuzima bwawe bwose.

Nyuma y’igihe cyo kwiyegurira Imana, kwiyiriza cyangwa ibigeragezo, Imana itanga ibyishimo nyakuri:
“Nehemiya 8:10

Ezira arongera arababwira ati « Ibyishimo by’Uhoraho ari byo buhungiro bwanyu. » (Nehemiya 8:10)

Icy’ingenzi ni iki: umugisha nyawo ntuva ku munsi mukuru, ahubwo uva mu mubano muzima na Yesu Kristo.
Kuko handitswe ngo:
“Nihasingizwe Imana, Se w’Umwami wacu Yezu Kristu, Yo yadusakajemo imigisha y’amoko yose, ituruka kuri Roho, mu ijuru, ku bwa Kristu.” (Abanyefezi 1:3)

Nuko rero, ntukomeze gushaka umunsi mukuru uhezagiwe gusa…
Ahubwo hitamo ubuzima bwose bwiyeguriye Imana.

ISENGESHO:
Mwami, ndaguhaye ubuzima bwanjye bwose.
Mpindura umugisha.
Mu izina rya Yesu Kristo, Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

EID MUBARAK: IMANA ISHAKA IBIRUSHIRIZA UMUGISHA, ISHAKA UBWIZA BW’UBUZIMA BWAWE

Insiguro y’ijambo “Eid Mubarak”:
Eid (عيد): umusi mukuru, ibirori
Mubarak (مبارك): uhezagiwe, wuzuye imihezagiro.
Nuko rero, “Eid Mubarak” bisigura: “Umusi mukuru uhezagiwe” canke “Umusi wawe mukuru uheze uhezagiwe.”
N’ijambo ryiza, ryuzuye amahoro, umunezero n’imihezagiro.
Kuvuga “Eid Mubarak” n’ugusabira imihezagiro ubuzima bw’umuntu.

Insiguro yimbitse:
Kurenga amajambo, iri jambo rifise insiguro nyinshi:
1. Umugisha wo mu mpwemu
Kuvuga “Eid Mubarak” s’ukubaramukanya gusa, n’uguhamya: Imana ikugendere, iguhe amahoro, umunezero n’ubuntu bwayo.
2. Ugushima inyuma yo kuyumvira
Inyuma y’igihe c’igifungo, co kwiyegurira Imana, no kwirinda ibicumuro, uwo musi uba umwanya wo gushimira Imana ku bw’ubudahemuka bwayo.
3. Ubutumwa bw’amahoro n’ukwiyunga
“Eid Mubarak” irerekana kandi: imbabazi, ukwiyunga n’urukundo.
N’igihe imitima yegera hamwe.
4. Umunezero usangiwe
Si umunezero w’umuntu umwe, ahubwo n’umunezero rusangi: twese duhimbariza hamwe ivyiza Imana yakoze.

Mu ncamake:
Kuvuga “Eid Mubarak” n’ukuvuga:
Imana ihe umugisha umusi wawe mukuru, ubuzima bwawe, umuryango wawe, kandi iguhe amahoro n’ineza yayo.

Ariko Imana ntigarukira ku mugisha uvuzwe gusa… Ishaka guhindura ubuzima bwawe bwose.
Bibiliya ivuga iti:
“Uhoraho aguhe umugisha, akuzigame.” (Guharura 6:24)
Aha, umugisha ntugarukira ku musi umwe, ahubwo uba ubuzima buhoraho.
Nivyo, Imana yemera imisi mikuru nka Pasika y’abayuda canke umusi mukuru w’amahema,
kuko irerekana ugushima no kugirana ubumwe n’Imana.

Ariko Imana ntishaka kukugirira umugisha w’umusi umwe gusa—ishaka guhindura ubuzima bwawe bwose.

Inyuma y’igihe co kwiyegurira Imana, kwisonzesha canke ibigeragezo, Imana itanga umunezero nyakuri:
“Umunezero w’Uhoraho ari zo nkomezi zanyu.” (Nehemiya 8:10)

Ico kintu nyamukuru n’iki: umugisha nyawo ntuva ku musi mukuru, ahubwo uva mu mubano muzima na Yesu Kristo.
Kuko handitswe ngo:
“Imana y’Umwami wacu Yesu Kristo, ari yo Se, iragahezagirwa, yaduhezagiriye imihezagiro yose y’impwemu ahantu ho mw ijuru muri Kristo.” (Abanyefeso 1:3)

Nuko rero, ntukomeze kurondera umusi mukuru uhezagiwe gusa…
Ahubwo hitamwo ubuzima bwose bweguriwe Imana.

