IKIRUTA URUPFU

«Urukundo rukomeye nk’urupfu…» (Indirimbo ya Salomo 8:6)

Urupfu akenshi rufatwa nk’impera ya byose: ruhagarika ubuzima, ruca ijwi, rugasiga imitima imenetse.
Abantu benshi barwumva nk’igisubizo—cyaba icyo guhana, kwihorera cyangwa guhagarika ububabare.
Ariko urupfu ntirukemura ikibazo na kimwe.
Ruca ubuzima, ariko ntirukiza ibikomere; ruca ijwi, ariko ntiruhanagura uburakari, agahinda cyangwa amateka.

Bibiriya ntivuga urupfu nk’igisubizo cy’abantu, kuko nta kintu ruhindura mu mizi.
Uhagarika ubuzima bw’undi nturandura ikibi—uragikwirakwiza.
Igikorwa kimwe cy’urugomo gishobora gusenya imiryango, gutera inzangano z’igihe kirekire, ndetse no guhangirikira mu bisekuru. Urupfu rwongera agahinda ku gahinda, rugasiga abariho badafite amahoro.

Ariko urukundo rukora ibyo urupfu rudashobora gukora. Aho urupfu ruca, urukundo rurunga; aho urupfu rutegeka, urukundo rurahindura.
Kubabarira bivuye mu mutima bishobora guhagarika kwihorera urupfu rwari gukomeza.
Ijambo ry’ubugwaneza rishobora guhindura umutima ubwoba bwari gukomezamo.
Kandi kenshi igikorwa kimwe cy’urukundo kirabuza umuryango cyangwa imiryango kugwa mu mwuka w’urwango.
Ni yo mpamvu Yesu avuga ati: «Mukunde abanzi banyu» (Matayo 5:44)—atari ukugira ngo ikibi gihishwe, ahubwo kugira ngo kitarushaho kwiyongera.

Imana irinda ubuzima kuko buva kuri Yo. Itegeko rigira riti: «Ntukice» (Kuva 20:13) si ihame ry’imyitwarire gusa, ahubwo ni itangazo ry’Imana: ubuzima bufite agaciro ntacyo bwasimbuzwa.
N’uwakoze ikibi arashobora guhinduka, kuko Imana ivuga iti: «Erega sinishimira ugiye gupfa ko yapfa» (Ezekiyeli 18:32).
Iyaba Imana yahisemo urupfu nk’umuti, nta n’umwe wari kurusimbuka.

Urupfu rufunga urugendo; urukundo rufungura ejo hazaza. Urupfu rushyiraho iherezo; urukundo ruduha andi mahirwe. Yesu yaravuze ati: «Nazanywe no kugira ngo zibone ubugingo» (Yohana 10:10).
Bishatse kuvuga ko Imana itaza kwirukana no kurimbura, ahubwo kuzahura; si uguhanira mu kurimbura, ahubwo ni gukiza mu kuzamura.
N’iyo umuntu ageze ku mpera, Imana ntiyemeza iherezo, yemeza itangiriro rishya.

Ni yo mpamvu urukundo ruruta urupfu:
urupfu ruhagarika ubuzima, ariko urukundo ruraruhindura.
Urupfu ruraca, ariko urukundo rurunga rugakiza.
Urupfu rurasenya, ariko urukundo rurubaka.
Icyo urupfu ruhagarika inyuma, urukundo ruragihindura imbere.

Iyo duhisemo urukundo aho urwango, ubuzima aho gusenya, twinjira mu bitekerezo by’Imana—ibiduhaho ejo hazaza aho kutwohereza ku iherezo.
Ni bwo ijambo ry’Imana riba impamo: urupfu ntirufite ijambo rya nyuma, kuko urukundo rururusha imbaraga.

ISENGESHO:
Mwami, nshyira mu nzira yo guhitamo urukundo aho kwihorera, ubuzima aho urupfu,
amahoro aho urwango.
Kiza imitima ikomeretse,
uhumurize abababaye,
kandi ungire intumwa y’ubwiyunge.
Mu izina rya Yesu, Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

IKIRUTA URUPFU

«Urukundo rufise inkomezi nk’urupfu…» (Indirimbo ya Salomo 8:6)

Urupfu akenshi rufatwa nk’iherezo ryose: ruhagarika ubuzima, rutuma abantu babura ico bavuga, rugasiga imitima imenaguritse.
Abantu benshi barwibaza nk’umuti—wo guhana, kwihora canke kwivura umubabaro.
Ariko urupfu ntirukemura na kimwe. Ruhagarika ubuzima, ariko ntirukiza ibikomere; ruracecekesha umuntu, ariko ntiruhanagura ishavu, ububabare canke kahise k’umuntu.

Bibiliya ntivuga urupfu nk’inyishu y’abantu, kuko rutagira ico ruhindura ku mutima.
Uwatse ubuzima uwundi ntaba aranduye ikibi, ahubwo aba agikwiragije.
Igikorwa kimwe c’ubugizi bwa nabi gishobora gusenyura imiryango, kuvyara inzankano z’ibihe vyose, mbere kigakwega n’ihorihori.
Urupfu rwongera ububabare ku bundi, rugasiga ababuze mu buzima butagira amahoro.

Ariko urukundo rukora ico urupfu rudashobora gukora.
Aho urupfu ruca, urukundo rwo rurahuza; aho urupfu rutegeka, urukundo rwo rurahindura. Kubabarira biturutse mu mutima bishobora guhagarika ukwihora urupfu rwari gutuma kubandanya.
Ijambo ryiza rihumuriza rirashobora guhindura umutima ubwoba bwari kwiberamwo.
Kandi kenshi igikorwa kimwe c’urukundo kirakingira abantu kugwa mu mwuka w’urwanko.
Ni co gituma Yesu avuga ati:
«Mukunde abansi banyu» (Matayo 5:44)— s’ukugira ngo ikibi cihozwe, ahubwo ni kugira ngo nticiyongere ngo gisasagare mu bantu.

Imana irakingira ubuzima kuko buva kuri Yo.
Ibwirizwa rivuga ngo: «Ntikice» (Kuvayo 20:13) si iry’amategeko gusa, ahubwo n’ijambo ry’Imana: ubuzima bufise agaciro atakindi gishobora gusubirira.
N’uwakoze ikibi arashobora guhinduka, kuko Imana ivuga iti: «Erega simpimbarwa n’urupfu rw’upfuye» (Ezekiyeli 18:32).
Iyaba Imana yahitamwo urupfu nk’umuti (inyishu), nta muntu n’umwe yorusimba.

Urupfu ruhagarika urugendo; ariko urukundo rwugurura kazoza.
Urupfu rushiraho iherezo ku buzima; ariko urukundo ruduha amahirwe ya kabiri.
Yesu yavuze ati:
«Nazanywe no kugira ngo zironke ubugingo» (Yohani 10:10). Bisigura ko Imana itaza gufuta abantu, ahubwo kubagarurira ubuzima; s’uguhana mu kubatikiza, ahubwo n’ugukiza mu kubashira hejuru.
N’iyo umuntu ageze kw’iherezo, Imana imuhitiramwo gutangura ubuzima bushasha.

Ni yo mpamvu urukundo ruruta urupfu: urupfu ruhagarika ubuzima, ariko urukundo ruhindura ubuzima.
Urupfu ruca, ariko urukundo rurakiza.
Urupfu rurasenyura, ariko urukundo rurubaka.
Ico urupfu ruhagarika hanze, urukundo ruragihindura mu mutima.

Iyo duhisemwo urukundo aho guhitamwo urwanko, ubuzima aho guhitamwo gusenyura, tuba twinjiye mu buryo bw’Imana—uburyo butanga kazoza aho gushiraho iherezo.
Ni ho ijambo ry’Imana riba iry’ukuri: urupfu ntirufise ijambo rya nyuma, kuko urukundo ruraruruta.

IGISABISHO:
Mwami,nyigisha guhitamwo urukundo aho kwihora,
ubuzima aho guhitamwo urupfu,
amahoro aho guhitamwo urwanko.
Kiza imitima ikomeretse,
uremeshe abababaye,
kandi ungire igikoresho c’uguhuza abantu.
Mw’izina rya Yesu, Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

EACH PERSON HAS THE PATH THAT GOD HAS LAID OUT FOR THEM

Sometimes we envy the paths others take, their successes, their blessings, or the speed with which their prayers seem to be answered.

But the Bible reminds us of an essential truth: God does not lead all His children along the same path.

The Lord has never worked by copying. What He does with you is unique because His plan for your life is unique.

« I will instruct you and teach you in the way you should go; I will counsel you with my loving eye on you. » (Psalm 32:8)

God doesn’t show you just one path among many, but the path that is right for you.
Joseph, for example, went through the pit, slavery, prison…
But this path became the chosen channel for his blessing.

The most painful path can conceal the greatest glory.

But why does God lay out different paths?
Because He knows your rhythm, your story, your struggles, your calling; what you don’t yet see; what will build you up… or tear you down.

Only, “in all your ways submit to him, and he will make your paths straight.” (Proverbs 3:6)

Peace is not found in following others’ paths, but in obeying yours. That’s why it’s dangerous to compare your path to others’.

To compare is to doubt God, to
disregard your own calling, and sometimes to stray from the path where blessing awaits us.

You don’t need to walk like someone else to see grace.

You just need to walk where God is waiting for you.

PRAYER:
Lord, teach me to recognize the path You have prepared for my life.
Deliver me from comparison and grant me the peace to obey.
Lead my steps to where Your blessing awaits me.
Amen.

Apostle Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

CHACUN A LE CHEMIN QUE DIEU LUI A TRACÉ

Il arrive parfois que nous enviions le parcours des autres, leurs réussites, leurs bénédictions ou la vitesse à laquelle leurs prières semblent exaucées.
Mais la Bible nous rappelle une vérité essentielle: Dieu ne conduit pas tous Ses enfants par le même chemin.

L’Éternel n’a jamais travaillé en copie. Ce qu’Il fait avec toi est unique, parce que Son plan pour ta vie est unique.

« Je t’instruirai et te montrerai la voie que tu dois suivre; Je te conseillerai, j’aurai le regard sur toi. »(Psaumes 32:8)

Dieu ne te montre pas une voie parmi d’autres, mais la voie qui te concerne.
Joseph est, par exemple, passé par la fosse, l’esclavage, la prison…
Mais ce chemin est devenu le canal choisi pour sa bénédiction.
La voie la plus douloureuse peut cacher la gloire la plus grande.

Mais, pourquoi Dieu trace des voies différentes ?
Parce qu’Il connaît ton rythme, ton histoire, tes combats, ton appel; ce que tu ne vois pas encore; ce qui te construirait… ou te détruirait.

Seulement, « Reconnais-le dans toutes tes voies, Et il aplanira tes sentiers. »
(Proverbes 3:6)

La paix ne se trouve pas dans la voie des autres, mais dans l’obéissance à la sienne.
C’est pourquoi il est dangereux de comparer sa voie à celles des autres.
Comparer, c’est douter de Dieu, c’est mépriser son propre appel, et parfois sortir du chemin où la bénédiction nous attend.

Tu n’as pas besoin de marcher comme quelqu’un d’autre pour voir la grâce.
Tu as seulement besoin de marcher là où Dieu t’attend.

PRIÈRE:
Seigneur, apprends-moi à reconnaître la voie que Tu as préparée pour ma vie.
Délivre-moi de la comparaison et donne-moi la paix d’obéir.
Conduis mes pas là où Ta bénédiction m’attend.
Amen.

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

BURI WESE N’INZIRA IMANA YAMUGENEYE

Hari igihe duhora twifuza inzira abandi banyuramo kugira bagere aho bageze hashimishije, intsinzi zabo, imigisha yabo, cyangwa umuvuduko amasengesho yabo asa n’aho asubizwamo.

Ariko Bibiliya itwibutsa ukuri kw’ingenzi: Imana ntiyobora abana bayo bose mu nzira imwe.

Uwiteka ntabwo akora mu kwigana. Ibyo agukorera ni umwihariko kuko umugambi we ku buzima bwawe ni umwihariko.

« Nzakwigisha nkwereke inzira unyura, Nzakugira inama,Ijisho ryanjye rizakugumaho. » (Zaburi 32:8)

Imana ntabwo ikwereka inzira imwe gusa muri nyinshi, ahubwo ikwereka inzira ikubereye.
Urugero, Yozefu yanyuze mu rwobo, mu bucakara, muri gereza…
Ariko iyi nzira yabaye umuyoboro watoranijwe wo kumuha umugisha.

Burya inzira ibabaza cyane ishobora guhisha icyubahiro gikomeye.

Ariko ni kuki Imana ishyiraho inzira zitandukanye?
Kuko izi umuvuduko wawe, inkuru y’ubuzima bwawe, ingorane zawe, umuhamagaro wawe; icyo utarabona; icyakubaka… cyangwa icyagusenya.

Gusa, “Uhore umwemera mu migendere yawe yose,Na we azajya akuyobora inzira unyuramo.”(Imigani 3:6)

Amahoro ntabonekera mu gukurikira inzira z’abandi, ahubwo abonekera mu kumvira izawe.
Niyo mpamvu ari akaga kugereranya inzira yawe n’iz’abandi.

Kugereranya ni ukutizera Imana, kwirengagiza umuhamagaro wawe, ndetse rimwe na rimwe ukava mu nzira aho umugisha ugutegereje.

Ntukeneye kugenda nk’undi muntu Imana yagiriye neza kugira ngo ubone ubuntu bw’Imana.
Ugomba gusa kugendera aho Imana igutegereje.

ISENGESHO:
Mwami, nyigisha kumenya inzira wateguriye ubuzima bwanjye.
Nkura mu kwigereranya kandi umpe amahoro yo kumvira.
Nyobora mu ntambwe zanjye aho umugisha wawe untegereje.
Amen.

Intumwa Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA

UMWE WESE N’INZIRA IMANA YAMUTEGURIYE

Rimwe na rimwe turipfuza inzira abandi bacamwo kugira bagere mu migisha yabo, muvyo baroraniwemwo, canke tukifuza kumera nkabo turavye ukuntu amasengesho yabo asa n’ayishurwa vuba.

Ariko Bibiliya iratwibutsa ukuri guhambaye: Imana nticisha abana bayo bose mu nzira imwe.

Umukama ntakora mu kwigana. Ivyo akorana nawe birisa kuko umugambi wiwe ku buzima bwawe urisa.

« Nzokwigisha no kukwigisha inzira ukwiye gucamwo; nzoguhanura, ijisho ryanje ry’urukundo rigukureho. » (Zaburi 32:8)

Imana ntikwereka inzira imwe gusa muri nyinshi, ahubwo ikwereka inzira ikubereye.
Yozefu, nk’akarorero, yaciye mu mwobo, mu buja, mw’ibohero kugira avemwo umuntu ahambaye.
Iyo nzira igoye ni yo Imana yamuhitiyemwo kugira ashike ku mihezagiro yiwe.

Burya, inzira ibabaje cane irashobora kuba ihishije ubuninahazwa buhambaye kuruta ubundi bwose.

None ni kuki Imana ishiraho inzira zitandukanye?
N’uko izi: umuvuduko wawe, inkuru y’ubuzima bwawe, intambara zawe, umuhamagaro wawe; ivyo utarabona; igishobora kukwubaka… canke kugusenyura.

Gusa, « Umumenye mu ngendo zawe zose, Na we azogorora inzira zawe. »(Imigani 3:6)

Amahoro ntabonekera mu gukurikira inzira z’abandi, ahubwo abonekera mu kwumvira ivyiwe. Ni co gituma ari bibi kugereranya inzira yawe n’iz’abandi.

Kwigereranya n’ugukekeranya ku Mana, kwirengagiza umuhamagaro wawe bwite, rimwe na rimwe no kuzimira mu nzira aho umuhezagiro ukurindiriye.

Ntukeneye kugenda nk’uwundi Imana yagiriye neza kugira ngo ubone ubuntu bw’Imana.
Ukeneye gusa kugenda aho Imana ikurindiririye.

IGISABISHO:
Mukama, nyigisha kumenya inzira wateguriye ubuzima bwanje.
Nkiza ivyo kwigereranywa kandi umpe amahoro yo kwumvira.
Nyobora mu ntambwe zanje aho umuhezagiro wawe undindiririye.
Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

I AM JEDIDIAH

There are names God uses to reveal His grace in a special way.
One of those names is JEDIDIAH, the name God gave to Solomon through the prophet Nathan:
“He sent word through Nathan the prophet to name him JEDIDIAH.” (2 Samuel 12:25)

The name means “Beloved of the Lord.”
It was more than a title, it was an identity, a divine seal, a declaration of heavenly love.

Today, in Christ, this identity is also yours.
God does not look at you through the lens of your past, your failures, or your weaknesses.
He sees you through grace.
He sees you as His beloved, the one in whom He delights.
Upon your life rests an invisible yet powerful name: Jedidiah, the one loved by God.

To be Jedidiah is to understand that:
You are not forgotten.
You are not rejected.
You are not defined by your wounds or your past.
You are chosen, wanted, surrounded, and carried by God.

To be Jedidiah is to walk with the assurance that divine grace covers every season of your life.
Even in dark moments, God prepares a path of restoration.
Even when you feel weak, His love remains like a mantle over you.

So declare this truth with confidence:
“I AM JEDIDIAH. I am loved by God. His favor rests on my life, and my identity is rooted in Him.”

PRAYER:
Lord, thank You for calling me Your beloved.
Help me live each day in this identity: I am JEDIDIAH.
Amen.

Apostle Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

JE SUIS JÉDIDIAH

Il existe des noms que Dieu réserve pour révéler Sa grâce d’une manière particulière. Parmi eux, il y a JÉDIDIAH, le nom que Dieu donna à Salomon par le prophète Nathan:
«Nathan lui donna le nom de Jedidja, à cause de l’Éternel.» (2 Samuel 12:25)

Ce nom signifie: «Bien-aimé de l’Éternel».
C’était plus qu’un simple nom : c’était une identité, un sceau divin, une déclaration d’amour céleste.

Aujourd’hui, en Christ, cette identité t’appartient aussi.
Dieu ne te regarde pas selon ton passé, tes erreurs ou tes faiblesses.
Il te voit à travers la grâce.
Il te voit comme Son bien-aimé, Sa bien-aimée.
Tu portes sur toi un nom invisible, mais réel: JÉDIDIAH, celui ou celle que Dieu aime.

Être Jédidiah, c’est comprendre que:
Tu n’es pas oublié.
Tu n’es pas rejeté.
Tu n’es pas défini par les blessures de ta vie.
Tu es choisi, voulu, entouré et porté par Dieu.

Être Jédidiah, c’est marcher avec l’assurance que la grâce divine couvre chaque saison de ton existence.
Même dans les moments sombres, Dieu trace un chemin de restauration.
Même quand tu te sens faible, son amour demeure comme un manteau sur toi.

Alors proclame cette vérité avec foi:
«Je suis Jédidiah. Je suis aimé de Dieu. Sa faveur est sur ma vie et mon identité est en Lui.»

PRIÈRE:
Seigneur, merci de m’appeler ton bien-aimé.
Aide-moi à vivre chaque jour dans cette identité: je suis JÉDIDIAH.
Amen.

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

NDI YEDIDIYA

Hari amazina Imana iha abantu kugira ngo igaragaze ineza ubuntu bwayo mu buryo bwihariye.
Rimwe muri ayo mazina ni YEDIDIYA, izina Imana yahaye Salomo biciye ku muhanuzi Natani:
«Atuma umuhanuzi Natani amumwitira YEDIDIYA, ku bw’Uwiteka.» (2 Samweli 12:25)

Iryo zina risobanura ngo “Uwiteka aramukunda.”
Si izina gusa, ni umwirondoro, ni ikimenyetso cy’ukugirirwa neza n’Imana, ni itangazo ry’urukundo rwo mu ijuru.

Uyu munsi, muri Kristo, uwo mwirondoro ni uwawe.
Imana ntigusuzuma hashingiwe ku makosa yawe, ku mateka yawe cyangwa ku ntege nke zawe.
Ikwitegereza mu buntu bwayo.
Ikuraba nk’“uwo yikundira.”
Ku buzima bwawe ufite izina ritagaragara n’amaso, ariko rifite imbaraga: YEDIDIYA, ukundwa n’Imana.

Kuba YEDIDIYA rero bivuze ko:
Utibagiranye.
Utatawe cyangwa ngo uteshwe agaciro.
Utagengwa n’ibikomere cyangwa amateka mabi yawe.
Uri uwo Imana yatoranyije, yifuje, iba hafi kandi irinda.

Kuba YEDIDIYA ni no kugenda ufite icyizere ko ubuntu bw’Imana bukuzengurutse mu bihe byose.
No mu bihe vy’umwijima, Imana iba iri gutegura inzira y’italikiro.
N’igihe uba uri mu ntege nke, urukundo rw’Imana rukomeza kugufubika nk’umwambaro.

Nuko rero, tangaza uku kuri n’umutima wose wuzuye kwizera uti:
“Ndi YEDIDIYA. Nkundwa n’Imana. Ubuntu bwayo buri ku buzima bwanjye, kandi umwirondoro wanjye ushingiye muri Yo.”

ISENGESHO:
Mwami, urakoze kunyita umukunzi wawe.
Mfasha kubaho buri munsi muri uwo mwirondoro: ndi YEDIDIYA.
Amina.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA

NDI YEDIDIYA

Hari amazina Imana iha abantu kugira ngo yerekane ubuntu bwayo mu buryo budasanzwe. Rimwe muri ayo mazina ni YEDIDIYA, izina Imana yahaye Salomo biciye ku muvugishwa n’Imana Natani:
«Atuma uvugishwa na we Natani kumwita Yedidiya ; agenza artyo nk’uk’ Uhoraho yamubariye.» (2 Samweli 12:25)

Iryo zina risobanura ngo “Inkoramutima y’Umukama” canke “Uhoraho aramukunda.”
Si izina gusa, n’umwidondoro, n’ikimenyetso gihoraho, n’irangamurongo ry’urukundo rwo mw’ijuru.

Uyu musi, muri Kristo, uwo mwidondoro ni uwawe.
Imana ntikuraba ngo ibone amakosa yawe, amateka mabi yo muri kahise kawe canke intege nke zawe.
Iyo ikwitegereje, ikurabisha ubuntu bwayo.
Irakuraba nk’“inkoramutima yayo.”
Ku buzima bwawe hari izina ufise ritaboneka, ariko rifise ububasha: Yedidiya, uw’Imana yikundira.

Kuba YEDIDIYA bisigura ko:
Ntiwibagiwe.
Ntiwahebwe.
Nturangwa n’ibikomere canke kahise kababaje.
Uri uw’Imana yatoranije, yipfuza, ihors hafi kandi irinda.

Kuba YEDIDIYA n’ukubaho mu buzima wizigiye ko ubuntu bw’Imana bukugose mu bihe vyose.
N’iyo uri mu bihe vy’umwijima, Imana iba iriko irategura inzira yo kugukiza no kukugirira neza.
N’iyo wiyumva ufise intege nke, urukundo rw’Imana rwo ruguma rukuriko nk’umwambaro uhoraho.

Nuko rero, tangaza uku kuri mu kwizera, uvuge uti:
“Ndi YEDIDIYA. Nkundwa n’Imana. Ubuntu bwayo buri ku buzima bwanje, kandi umwidondoro wanje ushingiye kuri Yo.”

IGISABISHO:
Mwami, urakoze kunyita uwo ukunda.
Mfasha kubaho buri munsi mur’uwo mwidondoro: ndi YEDIDIYA.
Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA