SIMFITE UMUNTU !

Aya magambo yuzuyemo intimba n’agahinda yavuzwe n’umuntu wari umaze imyaka mirongo itatu n’umunani arwaye: « Databuja, simfite umuntu… »(Yohana 5:7).

Nta muryango wari umwitayeho, nta nshuti, nta muturanyi w’umunyembabazi wamufashaga.

Igihe cyose amazi yihinduriza, igihe amahirwe yo gukira yabonekaga, undi muntu yahita ayajyamo mbere ye.
Uwo mugabo yabayeho ubuzima bubi.
Yari wenyine.
Nta wamwitagaho.

Wenda nawe uyu munsi ushobora kuba uri kuvuga aya magambo, uti: « simfite umuntu ! »
Nta muryango ugufata mu mugongo.
Nta nshuti nyayo.
Nta muntu uguhumuriza mu makuba.
Waba uri mu bantu, ariko wumva wifitiye irungu.
Uratabaza, ariko nta n’umwe ugutabara.

Ariko Yesu we araza atunguranye akakwitaba, akagutabara.

N’ubwo uwo mugabo yari yiteze umuntu umufasha akamujugunya mu mazi, Yesu sikoyabikoze.
Ntiyakeneye kubigenza uko abandi babigenzaga.
Ntiyashatse ubufasha bw’abantu.
We ubwe ni igisubizo.
Yesu yamubwiye ati: »Byuka wikorere uburiri bwawe ugende. »
Muri ako kanya uwo muntu yahise akira, yikorera uburiri bwe aragenda.

Iyo nta muntu ugufasha, Yesu ahagarara nk’umwe rukumbi ukwiriye kwiringirwa.
Aba abona ububabare abandi batabona, yumva amarira yawe y’imbere abandi batumva, kandi asobanukirwa n’ibyo abandi badategera. Ikirenze ibyo byose, aragira n’icyo akora.

Yesu arazi uwo yakoresha ngo agufashe.
Arazi uko yahindura amateka yawe, imitima y’abantu, n’ibihe kugira ngo byose bikugirire akamaro.
Yesu ntabangamirwa n’uko waba uri wenyine cyangwa wanzwe.
Ashobora gukoresha n’ubusa kugira ngo agaragarize isi icyubahiro cye.

Niba nawe, uyu munsi uri kuvuga uti: « Simfite umuntu ! », menya ko ufite Yesu.

Kandi Yesu arahagije.

Apostle Jean-Claude SINDAYIGAYA

NTA MUNTU MFISE !

Ayo majambo yuzuye agahinda n’ukwigunga, yavuzwe n’umuntu yari amaze imyaka mirongo itatu n’umunani arwaye:
« Mugenzi, nta muntu mfise… »(Yohani 5:7).
Nta muryango wamufasha,
nta ncuti yamushigikira,
nta muryango canke umubanyi yamugirira ikigongwe.
Igihe cose amazi yazikuruka, igihe cose amahirwe yo gukira yashika, uwundi muntu yaca amutanga gutarukiramwo.
Ubuzima bwamubereye bubi.
Yari wenyene. Ntawamwitaho.

Woshobora kuba nawe uno munsi uvuga nk’ayo majambo:
« Nta muntu n’umwe mfise! »
Nta muryango ugufata mu mugongo.
Nta ncuti y’ukuri ubona.
Nta muntu aguhumuriza mu buzima bugoye urimwo.
Woba uri mu bantu benshi, ariko wumva uri wenyene mu mwijima.
Uratabaza, ariko nta n’umwe ubona akwitaba.

Ariko Yesu we arakwitaba.

Mu mwanya uwo mugabo yari arindiriye ko haza umuntu amusunikira mu mazi, Yesu we ntiyarinze kumusunikira mu mazi.
Ntiyakeneye gukoresha uburyo buhambaye.
Ntiyakeneye imfashanyo y’abantu.
We ubwiwe niwe gisubizo.
Yesu yamubgiye, ati « Va hasi, ikorere ikirago cawe, ugende. »
Buno nyene uwo muntu yaciye akira, yikorera ikirago ciwe, aragenda.

Iyo ata n’umwe ufise, Yesu arakwitaba nk’Umwe rukumbi ukeneye vy’ukuri.
Yesu arabona intimba iri mu mutima wawe abandi batabona, arumva imiborogo y’umutima wawe abandi batumva, kandi aratahura ivyo abandi batoshobora gutahura.
Ikiruta vyose, aragira n’ico akora.

Yesu arazi uwo yoshobora gukoresha kugira akugirire neza.
Arazi uburyo bwo guhindura imitima, amategeko, n’ibihe bikakugirira akamaro.
Ntiyigera aburabuzwa n’uko uri wenyene, canke n’uko watawe wahebwe.
Arashobora gukoresha n’ubusa kugira yerekane ubuninahazwa bwiwe.

Niwaba uyu musi nawe uvuga uti: « Nta muntu n’umwe mfise! », menya neza yuko ufise Yesu.

Kandi Yesu arahagije.

Apôtre Jean-Claude SINDAYIGAYA

CREATE YOUR DAY

Waking up in the morning without wanting to plan your day or declaring in faith the good things that should be done is like a farmer looking at his field and saying:
“It doesn’t matter, anything will grow—thorns, weeds, grass…”

But no wise farmer thinks like that.
He knows the harvest depends on what he sows.
“A man reaps what he sows.”(Galatians 6:7)

In the same way, our day is like a field.
If we are aware of God’s power within us, we cannot let chance decide.
We rise with intention, we speak words of life over our day, and we shape it by faith.

“What you decide on will be done, and light will shine on your ways.”(Job 22:28)

“If anyone says to this mountain, ‘Go, throw yourself into the sea,’ and does not doubt in their heart but believes that what they say will happen, it will be done for them.”(Mark 11:23)

Sow each day with faith, wisdom, and words of life.
What you sow in faith, that is what you must absolutely reap.

Apostle Jean-Claude SINDAYIGAYA

CRÉE TA JOURNÉE

Se réveiller le matin sans vouloir planifier sa journée, ni déclarer avec foi les bonnes actions à accomplir, c’est être comme un agriculteur qui regarde son champ et dit :
«Peu importe, tout poussera bien: épines, chardons, herbe…»

Mais aucun bon agriculteur ne pense ainsi. Il sait que la récolte dépend de ce qu’il sème.
«Ce qu’un homme aura semé, il le moissonnera aussi.»(Galates 6:7)

De la même manière, notre journée est comme un champ.
Si nous sommes conscients de la puissance de Dieu en nous, nous ne pouvons pas laisser le hasard décider.
Nous nous levons avec intention, nous déclarons des paroles de vie sur notre journée, et nous la façonnons par la foi.

«A tes résolutions répondra le succès; Sur tes sentiers brillera la lumière.»(Job 22:28)

«Si quelqu’un dit à cette montagne: Ôte-toi de là et jette-toi dans la mer, et s’il ne doute point en son cœur, mais croit que ce qu’il dit arrive, il le verra s’accomplir.»(Marc 11:23)

Sème chaque jour avec foi, sagesse et des paroles de vie.
Ce que tu sèmes dans la foi, c’est ce que tu dois absolument moissonner.

Apôtre Jean-Claude SINDAYIGAYA

REMA UMUNSI WAWE

Kubyuka mugitondo ntuhereze umurongo cyangwa intego umunsi wawe ngo ugire ibyo uwaturaho, uvuga uko wifuza ko umera, ntaho uba utaniye n’umuhinzi wanga guhinga mu murima we akivugira ati:
“Ntacyo bitwaye, ikintu cyose kizikuza – amahwa, urumamfu, ibyatsi, n’ibindi byose…”

Ariko nta muhinzi uzi ubwenge utekereza gutya. Kuko azi ko gusarura biterwa nibyo yabibye.
“Kuko ibyo umuntu abiba ari byo asarura.”(Abagalatiya 6:7)

Muri ubwo buryo, umunsi wacu wagereranwa n’umurima.
Niba dusobanukiwe ko dufite imbaraga z’Imana muri twe, ntidushobora kureka kuzikoresha ngo dutegereze niba tuzagira amahirwe tutazi iyo azaza aturuka.

Tugomba guhaguruka mu gitondo dufite intego, tukarema umunsi wacu mu kuwaturaho amagambo y’ubuzima, tuvuga ukuntu twifuza ko umunsi wacu wamera, mu kwizera.

“Uzagira icyo ugambirira kikubere uko ushaka,Kandi umucyo uzamurikira inzira zawe.”(Yobu 22:28)

“Umuntu wese wabwira uyu musozi ati ‘Shinguka utabwe mu nyanja’, ntashidikanye mu mutima we, yizeye yuko icyo avuze gikorwa yakibona.”(Mariko 11:23)

Biba buri munsi mu kwizera, n’amagambo y’ubuzima wiyaturiye.
Ibyo ubiba mu kwizera nibyo ugomba gusarura rwose.

Apostle Jean-Claude SINDAYIGAYA

REMA UMUNSI WAWE

Iyo uvyutse mu gitondo ntuhereze umurongo canke intumbero umusi wawe, ngo ugire ivyo uwaturako, uvuga uko wifuza ko umera, ntaho uba utandukaniye n’umurimyi adatera imbuto mu murima wiwe, ikivugira ngo: “igishaka cose nico kizokwimezamwo, yaba amahwa, vyaba ivyatsi bibi, vyaba ivyatsi vyiza, ivyarivyo vyose…”

Ariko nta murimyi mwiza yiyumvira gutyo. Arazi ko umwimbu uvana n’ico yabivye.

“Ic’umuntu abiba cose ari co azokwimbura…”(Ab’i Galatiya 6:7)

Muri ubwo buryo nyene, umusi wacu ugereranywa n’umurima.
Iyo twasobanukiwe ko dufise ububasha bw’Imana muri twebge, ntidushobora kubwihoza ngo twizere igihamana.
Dutegerezwa kuvyuka mu gitondo dufise intumbero, tukarema umusi wacu mu kuwaturako amajambo y’ubuzima, tuvuga ukuntu twifuza ko umusi wacu umera, mu kwizera.

“Iy’ ugize ico ugabira, kizokubera uko wagomba, Kand’ umuco uzomurika mu nzira zawe.”(Yobu 22:28)

“Umuntu wese yobgira uyu musozi, ati Shinguka utabge mu kiyaga: ntabikekeranye mu mutima, arikw akizera yukw ico avuze gikorwa, azokibona.”(Mariko 11:23)

Biba buri musi mu kwizera n’amajambo y’ubuzima wiyaturiye.
Ivyo ubiba mu kwizera ni vyo utegerezwa kwimbura ata kabuza.

Apôtre Jean-Claude SINDAYIGAYA

LOVE PROTECTS

In his letter to the Corinthians, the Apostle Paul says that « Love protects… » (1 Corinthians 13:7)

The phrase « Love protects » (or « Love bears all things », depending on the translation) means that love is always ready to forgive and not hold a grudge.
It does not seek to expose the faults of others, but it stands up for, covers, and guards others with grace and mercy.
And in this context, « love covers over all wrongs. »(Proverbs 10:12)
This means that there is no wrong or fault that love cannot excuse, bear or forgive.
However, « to bear » does not mean condoning evil, but rather showing patience and compassion toward the mistakes of others.

If you want to test your love, analyze your ability to excuse, to bear and forgive those you claim to love.

Apostle Jean-Claude SINDAYIGAYA

L’AMOUR EXCUSE TOUT

Dans son épître aux Corinthiens, l’apôtre Paul dit que « L’amour excuse tout… »(1 Corinthiens 13:7)

L’expression « l’amour excuse tout » signifie que l’amour est toujours prêt à pardonner et à ne pas garder rancune.
Il ne cherche pas à exposer les fautes des autres, mais plutôt à les couvrir avec grâce et miséricorde.
Et dans ce contexte, « l’amour couvre toutes les fautes. »(Proverbes 10:12)
Cela veut dire qu’il n’y a aucune faute que l’amour ne peut couvrir, excuser ou pardonner.
Toutefois, « excuser » ne signifie pas approuver le mal, mais plutôt faire preuve de patience et de compassion envers les erreurs des autres.

Si alors tu veux vérifier ton amour, analyse ta capacité d’excuser et de pardonner ceux que tu pretend aimer.

Apôtre Jean-Claude SINDAYIGAYA

URUKUNDO RUBABARIRA BYOSE

Mu ibaruwa Pawulo yandikiye Abakorinto, avuga ko « Urukundo rubabarira byose … »(1 Abakorinto 13:7)

Imvugo « urukundo rubabarira ibintu byose » bivuze ko urukundo ruhora rwiteguye kubabarira no kutagira inzika.
Ntabwo rushaka kwerekana amakosa y’abandi, ahubwo rubapfukirana ubuntu n’imbabazi.
Muri urwo rwego, « urukundo rutwikira ibicumuro byose. »(Imigani 10:12)
Ibi bivuze ko nta kosa cyangwa igicumuro urukundo rudashobora gutwikira cyangwa kubabarira.
Ariko, « gutwikira » ntibisobanura kwihanganira ikibi, ahubwo kwerekana kwihangana n’impuhwe ku makosa y’abandi.

Niba rero ushaka kugerageza urukundo rwawe, suzuma ubushobozi bwawe bwo gutwikira no kubabarira abo uvuga ko ukunda.

Apostle Jean-Claude SINDAYIGAYA

URUKUNDO RURENZAKO MURI VYOSE

Mw’ibaruwa Intumwa Paulo yandikiye Abakorinto, aravuga ko urukundo « rurenzako muri vyose… »(1 Ab’i Korinto 13:7)

Imvugo « urukundo rurenzako muri vyose » isigura ko urukundo rwama rwiteguriye kubabarira ntirugumye inzigo.
Ntirurondera kugaragaza amakosa y’abandi, ahubwo ruhora rurondera kubapfukisha ubuntu n’ikigongwe.
Kandi muvy’ukuri, « urukundo rupfuka ibigabitanyo vyose. » (Imigani 10:12)
Ivyo bisigura ko ata kosa na rimwe urukundo rudashobora gupfuka canke kubabarira.
Ariko rero, « gupfuka » ntibisigura kwemera ikibi, ahubwo ni ukwerekana ukwihangana n’impuhwe ku makosa y’abandi.

Nimba rero ushaka kugerageza urukundo rwawe, nusuzume ubushobozi ufise bwo gupfuka no kubabarira abo uvuga ko ukunda.

Apôtre Jean-Claude SINDAYIGAYA