IGISABISHO:
Mwami, ndakuguhaye ubuzima bwanje bwose.
Mpindura umugisha.
Mw’izina rya Yesu Kristo, Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

REPAIR !

It is easy to say:
« Lord, forgive me. »

But true repentance does not stop there.

Many ask God for forgiveness while leaving behind broken relationships, wounded hearts, and unresolved injustices.
Yet the Bible shows that when sin has caused victims, God also calls for reparation.

Jesus Christ declares in Matthew 5:23-24:
« If you offer your gift at the altar, and there you remember that your brother has something against you, leave your gift there, before the altar, and go first to be reconciled to your brother, and then you may approach and offer your gift. »

In other words, God does not separate our relationship with Him from our relationships with others.

True repentance is not only about regretting sin, but also about restoring what sin has destroyed.

The example of Zacchaeus is very telling.
When he met Jesus Christ in Luke 19, he did not stop at acknowledging his wrongdoing. He declared:
« If I have cheated anyone in any matter, I will repay him fourfold. »

God’s grace had touched his heart, and that grace produced a desire to make things right.

Reparation can mean:
*Clearly acknowledging the wrong done
•Asking the person you hurt for forgiveness
•Restituting what was taken or destroyed
•Restoring the truth if someone was defamed
•Rebuilding trust through a transformed life

The Bible says in Proverbs 28:13: « Whoever hides his crimes will not be guided. But whoever will have confessed and abandoned them shall overtake mercy. »

True repentance does not hide wrongdoing; it recognizes it and seeks restoration.

Sometimes, repairing requires humility.
Sometimes, it requires courage.
Sometimes, it requires time.

But this is how God transforms a forgiven sinner into a restorer of relationships.

God calls His children to become what the Bible describes in Isaiah 58:12:
« The repairer of hedges, who turns the roadways into quiet places. »

Perhaps in your life there is a broken relationship, a hurtful word, an injustice, or a betrayed trust.

Today, God does not only say to you:
« REPENT. »
He also says:
« REPAIR! »

For forgiveness erases the sin, but repair restores the relationships.

PRAYER:
Lord, give me the humility to acknowledge my faults and the courage to repair what I have broken.
In the name of Jesus Christ, Amen.

Apostle Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

RÉPARE !

Il est facile de dire :
« Seigneur, pardonne-moi. »

Mais la vraie repentance ne s’arrête pas là.

Beaucoup demandent pardon à Dieu, tout en laissant derrière eux des relations brisées, des cœurs blessés et des injustices non réparées.
Pourtant, la Bible montre que lorsque le péché a fait des victimes, Dieu appelle aussi à la réparation.

Jésus-Christ déclare dans Évangile selon Matthieu 5:23-24 :
« Si tu présentes ton offrande à Dieu et que tu te souviens que ton frère a quelque chose contre toi, laisse ton offrande et va d’abord te réconcilier avec lui. »

Autrement dit, Dieu ne sépare pas la relation avec Lui de la relation avec les autres.

La repentance véritable ne consiste pas seulement à regretter le péché, mais aussi à restaurer ce que le péché a détruit.

L’exemple de Zachée est très parlant.
Lorsqu’il rencontre Jésus-Christ dans Évangile selon Luc 19, il ne se contente pas de reconnaître son tort. Il déclare :
«Si j’ai fait du tort à quelqu’un, je lui rends quatre fois plus.»

La grâce de Dieu avait touché son cœur, et cette grâce produisait un désir de réparer.

Réparer peut signifier :

reconnaître clairement le mal commis

demander pardon à la personne blessée

restituer ce qui a été pris ou détruit

rétablir la vérité si quelqu’un a été diffamé

reconstruire la confiance par une vie transformée

La Bible dit dans Proverbes 28:13:

«Celui qui cache ses transgressions ne prospère point, mais celui qui les avoue et les délaisse obtient miséricorde.»

La repentance véritable ne cache pas le mal ; elle le reconnaît et cherche la restauration.

Parfois, réparer demande de l’humilité.
Parfois, cela demande du courage.
Parfois, cela demande du temps.

Mais c’est ainsi que Dieu transforme un pécheur pardonné en restaurateur de relations.

Dieu appelle ses enfants à devenir ce que la Bible décrit dans Ésaïe 58:12 :
«Réparateurs des brèches, restaurateurs des chemins.»

Peut-être que dans ta vie il y a une relation brisée, une parole blessante, une injustice commise ou une confiance détruite.

Aujourd’hui, Dieu ne te dit pas seulement :
«REPENS-TOI».
Il te dit aussi :
«RÉPARE !»

Car le pardon efface la faute, mais la réparation restaure les relations.

PRIÈRE:
Seigneur, donne-moi l’humilité de reconnaître mes torts et le courage de réparer ce que j’ai brisé.
Au nom de Jésus-Christ, Amen.

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

ZIBA ICYUHO !

Biroroshye kuvugango:
“Mana, mbabarira.”

Ariko kwihana nyakuri ntibigarukira aho.

Benshi basaba Imana imbabazi, ariko bagasiga inyuma ubucuti bwavunitse, imitima yakomeretse, n’ubutabera butarakemutse.
Ariko Bibiliya igaragaza ko igihe icyaha cyabangamiye abandi bantu, Imana nanone ihamagarira gukosora no kuziba icyuho.

Yesu Kristu avuga muri Matayo 5:23-24 ati:
“Nuko rero nujyana ituro ryawe imbere y’urutambiro, ukahibukira ko mugenzi wawe mufitanye akantu, rekera ituro ryawe imbere y’urutambiro, ubanze ujye kwigorora na mugenzi wawe ; hanyuma ugaruke ubone guhereza ituro ryawe.”

Mu yandi magambo, Imana ntireka umubano wacu na Yo ngo ugende wenyine atari hamwe n’umubano n’abandi.

Kwihana nyakuri si ukwicuza ku cyaha gusa, ahubwo ni no gukosora ibyo icyaha cyangije no kuziba icyuho.

Urugero rwa Zakeya rurerekana neza iki.
Igihe yahuye na Yesu Kristu muri Luka 19, ntiyahagaze gusa ku kumenya amakosa ye. Yavuze ati:
“Niba kandi hari uwo nahuguje, ndamusubiza ibye incuro enye.”

Ubuntu bw’Imana bwari bwamukozeho ku mutima, kandi ubwo ubuntu bwatumaga ashaka gukosora ibyo yangije no kuziba icyuho.

Kuziba icyuho bishobora gusobanura:
•Kwamagana icyaha wakoze
•Gusaba imbabazi ku muntu wakomerekeje
•Gusubiza ibyo wafashe cyangwa wangije
•Gusubira kuvuga ukuri aho wanyuze ukahavuga ibinyoma bikagiraho ingaruka ku muntu
•Kuzahura icyizere biciye mu mibereho yahindutse

Bibiliya ivuga mu gitabu cy’Imigani 28:13 iti:
“Uhisha ibyaha bye, ntakizamuhira, ariko ubyanga akabyicuza, azababarirwa.”

Kwihana nyakuri ntibigomba guhishura ibyaha gusa; bikwiye kubyemera no gushaka gukosora no kuziba icyuho.

Hari igihe gukosora bisaba kwicisha bugufi.
Hari igihe bisaba ubutwari.
Hari igihe bisaba igihe.

Ariko ni ko Imana ihindura uwihanitse kandi yarekuwe akaba aziba icyuho mu mibanire.

Imana yita ku bana bayo ngo babe ibyo Bibiliya ivuga muri Yesaya 58:12:
“Umuzibabyuho, usibura amayira ngo abe nyabagendwa.”

Wenda muri wowe hari ubucuti bwavunitse, ijambo ryakomeretse, akarengane, cyangwa icyizere cyagushwe.

Uyu munsi, Imana ntiyiguhamagarira gusa ngo:
“IHANE.”
Irakubwira kandi ngo:
“ZIBA ICYUHO !”

Kuko imbabazi zisiba icyaha, ariko gusiba icyuho bisana imibanire.

ISENGESHO:
Mana, mpa kwicisha bugufi kugira ngo menye amakosa yanjye kandi mpa ubutwari bwo gusiba icyuho cy’ibyo nangije.
Mu izina rya Yesu Kristu, Amen.

Intumwa Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

KOSORA !

Birororheye kuvuga ngo:
“Mana, ngirir’ikigongwe.”

Ariko kwihana nyakuri ntibigarukira aho.

Benshi basaba Imana ikigongwe, ariko bagasiga inyuma ubucuti bwavunitse, imitima yakomeretse, n’ibintu bitaratungana.
Ariko Bibiliya irerekana ko igihe icaha cabangamiye abandi bantu, Imana iduhamagarira gukosora.

Yesu Kristu avuga muri Matayo 5:23-24 ati:
“Ni wajana ishikanwa ryawe ku gicaniro, ukahibukira ko har’ ico upfa na mugenzawe, usige ishikanwa ryawe imbere y’igicaniro, ubanze ugende wikiranure na mugenzawe, uce ugaruka, ushikane ishikanwa ryawe.”

Mu yandi majambo, Imana ntireka umubano wacu na Yo ngo ugende wonyene utari kumwe n’umubano n’abandi.

Kwihana nyakuri s’ukwicuza icaha gusa, ahubwo ni no gukosora ivyo icaha cononye.

Akarorero ka Zakayo karavyerekana neza.
Igihe yahura na Yesu Kristu muri Luka 19, ntiyahagaze gusa ku kumenya amakosa yiwe. Yavuze ati:
“Umuntu wese nagunze ndabimurihe kane.”

Ubuntu bw’Imana bwari bwamukoze ku mutima, kandi ubwo buntu bwatumye ashaka gukosora ivyo yononye no kuvyishura.

Gukosora bishobora gusobanura:
•Kwemera icaha wakoze
•Gusaba imbabazi umuntu wakomerekeje
•Gusubiza ivyo wanyaze canke wononye
•Kugarura ukuri aho wavuze amakuru atariyo
•Kugahura icizere biciye mu mibereho yahindutse

Bibiliya ivuga mu gitabu c’Imigani 28:13 iti:
“Upfukapfuka ibigabitanyo vyiwe ntazoronka umugisha,
Arik’ uvyihana akabireka azogirirwa ikigongwe.”

Kwihana nyakuri ntibigarukira ku guhishura ivyaha gusa; bisaba kuvyemera no gushaka gukosora.

Hari igihe gukosora bisaba kwicisha bugufi.
Hari igihe bisaba ubutwari.
Hari igihe bisaba igihe.

Ariko ni ko Imana ihindura uwihanitse kandi yarekuwe akaba yikosora mu mubano wiwe n’abandi.

Imana yita ku bana bayo ngo babe ivyo Bibiliya ivuga muri Yesaya 58:12:
“Uwica ibirengero, n’Usibura inzira zija mu ngo.”

Kumbure muri wewe hari ubucuti bwavunitse, ijambo rikomeretsa, akarenganyo, canke icizere caguye.

Uyu munsi, Imana ntiguhamagarira gusa ngo:
“IHANE.”
Ikubwira kandi ngo:
“KOSORA !”

Kuko imbabazi zifuta icaha, ariko gukosora bisanura imibano.

IGISABISHO:
Mana, mpa kwicisha bugufi kugira ngo menye amakosa yanje kandi mpa ubutwari bwo gukosora ivyo nononye.
Mw’izina rya Yesu Kristo, Amen.

Intumwa Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

RINDA IBIRARO VYAWE

Imana yaturemeye kubaho mu migenderanire.
Nta muntu n’umwe yahamagariwe kubaho ari wenyene.
Hagati y’imitima, Imana yashizeho ibiraro bitaboneka: urukundo, ukwizigirana, imbabazi, ukuri n’amahoro.
Ivyo biraro bituma ubuzima buhurira hamwe, ibikomere bigakira, kandi ubumwe bugatembera.

Ariko ibiraro vy’umutima biroroshe gusambuka.
Ijambo rikomeye rirashobora gusatura ikiraro.
Ubwibone bushobora gucisha intege inkingi zaco.
Ishari rirashobora kurya imizi yaco.
Kwanka kubabarira bishobora kuzibira inzira yaco.

“Urupfu n’ubugingo biri mu bubasha bw’ururimi.” (Imigani 18:21)

Imigenderanire myinshi ntisambuka ku musi umwe.
Isambuka buhoro buhoro — kubera ukutavyitaho, umutima ukomantaye canke gucecereza.
Ni co gituma ubwenge bw’Imana budukebura buti: rinda ibiraro vyawe.

Rinda ikiraro c’urukundo, kuko “urukundo rupfuka ivyaha vyinshi” (1 Petero 4:8).

Rinda ikiraro c’imbabazi, kuko ijambo ry’Imana rivuga riti: “mubabarirane” (Abakolosayi 3:13).

Rinda ikiraro c’amahoro, kuko ijambo ry’Imana rivuga ngo: “dukurikire ivy’ amahoro n’ivyo gukomezanya” (Abaroma 14:19).

Imana ubwayo ni umurinzi w’ibiraro.
Ivyaha vyari vyacukuye ikinogo kinini hagati y’Imana n’umuntu, ariko urukundo rwubatse umusaraba. Nuko umusaraba uba ikiraro c’ubwiyunge.

“Imana yari muri Kristo yiyuzuza n’abari mw isi.” (2 Abakorinto 5:19)

Nimba Imana irinda ikiraro hagati yayo natwe, none twosambura gute ibiraro dufitaniye n’abandi?

Uyu musi, Umwami ashobora kuba ariko arakubwira ati:
Ntureke ikiraro c’agaciro ngo gasambuke.
Sanura icagize imigaga.
Komeza icacitse intege kitagikomeye.
Rinda ikigihagaze.

Aho ibiraro bikiri, imitima irashobora gusubira guhura.
Kandi aho imitima ihuriye, Imana irahakorera.
Rinda ibiraro vyawe.

ISENGESHO
Mwami, nyigisha kurinda ibiraro washize mu buzima bwanje.
Rinda umutima wanje ubwibone, ubukana n’umutima utababarira.
Mpa kwicisha bugufi gusanura ivyase imigaga, n’urukundo rwo kurinda ivy’agaciro.
Ngira umunyamahoro, nk’uko umutima wawe umeze.
Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

RINDA IBIRARO BYAWE

Imana yaturemeye kubaho mu mibanire.
Nta muntu n’umwe wahamagawe kubaho yitaruye abandi.
Hagati y’imitima, Imana yashyizeho ibiraro bitagaragara: urukundo, ukwizerana, imbabazi, ukuri n’amahoro.
Ibyo biraro bituma ubuzima buhura, ibikomere bigakira, kandi ubumwe bugatembera.

Ariko ibiraro by’umutima biroroshye gusenyuka.
Ijambo rikomeye rishobora gutobora ikiraro.
Ubwibone burashobora guca intege inkingi zacyo.
Ishyari rirashobora kugirya imizi yacyo.
Kwanga kubabarira bishobora kugifunga inzira.

“Urupfu n’ubugingo biri mu bubasha bw’ururimi.” (Imigani 18:21)

Imibanire myinshi ntipfa mu munsi umwe.
Isenyuka buhoro buhoro — kubera kutitaho, gukomera k’umutima cyangwa guceceka.
Ni yo mpamvu ubwenge bw’Imana budukebura buti: rinda ibiraro byawe.

Rinda ikiraro cy’urukundo, kuko “Mugirirane iteka urukundo nyarwo, kuko urukundo rubabarira ibyaha bitabarika.” (Petero, iya 1 4:8).

Rinda ikiraro cy’imbabazi, kuko ijambo ry’Imana rivuga riti: “mubabarirane” (Abanyakolosi 3:13).

Rinda ikiraro cy’amahoro, kuko ijambo ry’Imana rivuga riti: “Niduharanire ibishyigikira amahoro n’ibidufasha guterana inkunga.” (Abanyaroma 14:19).

Imana ubwayo ni umurinzi w’ibiraro.
Icyaha cyari cyacukuye icyuho kinini hagati y’Imana n’umuntu, ariko urukundo rwubaka umusaraba. Nuko umusaraba uba ikiraro cy’ubwiyunge.

“Imana ubwayo ni yo yiyunze n’ab’isi bose muri Kristu.” (2 Abakorinto 5:19)

Niba Imana irinda ikiraro hagati yayo natwe, ni gute twasenya ibiraro dufitanye n’abandi?

Uyu munsi, Umwami ashobora kuba akubwira ati:
Ntureke ikiraro cy’agaciro ngo gisenyuke.
Sanura icyacitse.
Komeza icyacitse intege.
Rinda igihagaze.

Aho ibiraro bikiri, imitima ishobora kongera guhura.
Kandi aho imitima ihuriye, Imana irahakora.
Rinda ibiraro byawe.

ISENGESHO
Mwami, nyigisha kurinda ibiraro washyize mu buzima bwanjye.
Rinda umutima wanjye ubwibone, ubukana n’umutima utababarira.
Mpa kwicisha bugufi gusana ibyacitse n’urukundo rwo kurinda iby’agaciro.
Ngira umunyamahoro,
nk’uko umutima wawe uteye.
Amena.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA