HAGARIKA KUBESHYA, NTUKUNDA IMANA

Ni igihe cyo guhagarika kwihisha inyuma y’amagambo y’iyobokamana ngo wirinde ukuri kugoye kwemera.

Kuvuga uti “Nkunda Imana” biroroshye.
Kuririmba, gusenga, kwiyiriza ubusa… ibyo byose bishobora gushimisha abantu.
Ariko Imana ntishukwa n’ibigaragara inyuma.

Intumwa Yohani abivuga yeruye iti:
« Umuntu navuga ati “Nkunda Imana” akanga mwene Se aba ari umunyabinyoma, kuko udakunda mwene Se yabonye atabasha gukunda Imana atabonye. » (1 Yohana 4:20)

Si uko uri umunyantege nke.
Si uko uri mu nzira yo gukura.
Ahubwo ni uko uri umunyabinyoma.

Iri ni ijambo rikomeye, ariko rikenewe.

Urukundo rw’Imana ntiruvugwa gusa, rugaragarira mu bikorwa.

Imana ntiboneka.
Ariko umuvandimwe wawe araboneka.

Ntushobora kwirengagiza, gusuzugura, kwanga, kugirira ishyari cyangwa kubabaza abantu…
hanyuma ukavuga ko ufitanye isano n’Imana.

Kuko urukundo rw’Imana runyura muri wowe rukagera ku bandi.

Kutababarira ni ugufunga umuryango ku Mana.

Gukomeza inzika ni uguhinyuza Imana.

Kugaburira ubwibone ni uguhakana Imana.

Wavuga mu ndimi, ugahanura, ukigisha…
ariko niba nta rukundo ruriho, ibyo byose biba ari ubusa.

Ikibazo nyamukuru: umutima

Iyi nyigisho ntiyamagana ibikorwa gusa,
igaragaza umutima utarahinduka.

Gukunda Imana si amarangamutima gusa.
Ni kamere.
Kandi iyo kamere itanga imbuto:
kwihangana
kubabarira
kugira impuhwe
kwicisha bugufi
ukuri

Niba izo mbuto zitagaragara, ntushake impamvu z’iyobokamana.
Garuka ku isoko.

Imana ntishaka amagambo, ishaka ibimenyetso.

Uyu munsi, Imana ntireba ubwinshi bw’amasengesho yawe.
Ireba uko ukunda.

Ukunda gusa abakwubaha?
Cyangwa ushobora gukunda n’abakubabaje?

Aho ni ho ukuri kwo kwizera kwawe kugaragarira.

Kuko gukunda Imana utarinze gukunda abantu…
ni ukwibeshya kw’iyobokamana.

Fata icyemezo uyu munsi,
Hagarika kubeshya Imana.
Hagarika no kwibeshya ubwawe.
Niba urukundo rutariho, ubyemere.
Kandi ureke Imana ihindure umutima wawe.

Kuko ku iherezo, ikizabazwa ari kimwe gusa:
ese warakunze koko?

ISENGESHO:
Mwami Mana,
Uzi umutima wanjye kundusha kuwimenya.
Aho hari urwango, rukureho.
Aho hari ubwibone, bucyeceke.
Nyigisha gukunda nk’uko Wowe ukunda.
Reka urukundo rwanjye ku bandi rube ikimenyetso cy’ukuri k’urukundo ngukunda.
Mpindura, kugira ngo ngendere mu kuri.
Mu izina rya Yesu Kristo, Amen.

Apôtre Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

REKA KUBESHA, NTUKUNDA IMANA

N’igihe co guhagarika kwinyegeza inyuma y’amajambo y’iyobokamana kugira ngo wirinde ukuri kugoye kwemera.

Kuvuga uti “Ndakunda Imana” biroroshe.
Kuririmba, gusenga, kwisonzesha… ivyo vyose birashobora kunezereza abantu.
Ariko Imana ntihendwa n’ivyo ibona inyuma.

Intumwa Yohani arabivuga ata kurya umunwa:
« Umuntu ni yavuga, ati Nkunda Imana, akanka mwene Data wundi, aba ar’ umubeshi. Kuk’ udakunda mwene Data yabonye ntashobora gukunda Imana atabonye. » (1 Yohana 4:20)

S’uko uri umunyantege nke.
S’uko uri mu nzira yo gukura.
Ahubwo ur’umubeshi.

Iri n’ijambo rikomeye, ariko rirakenewe.

Urukundo rw’Imana ntiruvugwa gusa, rugaragarira mu bikorwa

Imana ntiboneka.
Ariko umuvukanyi wawe araboneka.
Ntushobora kwirengagiza, gusuzugura, kwanka, kugirira ishari canke kubabaza abantu…
hanyuma ngo uvuge ko ufitaniye isano n’Imana.

Kuko urukundo rw’Imana ruca muri wewe rukagera ku bandi.

Kutababarira n’ukugara umuryango ku Mana.

Kubika inzigo n’uguhakana Imana.

Kugira ubwibone n’ukwihakana Imana.

Wovuga mu ndimi, ugahanura (canke ukavugishwa), ukigisha…
ariko nimba ata rukundo ufise canke ubikoramye, ivyo vyose biba ar’ivy’ubusa.

Ikibazo nyamukuru n’umutima

Iyi nyigisho ntivuga ku bikorwa gusa,
igaragaza umutima utarahinduka.

Gukunda Imana s’ivyiyumviro gusa.
Ni kamere.

Kandi iyo kamere itanga ivyamwa:
kwihangana
kubabarira
kugira imbabazi
kwicisha bugufi
ukuri

Nimba ivyo vyamwa bitabonetse, nturondere inyishu z’iyobokamana.
Subira kw’isoko.

Imana ntirondera amajambo, irondera ivyemezo.

Uyu munsi, Imana ntiraba ubwinshi bw’amasengesho yawe.
Iraba uko ukunda.

Ukunda gusa abakwubaha?
Canke ushobora gukunda n’abakubabaje?

Aho ni ho ukuri kw’ukwizera kwawe kugaragarira.

Kuko gukunda Imana utarinze gukunda abantu…
ni ukwihenda kw’iyobokamana.

Fata ingingo uyu munsi,
Reka kubesha Imana.
Reka no kwibesha wewe nyene.

Nimba urukundo rutariho, vyemere.
Kandi ureke Imana ihindure umutima wawe.

Kuko ku mpera, ikizobazwa ari kimwe gusa:
woba warakunze koko?

IGISABISHO:
Mwami Mana,
Uzi umutima wanje kundusha kuwumenya.
Ahari urwanko, rukureho.
Ahari ubwibone, bukureho.
Nyigisha gukunda nk’uko Wewe ukunda.
Reka urukundo rwanje ku bandi rube icemezo c’ukuri kw’urukundo ngukunda.
Mpindura, kugira ngo ngendere mu kuri.
Mw’izina rya Yesu Kristo, Amen.

Intumwa Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

CALL ME A DISCIPLE OF CHRIST, NOT A CHRISTIAN

There are words that comfort… and others that demand commitment.

The word Christian appears in Scripture:
“It was at Antioch that the disciples were first known by the name of Christian.” (Acts 11:26)

This name was given in Antioch, not as a title claimed by believers, but as an identification given to those whose lives reflected Jesus Christ.

But before they were called Christians, they were called disciples.

“Then he said to everyone: « If anyone is willing to come after me: let him deny himself, and take up his cross every day, and follow me. »” (Luke 9:23)

The word disciple does not describe a religion, but a living relationship and a process of transformation.

A disciple learns.
A disciple follows.
A disciple obeys.
A disciple becomes.

“The disciple is not above his teacher. But each one will be perfected, if he is like his teacher.” (Luke 6:40)

To be a disciple is not just to believe in Christ—
it is to be shaped by Him until you resemble Him.

“If you will abide in my word, you will truly be my disciples.
[32]And you shall know the truth, and the truth shall set you free.” (John 8:31–32)

Today, the word “Christian” can sometimes become a cultural identity, a habit, or a simple declaration.

But a disciple cannot remain hidden.
His life speaks.
His choices testify.
His transformation is visible.

“Not all who say to me, ‘Lord, Lord,’ will enter into the kingdom of heaven. But whoever does the will of my Father, who is in heaven, the same shall enter into the kingdom of heaven.” (Matthew 7:21)

That is why saying:
“Call me a disciple of Christ, not a Christian,”
is not rejecting a word—
it is rejecting superficial faith.
It is choosing a life of real commitment.
It is embracing the cross, not just the name.

For Jesus did not say:
“Go and make Christians.”
But He commanded:
“Go therefore and make disciples of all nations…” (Matthew 28:19)

Between the two, there is a profound difference
between carrying a title…
and carrying a transformed life.

PRAYER:
Lord Jesus,
make me a true disciple,
not only in name, but in life.
Teach me to follow You and obey You daily.
Amen.

Apostle Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

APPELEZ-MOI DISCIPLE DE CHRIST, PAS CHRÉTIEN

Il existe des mots qui rassurent… et d’autres qui engagent.

Le mot chrétien apparaît dans les Écritures:
«Ce fut à Antioche que, pour la première fois, les disciples furent appelés chrétiens.» (Actes 11:26)

Ce nom est né à Antioche, non comme un titre revendiqué, mais comme une identification donnée à ceux qui ressemblaient à Jésus-Christ.

Mais avant d’être appelés chrétiens, ils étaient appelés disciples.

«Puis il dit à tous : Si quelqu’un veut venir après moi, qu’il renonce à lui-même, qu’il se charge chaque jour de sa croix, et qu’il me suive. » (Luc 9:23)

Le mot disciple ne décrit pas une religion, mais une relation vivante et un processus de transformation.

Un disciple apprend.
Un disciple suit.
Un disciple obéit.
Un disciple devient.

«Le disciple n’est pas plus que le maître ; mais tout disciple accompli sera comme son maître.» (Luc 6:40)

Être disciple, ce n’est pas seulement croire en Christ —
c’est être formé par Lui jusqu’à Lui ressembler.

«Si vous demeurez dans ma parole, vous êtes vraiment mes disciples ; vous connaîtrez la vérité, et la vérité vous affranchira.» (Jean 8:31-32)

Aujourd’hui, le mot “chrétien” peut parfois devenir une identité culturelle, une habitude, ou une simple déclaration.

Mais le disciple, lui, ne peut pas se cacher.

Sa vie parle.
Ses choix témoignent.
Sa transformation est visible.

«Ce ne sont pas tous ceux qui me disent : Seigneur, Seigneur ! qui entreront dans le royaume des cieux, mais celui-là seul qui fait la volonté de mon Père.» (Matthieu 7:21)

C’est pourquoi dire :
“Appelez-moi disciple de Christ, pas chrétien”,
ce n’est pas rejeter un mot —
c’est refuser une foi superficielle.

C’est choisir une vie d’engagement réel.
C’est accepter la croix, pas seulement le nom.

Car Jésus n’a pas dit :
«Allez, faites des chrétiens.»
Mais Il a ordonné :
«Allez, faites de toutes les nations des disciples…» (Matthieu 28:19)

Entre les deux, il y a toute la différence entre porter un titre… et porter une vie transformée.

PRIÈRE:
Seigneur Jésus,
fais de moi un vrai disciple,
pas seulement de nom, mais de vie.
Apprends-moi à te suivre et à t’obéir chaque jour.
Amen.

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

MWINYITA UMUKRISTO MUNYITE UMWIGISHWA WA KRISTO

Hari amagambo ahumuriza… hari n’andi asaba kwiyemeza.

Ijambo umukristo riboneka mu Byanditswe:
“Muri Antiyokiya ni ho abigishwa batangiriye kwitwa Abakristo.” (Ibyakozwe 11:26)

Iri zina ryatangiwe muri Antiyokiya, si uko abizera baryihitiyemo, ahubwo bahawe iryo zina bitewe n’uko ubuzima bwabo bwagaragazaga Yesu Kristo.

Ariko mbere yo kwitwa Abakristo, bitwaga abigishwa.

“Abwira bose ati « Umuntu nashaka kunkurikira niyiyange, yikorere umusaraba we iminsi yose ankurikire. »” (Luka 9:23)

Ijambo umwigishwa ntirisobanura idini, ahubwo risobanura umubano uhoraho n’inzira yo guhindurwa.

Umwigishwa ariga.
Umwigishwa arakurikira.
Umwigishwa arumvira.
Umwigishwa arahinduka.

“Umwigishwa ntaruta umwigisha, ahubwo umwigishwa wese iyo atunganye rwose mu byo yigishijwe, amera nk’umwigisha we.” (Luka 6:40)

Kuba umwigishwa si ukwizera Kristo gusa—
ni ukwemera guhindurwa na we kugeza aho usa na we.

“Nimuguma mu ijambo ryanjye muzaba abigishwa banjye nyakuri, namwe muzamenya ukuri kandi ukuri ni ko kuzababātūra.” (Yohana 8:31–32)

Uyu munsi, ijambo “umukristo” rishobora kuba umwirondoro w’umuco, akamenyero, cyangwa amagambo gusa.
Ariko umwigishwa we ntashobora kwihisha.
Ubuzima bwe buravuga.
Amahitamo ye aratanga ubuhamya.
Guhinduka kwe kuragaragara.

“Umuntu wese umbwira ati ‘Mwami, Mwami’, si we uzinjira mu bwami bwo mu ijuru, keretse ukora ibyo Data wo mu ijuru ashaka.” (Matayo 7:21)

Ni yo mpamvu kuvuga uti:
“Mwinyita umukristo, munyite umwigishwa wa Kristo”
atari ukwanga ijambo—
ni ukwanga ukwizera kutagira ubuzima.
Ni uguhitamo ubuzima bwo kwiyemeza by’ukuri.
Ni ukwemera umusaraba, si izina gusa.

Kuko Yesu atigeze avuga ati:
“Mugende muhindure abantu Abakristo.”
Ahubwo yaravuze ati:
“Nuko mugende muhindure abantu bo mu mahanga yose abigishwa…” (Matayo 28:19)

Hagati y’ibi byombi, harimo itandukaniro rikomeye
hagati yo gutwara izina…
no gutwara ubuzima buhinduwe.

ISENGESHO:
Mwami Yesu,
ngira umwigishwa wawe nyakuri,
atari mu izina gusa, ahubwo no mu buzima.
Unyigishe kugukurikira no kukumvira buri munsi.
Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

NTIMUMYITE UMUKRISTO, NYITA UMWIGISHWA WA KRISTO

Hari amajambo ahumuriza… hari n’ayandi asaba ukwiyemeza.

Ijambo umukirisu riboneka mu Vyanditswe:

“Antiyokiya ni ho abigishwa batanguriye kwitwa Abakristo.” (Ivyakozwe 11:26)

Iryo zina ryatangiwe i Antiyokiya, s’uko abizera baryihitiyemwo, ahubwo bararyiswe kubera ko ubuzima bwabo bwasa n’ubwa Yesu Kristo.

Ariko imbere y’uko bitwa Abakristo, bitwa abigishwa.

“Umuntu ni yagomba kunkurikira, ni yiyanke, yikorere umusaraba wiwe uko bukeye, ankurikire.” (Luka 9:23)

Ijambo umwigishwa ntirisigura idini, ahubwo risigura ubucuti buzima n’inzira yo guhindurwa.

Umwigishwa ariga.
Umwigishwa arakurikira.
Umwigishwa arumvira.
Umwigishwa arahinduka.

“Umwigishwa ntaruta umwigisha wiwe, arik’ umwigishwa wese arangije azoba nk’umwigisha wiwe.” (Luka 6:40)

Kuba umwigishwa si ukwizera Kristo gusa—
n’ukwemera guhindurwa na we gushika aho usa na we.

“Ni mwaguma mw ijambo ryanje, mur’ abigishwa banje vy’ukuri; kandi muzomenya ukuri, kand’ ukuri kuzobaha kwidegemvya.” (Yohana 8:31–32)

Uyu musi, ijambo “umukristo” rishobora kuba ikimenyetso c’umuco, akamenyero, canke amajambo gusa.

Ariko umwigishwa we ntashobora kwinyegeza.
Ubuzima bwiwe buravuga.
Ivyemezo vyiwe biratanga intahe.
Guhinduka kwiwe kuraboneka.

“Umuntu wese amvumereza, ati Mwami, Mwami; si we azokwinjira mu bgami bgo mw ijuru, atar’ ukora ivyo Data wo mw ijuru agomba.” (Matayo 7:21)

Ni co gituma kuvuga uti:
“Ntimunyite umukristo, munyite umwigishwa wa Kristo”
atari ukwanka ijambo—
ni ukwanka ukwizera kudafise ubuzima.
N’uguhitamwo ubuzima bwo kwiyemeza vy’ukuri.
N’ukwemera umusaraba, s’izina gusa.

Kuko Yesu atigeze avuga ati:
“Mugende muhindure abantu Abakristo.”
Ahubwo yavuze ati:
“Nuko mugende muhindure amahanga yose abigishwa…” (Matayo 28:19)

Hagati y’ivyo vyompi, harimwo itandukaniro rikomeye
hagati yo kwambara izina…
no kwambara ubuzima buhinduwe.

IGISABISHO:
Mwami Yesu,
ngira umwigishwa wawe nyakuri,
ntibibe mw’izina gusa, ariko bibe no mu buzima.
Unyigishe kugukurikira no kukumvira imisi yose.
Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

MAKING A DECISION

Making a decision is one of the most powerful acts in a person’s life.
One decision can open a door… or close it.
It can bring you closer to your destiny… or lead you away from it.

The Bible shows us that many destinies changed because of a single decision.

Let us look at Genesis 13:10–11:
Lot lifted his eyes and saw the plain of the Jordan, well-watered and attractive… and he chose to go there.
But he did not discern the spiritual danger. That decision led him toward Sodom, a place of corruption.

A decision based only on what the eyes see can lead to destruction.

On the other hand, in Joshua 24:15, Joshua declares:
“As for me and my house, we will serve the Lord.”

Joshua did not wait for perfect circumstances.
He made a firm, clear, and spiritual decision.
And that decision impacted an entire generation.

Some people suffer today not because God has abandoned them… but because they hesitate.
They postpone until tomorrow what God is asking them to do today.

In 1 Kings 18:21, the prophet Elijah says:
“How long will you waver between two sides? If the Lord is God, follow Him.”

Indecision is just as dangerous as a wrong decision.
Not choosing is already choosing to remain where you are.

There is also the factor of timing.

In Ecclesiastes 3:1, it is written:
“All things have their time, and all things under heaven continue during their interval.”

A good decision made at the wrong time can produce poor results.
And a delayed decision can become a missed opportunity.

That is why it is not enough to decide — you must decide with God.

As it is written in Proverbs 3:5–6:
“Have confidence in the Lord with all your heart, and do not depend upon your own prudence.
In all your ways, consider him, and he himself will direct your steps.”

A decision guided by God brings peace, even when the path seems difficult.

PRAYER:
Lord, give me the wisdom to make the right decisions.
Keep me from rushing and from hesitation.
Teach me to discern the times and to listen to Your voice.
May every decision I make draw me closer to Your will.
In Jesus’ name, Amen.

Apostle Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

PRENDRE UNE DÉCISION

Prendre une décision est l’un des actes les plus puissants de la vie.
Une décision peut ouvrir une porte… ou en fermer une.
Elle peut rapprocher de la destinée… ou en éloigner.

La Bible nous montre que beaucoup de destinées ont basculé à cause d’une décision.

Regardons Genèse 13:10-11:
Lot a levé les yeux, il a vu la plaine du Jourdain, verdoyante et attirante… et il a choisi d’y aller.
Mais il n’a pas discerné le danger spirituel.
Cette décision l’a conduit vers Sodome, un lieu de corruption.

Une décision basée uniquement sur ce que les yeux voient peut conduire à la destruction.

À l’inverse, dans Josué 24:15, Josué déclare:
«Moi et ma maison, nous servirons l’Éternel.»

Josué n’a pas attendu que les circonstances soient parfaites. Il a pris une décision ferme, claire, spirituelle.
Et cette décision a marqué toute sa génération.

Certaines personnes souffrent aujourd’hui non pas parce que Dieu les a abandonnées… mais parce qu’elles hésitent.
Elles remettent à demain ce que Dieu demande aujourd’hui.

Dans 1 Rois 18:21, le prophète Élie dit:
«Jusqu’à quand clocherez-vous des deux côtés ? Si l’Éternel est Dieu, allez après lui.»

L’indécision est aussi dangereuse qu’une mauvaise décision.
Ne pas choisir, c’est déjà choisir de rester au même endroit.

Il y a aussi le facteur du temps.

Dans Ecclésiaste 3:1, il est écrit:
«Il y a un temps pour tout, un temps pour toute chose sous les cieux.»

Une bonne décision prise au mauvais moment peut produire de mauvais résultats.
Et une décision retardée peut devenir une opportunité perdue.

C’est pourquoi il ne suffit pas de décider — il faut décider avec Dieu.

Comme il est écrit dans Proverbes 3:5-6:
«Confie-toi en l’Éternel de tout ton cœur… il aplanira tes sentiers.»

Une décision guidée par Dieu apporte la paix, même si le chemin semble difficile.

PRIÈRE:
Seigneur, donne-moi la sagesse de prendre les bonnes décisions.
Garde-moi de la précipitation et de l’hésitation.
Apprends-moi à discerner les temps et à écouter Ta voix.
Que chaque décision que je prends me rapproche de Ta volonté.
Au nom de Jésus, Amen.

Apôtre Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

GUFATA ICYEMEZO

Gufata icyemezo ni kimwe mu bintu bikomeye cyane mu buzima bw’umuntu.
Icyemezo kimwe gishobora gufungura umuryango… cyangwa kuwufunga.
Gishobora kukwegereza ubuzima bwiza Imana yaguteganyirije… cyangwa kikakwigiza kure yabwo.

Bibiliya iratwereka ko ubuzima bw’abantu benshi bwahindutse kubera icyemezo kimwe gusa.

Reka turebe mu Itangiriro 13:10–11:
Loti yararebye, abona ikibaya cya Yorodani cyari gifite amazi menshi kandi kimeze neza… maze ahitamo kujyayo.
Ariko ntiyamenye akaga kari mu by’umwuka.
Icyo cyemezo cyamujyanye i Sodomu, ahantu habi.

Icyemezo gishingiye ku byo amaso abona gusa gishobora kuganisha ku kurimbuka.

Ku rundi ruhande, mu Yosuwa 24:15, Yosuwa aravuga ati:
“Naho jye n’inzu yanjye, tuzakorera Uwiteka.”

Yosuwa ntiyategereje ko ibintu byose biba byiza.
Yafashe icyemezo gihamye, gisobanutse kandi gishingiye ku Mana.
Kandi icyo cyemezo cyagize ingaruka ku gisekuru cyose.

Hari abantu bababaye uyu munsi atari uko Imana yabatereranye… ahubwo ari uko batinda gufata icyemezo.
Basubika ejo ibyo Imana ibasaba gukora uyu munsi.

Mu 1 Abami 18:21, umuhanuzi Eliya aravuga ati:
“Muzageza he guhera mu rungabangabo? Niba muzi ko Uwiteka ari we Mana nimumukurikire.”

Kudafata icyemezo ni akaga nk’ako gufata icyemezo kibi.
Kudahitamo ni nko guhitamo kuguma aho uri.

Hari kandi n’igihe gikwiye.

Mu gitabo c’Umubwiriza 3:1, handitswe ngo:
“Buri kintu gifite igihe cyacyo, kandi buri gikorwa gifite umwanya wacyo munsi y’ijuru.”

Icyemezo cyiza gifatiwe mu gihe kitari cyo gishobora gutanga umusaruro mubi.
Kandi icyemezo gitinze gishobora gutuma amahirwe acika.

Ni yo mpamvu bidahagije gufata icyemezo gusa — ugomba kugifata uri kumwe n’Imana.

Nk’uko byanditswe mu Imigani 3:5–6:
“Wiringire Uwiteka n’umutima wawe wose… na we azagorora inzira zawe.”

Icyemezo kiyobowe n’Imana kizana amahoro, n’iyo inzira yaba igoye.

ISENGESHO:
Mwami, mpa ubwenge bwo gufata ibyemezo byiza.
Undinde kwihutira ibintu no kujijinganya.
Nyigisha kumenya ibihe no kumva ijwi ryawe.
Reka buri cyemezo mfata kimpe kwegera ubushake bwawe.
Mu izina rya Yesu, Amen.

Intumwa Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

GUFATA ICEMEZO

Gufata icemezo ni kimwe mu bintu bihambaye cane mu buzima bw’umuntu.
Icemézo kimwe kirashobora kwugurura umuryango… canke kuwugara.
Kirashobora kukwegereza ku mugambi Imana yaguteguriye… canke kukwigiza kure yawo.

Bibiliya iratwereka ko ubuzima bw’abantu benshi bwahindutse kubera icemezo kimwe gusa bafashe.

Reka turabe mu gitabo c’Itanguriro 13:10–11:
Loti yaritegereje, abona ikiyaya ca Yorodani gifise amazi menshi kandi gisa neza… aca ahitamwo kujayo.
Ariko ntiyamenye akaga ko mu vy’impwemu.
Ico cemezo camujanye i Sodomu, ahantu h’ubwononyi n’amahonero.

Icemézo gishingiye gusa ku vyo amaso abona kirashobora gushikana ku kuranduka.

Ku rundi ruhande, muri Yosuwa 24:15, Yosuwa aravuga ati:
“Jeho n’abo mu rugo rwanje tuzokwama tugendanira Uhoraho.”

Yosuwa ntiyarindiriye ko ibintu vyose biba vyiza.
Yafashe icemezo gikomeye, gisobanutse kandi gishingiye ku Mana.
Kandi ico cemezo cagize inkurikizi kubamukomokako bose.

Hari abantu bababaye uno musi atari uko Imana yabahevye… ahubwo ar’uko bananiwe no gufata icemezo.
Baba bibaza ngo bazokora ejo ivyo Imana ibasaba gukora uno musi.

Mu 1 Abami 18:21, umuhanuzi Eliya aravuga ati:
“Muzogeza ryari kuba ba nyamujiryanino? Asangw’ Uhoraho ari we Mana, ni mumukurikire.”

Kudafata icemezo ni akaga nk’ako gufata icemezo kibi.
Kudahitamwo ni nko guhitamwo kuguma aho uri.

Hariho kandi n’igihe gikwiye.

Mu Umusiguzi 3:1, handitswe ngo:
“Ikintu cose cashingiwe igihe caco, kand’ igikorwa cose musi y’ijuru gifise akanya kaco.”

Icemézo ciza gifatiwe mu gihe kitari co kirashobora gutanga inkurikizi mbi.
Kandi icemezo gitevye gufatwa kirashobora gutuma amahirwe agucika.

Ni co gituma bidahagije gufata icemezo gusa — utegerezwa kugifata uri kumwe n’Imana.

Nk’uko vyanditswe mu gitabu c’Imigani 3:5–6:
“Wizigize Uhoraho umutima wawe wose… Na we azogorora inzira zawe.”

Icemézo kiyobowe n’Imana kizana amahoro, naho inzira yoba igoye.

IGISABISHO:
Mwami, mpa ubwenge bwo gufata ingingo nziza.
Undinde kwihutira ibintu no kdidinganya.
Nyigisha kumenya ibihe no kwumva ijwi ryawe.
Reka buri cemezo mfata kimpe kwegera ubugombe bwawe.
Mw’izina rya Yesu, Amen.

Intumwa Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA