IYO IBIBI BABYITA IBYIZA!

“Bazabona ishyano abita ikibi icyiza n’icyiza bakacyita ikibi. Umwijima bawushyira mu cyimbo cy’umucyo, n’umucyo bakawushyira mu cyimbo cy’umwijima, ibisharira babishyira mu cyimbo cy’ibiryohereye, n’ibiryohereye bakabishyira mu cyimbo cy’ibisharira.” (Yesaya 5:20)

Turi mu gihe cy’isi aho icyaha kitagitera isoni.
Icyo Imana yamaganye mu Ijambo ryayo, abantu barakiremera bavuga ko ari “uburenganzira”, “ukwigenga”, cyangwa “iterambere.”

Ibyaha bikomeye nko kubeshya, gusambana, kwihorera, ruswa, ishyari, n’ubwibone, ubu bifatwa nk’ibisanzwe, ntibikibabaza umutimanama.

Isi yahinduye amagambo ngo itume icyaha gisa n’icyoroheje:

Kubeshya babyise ubwenge bwo mu kazi;

Gusambana babyise gukora urukundo;

Kwihorera babyise gushaka ubutabera;

Ubwibone babyise kwiha agaciro;

N’inda nini bayita ubushishozi n’ubwitange.

Ariko icyo abantu bihanganira, Imana iracyagihana.
Icyaha ntikibura imbaraga kuko abantu bagihinduye ikintu gisanzwe.
Iyo umuntu atihannye, icyaha gikomeza gusenya ubuzima n’imibereho y’abantu.

1. Iyo Ukuri Gusimbuzwa Ububeshyi

Kubeshya byabaye umuco.
Abantu barabeshya kugira ngo batsinde, bashimwe, cyangwa birinde amakosa.
Ariko Yesu yaravuze ati:
“(Satani) ni umunyabinyoma, kandi ni se w’ibinyoma.” (Yohana 8:44)

Igihe cyose umuntu abeshye, aragenda yitandukanya n’Imana, kuko Imana ari Ukuri (Yohana 14:6).
Ibinyoma bisenya icyizere, byica ubutabera, bigatuma sosiyete yubakwa ku kinyoma.

Urugero rw’ukuri:
Umucuruzi ubeshya abakiriya kugira ngo yunguke, umunyeshuri uriganya mu bizamini, umuyobozi uhindura imibare — ibyo byose bisa nk’ibyoroshye, ariko nibyo bisenya indangagaciro z’imiryango.

“Ururimi rubeshya ni ikizira ku Uwiteka,ahubwo anezezwa n’abakora iby’ukuri.” (Imigani 12:22)

2. Iyo Gusambana Bihinduka Uburyo bwo Kubaho

Kera gusambana byafatwaga nk’isoni; ariko ubu byabaye ikintu cyemewe.
Amafilime, indirimbo n’imbuga nkoranyambaga bigaragaza gusambana nk’ikintu kigezweho.
Ariko Imana yaravuze iti:
“Ntusambane.” (Kuva 20:14)

Gusambana ntigusenya gusa ingo, gusenya imitima y’abantu, kubangamira abana, no kuzana gukomereka kudakira.
Isi irabyemera, ariko Imana ivuga ko ari ubugambanyi bw’umwuka. (Malaki 2:14)

Urugero:
Umugabo n’umugore bagumana mu bwizerane nubwo batezwa ibishuko — berekana icyubahiro cy’Imana mu gihe isi ishimishwa n’ibyaha.

3. Iyo Kwihorera Gusimbura Kubabarira

Kubabarira ubu bifatwa nk’ubugwari.
Isi ishyigikira kwihorera, kwihimura no guhagurukira abaguteye.
Ariko Ijambo ry’Imana rivuga ngo:
“Ntimwihōranire ahubwo mureke Imana ihōreshe uburakari bwayo, kuko byanditswe ngo “Guhōra ni ukwanjye, ni jye uzītura, ni ko Uwiteka avuga.” (Abaroma 12:19)

Kwihorera ntigutanga amahoro; byongera agahinda.
Uwihorera aba imbohe y’urwango, naho ubabarira akagira amahoro.
Icyubahiro cy’umukristo si uguhorera, ahubwo ni ukugera kuri Yesu wababariye abamubambye ku musaraba.

4. Iyo Ubwibone Busimbura Kwicisha Bugufi

Mu isi y’ubu, ubwibone bwitwa “kwiha agaciro.”
Abantu barigishwa kuticisha bugufi no kwishyira hejuru.
Ariko Bibiliya ivuga iti:
“Imana irwanya abibone, ariko abicisha bugufi ikabahera ubuntu.” (Yakobo 4:6)

Ubwibone bufunga urugi rw’ubuntu bw’Imana.
Butuma umuntu yumva ko ashoboye byose, akibagirwa Imana.
Imiryango myinshi, ubuyobozi, n’amatorero byasenyutse kubera ubwibone butamenyekanye.

5. Iyo Inda Nini Isimbura Urukundo

Uko abantu barushaho gukunda amafaranga, niko barushaho kwibagirwa Imana.
Abantu ntibagiturwa agaciro n’uko bari, ahubwo n’ibyo batunze.
Yesu yavuze ati:
“Ntimushobora gukorera Imana n’ubutunzi.” (Matayo 6:24)

Inda nini itera ruswa, ubugome n’uburiganya.
Ituma abantu batagira impuhwe kandi bagira ishyari.
Umuryango w’abantu ukunda amafaranga ntushobora gutinya Imana.

6. Ingaruka ku buzima n’umwuka

Iyo ibyaha bihindutse ibisanzwe, sosiyete irangara:

Umutimanama urasinzira,

Ubutabera burahinduka,

Ingo zirashwanyuka,

Amahoro arashira.

“Iyo abakiranutsi bagwiriye abantu barishima,Ariko iyo hategeka umunyabyaha abantu bacura imiborogo.” (Imigani 29:2)

Ibi si ikibazo cy’imico gusa, ni ikibazo cy’umwuka.
Icyaha cyemewe cica umuco, kandi umuco w’icyaha utuma igihugu gihanwa n’Imana.

7. Umuhamagaro wo Kwihana

Ariko hari ibyiringiro.
Imana ntihinduka, kandi imbabazi zayo ziracyafite imbaraga.

“Maze abantu banjye bitiriwe izina ryanjye nibicisha bugufi bagasenga, bagashaka mu maso hanjye bagahindukira bakareka ingeso zabo mbi, nanjye nzumva ndi mu ijuru mbababarire igicumuro cyabo, mbakirize igihugu.” (2 Ngoma 7:14)

Impinduka ntitangira mu nzego za Leta, itangira mu mitima y’abantu.
Igihugu gishobora gukira igihe abantu bahisemo kugendera mu kuri, gukiranuka, no kubabarira by’ukuri.
Icyo gihe, ikuzo ry’Imana riragaruka.

ISENGESHO:
Mwami, duhe amaso abona icyaha nk’uko wowe ukibona.
Dukize umuco wo kwita ikibi icyiza.
Dukangurire umutimanama wacu, dusubize ubwoba bwawe mu mitima.
Duhe imbaraga zo kubaho dukurikiza ukuri kwawe, n’ubwo isi yabwibagiwe.
Ubuzima bwacu bubere umucyo muri iki gihe cy’umwijima.
Subiza icyubahiro cyawe n’ubutabera bwawe mu bantu bawe.
Mu izina rya Yesu Kristo, Amen.

Intumwa Dr. Jean-Claude SINDAYIGAYA
Umutangabuhamya w’ubuntu bw’Imana busana.

IKIBI GISIGAYE CITWA ICIZA!

“Bazobona ibara, abita ikibi iciza, iciza bakacita ikibi; bagashira umwiza mu gishingo c’umuco, n’umuco mu gishingo c’umwiza; bagashira ibirura mu gishingo c’ibisosa, n’ibisosa mu gishingo c’ibirura!” (Yesaya 5:20)

Turi mu gihe c’isi aho icaha kitagitera isoni.
Ico Imana yanse mw’ijambo ryayo, abantu baragihindura bakavuga ko ari “uburenganzira”, “ukwigenga” canke “iterambere.”

Ivyaha bikomeye nko kubesha, gusambana, kwihora, igiturire, ivyo kurementaniriza abandi, n’ubwibone ubu ntibisigaye bitera isoni, ahubwo bifatwa nk’ibisanzwe.

Isi yarahinduye amajambo yoroshe ibintu:

Kubesha bisigaye vyitwa ubwenge bwo mu kazi;

Gusambana bisigaye vyitwa kwikiza umusonga;

Kwihora bisigaye vyitwa ubutungane bw’umuntu;

Ubwibone busigaye bwitwa kutisuzugura;

Ubukunzi bw’inda busigaye bwitwa ubushake bwo kugira byinshi.

Ariko ico abantu basigaye bihanganira, Imana yo iracagihana.
Icaha ntigicureha kigumana ubukana kuko abantu bagihinduye igisanzwe.
Iyo umuntu atihannye, icaha kibandanya gusenya ubuzima n’imibereho y’abantu.

1. Iyo Ukuri gusubiriwe n’Ububeshi

Kubesha vyabaye umuco mu buzima bwa buri munsi.
Abantu barabesha kugira ngo batsinde, bashimwe, canke birinde ingorane.
Ariko Yesu yaravuze ati:
« (Satani)Iy’ avuga ibinyoma, avuga ivyiwe, kukw ar’ umunyabinyoma, kand’ ari we se wavyo. » (Yohana 8:44)

Buri kubesha kwose kutandukanya umuntu n’Imana, kuko Imana ari Ukuri (Yohana 14:6).
Ibinyoma vyica ukwizerana abantu basanzwe bafitaniye, bikica ubutungane, bigatuma n’umubano mu bantu wubakwa ku kinyoma.

Akarorero:
Umucuruzi arabesha abakiriya kugira ngo yunguke, umunyeshuri ariba mu bizami, umuyobozi ahindura ibiharuro — vyose bigasa nk’ibidafise akamaro, ariko bigira ingaruka mbi ku muryango w’abantu.

“Iminwa y’ibinyoma n’igisesema k’Uhoraho, Arikw abakora ivy’ ukuri ni bo bamuhimbara.” (Imigani 12:22)

2. Iyo Gusambana Bibaye Ibisanzwe

Kera gusambana vyafatwa nk’ibitey’isoni; ubu vyabaye ibisanzwe.
Ibinyamakuru, filime n’indirimbo vyerekana gusambana nk’ikintu kigezweho.
Ariko Imana ivuga iti:
“Ntusambane.” (Kuva 20:14)

Gusambana ntigusenya gusa ingo, gusenya imitima, bigatera ibikomere bidakira, rimwe na rimwe inkurikizi zigashika no ku bana.
Isi iravyemera, ariko Imana ivuga ko ari ubuhemu kuri Mpwemu. (Malaki 2:14)

Akarorero:
Umugabo n’umugore baguma mu kwizerana n’aho batezwa ibigeragezo — berekana icubahiro c’Imana mu gihe isi yo yibereyemwo guhemukirana gusa.

3. Iyo Kwihora kwasubiriye Kubabarira

Kubabarira ubu bifatwa nk’ubujuju.
Isi ishigikira kwihora no kugirira abandi nabi iyo batubabaje.
Ariko Ijambo ry’Imana rivuga riti:
“Ntimwihorane, ariko muhe uburyo uburake bg’Imana: kuko handitswe, ng’ Uguhora n’ukwanje, ni jewe nzobasubiriza mu nkoko, ni k’Uhoraho agize.” (Abaroma 12:19)

Kwihora ntigutanga amahoro; ahubwo vyongera agahinda.
Uwihora aba imbohe y’urwanko, naho uwubabarira aba afise amahoro.
Icubahiro c’umukristo si uguhora, ahubwo ni ugukurikira Yesu yababariye abamubamvye ku musaraba.

4. Iyo Ubwibone Bwasubiriye Kwicisha Bugufi

Muri iki gihe, ubwibone bwitwa “kwiha agaciro.”
Abantu basigaye bigishwa kwishira hejuru no kwikunda.
Ariko Bibiliya ivuga iti:
“Imana irwanya abibona, arikw abicisha bugufi ibaha ubuntu.” (Yakobo 4:6)

Ubwibone bwugara urugi rw’ubuntu bw’Imana.
Butuma umuntu yibwira ko ashoboye vyose, akibagira Imana.
Inkurikizi nyinshi z’ugutakaza ibintu, amatati n’ugusenyuka kw’ingo ziboneka mu bwibone butamenyekanye.

5. Ubukunzi bw’inda bwasubiriye Urukundo

Gukunda amafaranga kuruta ikindi kintu kwabaye umuco.
Abantu ntibagikunda uko umuntu ameze, ahubwo bakunda ivyo afise.
Yesu yaravuze ati:
“Ntimushobora gusaba Imana n’Itunga.” (Matayo 6:24)

Ubukunzi bw’inda, bukwegera umuntu mu biturire, mu bukozi bw’ikibi, n’ishari.
Butuma abantu batagira impuhwe kandi bakarementaniriza abandi.
Sosiyete ikunda amafaranga ntishobora gutinya Imana.

6. Ingaruka ku buzima bwo mu mpwemu

Iyo ibibi bibaye ibisanzwe, sosiyete irangara:

Umutimanama urasinzira,

Ubutungane burasambuka,

Ingo zirasambuka,

Amahoro aravaho.

“Iy’ abagororotsi bagwiriye, abantu baranezerwa,
Arikw iy’ umunyakibi aganza, abantu baraniha.” (Imigani 29:2)

Si ikibazo c’imico gusa, n’ikibazo co mu mpwemu.
Icaha gihabwa agaciro gituma umuco w’icaha ukura, kandi ico gishobora gutuma Imana ihana igihugu.

7. Umuhamagaro ryo Kwihana

Ariko hari icizere.
Imana ntihinduka, kandi imbabazi zayo ziracakora.

“Maz’ abantu banje bitirirwa izina ryanje ni bicisha bugufi bagasenga barondera mu nyonga hanje, bagahindukira bakareka ingeso zabo mbi, nuko nanje nzokwumva ndi mw ijuru, mparire ivyaha vyabo, nkize n’igihugu cabo.” (2 Ngoma 7:14)

Guhinduka ntibitangurira mu nzego, bitangurira mu mitima.
Igihugu gishobora gukira igihe abantu bahitamwo gukurikira ukuri, kugororoka, kubabarira, no gukunda ubutungane.
Ico gihe, ikuzo ry’Imana riragaruka.

IGISABISHO:
Mwami, fasha amaso yacu kubona icaha nk’uko ukibona.
Dukize umuco wo kwita ikibi iciza.
Dukangurire umutimanama wacu, dusubize ubwoba bwawe mu mitima.
Duhe inkomezi zo kubaho dukurikiza ukuri kwawe, n’aho isi yakwibagiye.
Ubuzima bwacu bube umuco muri iki gihe cy’umwijima.
Subiza icubahiro cawe, ubutungane bwawe, n’ikuzo ryawe mu bantu bawe.
Mu izina rya Yesu Kristo, Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA
Icabona c’Ubuntu bw’Imana bugarura ubugingo.

GIVE ME STRENGTH AND COURAGE

“Have I not commanded you? Be strong and courageous. Do not be afraid; do not be discouraged, for the LORD your God will be with you wherever you go.” (Joshua 1:9)

God has given us power and spiritual weapons to overcome evil (Ephesians 6:11).
But having the weapons is not enough — we need courage and strength to use them.
A well-armed soldier without courage is already defeated. Likewise, a believer who knows the Word but lacks inner strength cannot stand firm in trials.

Even Moses, full of God’s anointing, confessed his weakness:
“I cannot carry all these people by myself; the burden is too heavy for me.” (Numbers 11:14)
God gave him strength, and he told Joshua, “Be strong and courageous” (Deuteronomy 31:7). Even the strongest need courage from God.

David also faced fear and distress, but Scripture says:
“David found strength in the LORD his God.” (1 Samuel 30:6)

True courage does not come from the flesh but from communion with God.
When we are tired like Elijah in the wilderness, God does not condemn us; He strengthens us to go on (1 Kings 19:7). That’s why the prophet says:
“He gives strength to the weary
and increases the power of the weak.” (Isaiah 40:29)

Our daily prayer should be:
“Lord, give me strength and courage.”

It is not a prayer of weakness, but of faith — for only God can turn fear into power and discouragement into victory.

Apostle Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA
Witness of the grace that restores.

DONNE-MOI LA FORCE ET LE COURAGE

«Ne t’ai-je pas donné cet ordre: Fortifie-toi et prends courage? Ne t’effraie point et ne t’épouvante point, car l’Éternel, ton Dieu, est avec toi dans tout ce que tu entreprendras.» (Josué 1:9)

Dieu nous a donné le pouvoir et les armes spirituelles pour vaincre le mal (Éphésiens 6:11).
Mais posséder les armes ne suffit pas: il faut le courage et la force pour les utiliser. Un soldat bien armé sans courage est déjà vaincu.
De même, un chrétien équipé de la Parole mais sans force intérieure ne peut tenir face à l’épreuve.

Moïse, malgré l’onction de Dieu, a souvent avoué sa faiblesse:
«Je ne puis pas, à moi seul, porter tout ce peuple, car il est trop pesant pour moi.» (Nombres 11:14)
Et Dieu lui donna la force. Josué, son successeur, reçut le même ordre: «Fortifie-toi et prends courage.» (Deutéronome 31:7)
Même les plus forts ont besoin que Dieu renouvelle leur courage.

David aussi connut la peur et la détresse, mais la Bible dit:
«David reprit courage en s’appuyant sur l’Éternel, son Dieu.» (1 Samuel 30:6)

Le vrai courage ne vient pas de la chair, mais de la communion avec Dieu.
Quand nous nous sentons fatigués comme Élie au désert, Dieu ne nous condamne pas, mais il nous fortifie pour continuer (1 Rois 19:7).
C’est pourquoi le prophète dit:
«Il donne la force à celui qui est fatigué.» (Ésaïe 40:29)

Notre prière doit être simple :
«Seigneur, donne-moi la force et le courage.»

Ce n’est pas une prière de faiblesse, mais de foi. Car Dieu seul peut transformer notre peur en puissance et notre découragement en victoire.

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA
Témoin de la grâce qui restaure.

MPA IMBARAGA N’UBUTWARI

«Mbese si jye ubigutegetse? Nuko komera ushikame, ntutinye kandi ntukuke umutima, kuko Uwiteka Imana yawe iri kumwe nawe aho uzajya hose. » Yosuwa abwira abantu yuko bazambuka Yorodani» (Yozuwa 1:9)

Imana yaraduhaye imbaraga n’intwaro zo mu mwuka ngo dutsinde ibibi (Abefeso 6:11). Ariko kugira intwaro ntibihagije — dukeneye ubutwari n’imbaraga kugira ngo tuzikoreshe.
Umusirikare ufite intwaro ariko adafite ubutwari, aba yatsinzwe mbere yo kurwana.
N’uko umukristo ufite Ijambo ry’Imana ariko nta mbaraga zo mu mutima, ntashobora guhagarara mu bigeragezo.

Na Mose, wari wuzuye amavuta y’Imana, yaravuze ati:
«Sinabasha guheka ubu bwoko bwose jyenyine, kuko buremereye simbushobore.» (Kubara 11:14)
Imana yaramuhaye imbaraga kandi nawe akomeza Yozuwa, wari agiye kumusimbura, amubwira ati:
«Komera ushikame, kuko uzajyana n’aba bantu mu gihugu Uwiteka yarahiye ba sekuruza ko azabaha, nawe uzakibahesha ho gakondo.» (Gutegeka 31:7) N’abakomeye bakeneye ubutwari buva ku Mana.

Dawidi na we yigeze kugira ubwoba, ariko Bibiliya igira iti:
«Dawidi yikomereza ku Uwiteka Imana ye.» (1 Samweli 30:6)

Ubutwari nyakuri ntibuva mu mubiri, buva mu mubano n’Imana. Iyo twumva ducitse intege nk’uko byagendekeye Eliya mu butayu, Imana ntitureka, ahubwo iradukomeza (1 Abami 19:7).
Ni yo mpamvu umuhanuzi avuga ati:
«Ni yo iha intege abarambiwe, kandi utibashije imwongeramo imbaraga.» (Yesaya 40:29

Isengesho ryacu rya buri munsi rikwiye kuba iri:
«Mwami, mpa imbaraga n’ubutwari.»

Si isengesho ry’ubugwari, ahubwo ni iry’ukwizera — kuko Imana yonyine ishobora guhindura ubwoba bukaba imbaraga, n’ukwiheba kukaba intsinzi.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA
Umutangabuhamya w’ubuntu bugarura ubugingo.

NKOMEZA UMPE N’UBUTWARI

«None si jewe nkwibaririye, nti Shikama, ushire amanga? Nuko ntutinye, nturanduke umutima, kuko jewe Uhoraho Imana yawe ndi kumwe nawe ah’ uzoja hose.» (Yosuwa 1:9)

Imana yaraduhaye ububasha n’ibigwanishwa vyo mu mpwemu kugira ngo tubashe gutsinda ikibi (Abanyefeso 6:11).
Ariko kugira ibigwanishwa ntibihagije — turakeneye ubutwari n’inkomezi kugira ngo tubikoreshe.
Umusirikare afise ibigwanishwa ariko adafise umutima w’ubutwari aba yatsinzwe.
N’uko umukirisu azi Ijambo ry’Imana ariko atagira inkomezi zo mu mutima, ntashobora gutsinda mu bigeragezo.

Na Mose, n’ubwo yari yuzuye Mpwemu w’Imana, yaravuze ati:
«Erega sinshobora guterura aba bantu bose jenyene, kuko bamvuna.» (Guharura 11:14)
Imana yaramukomeje kandi ikomeza na Yosuwa yamusubiriye.
«Maze Mose ahamagara Yosuwa, amubaririra imbere y’Abisirayeli bose, at’ Ushikame, ushire amanga, kukw ari wewe uzojana aba bantu mu gihugu Uhoraho yarahiye ba sogokuruza kw azokibaha: ni wewe uzokibashikiriza.» (Gusubira mu vyagezwe 31:7) N’abakomera barakeneye ubutwari buva ku Mana.

Na Dawidi yarigeze kugira ubwoba, ariko Ijambo ry’Imana rivuga riti:
«Ariko Dawidi ariremesha, yisunze Uhoraho Imana yiwe.» (1 Samweli 30:6)

Ubutwari nyakuri ntibuva mu mubiri, buva mu kwizerana n’Imana.
Iyo twacitse intege nk’uko vyagendekeye Eliya mu bugaragwa, Imana ntiduheba, ahubwo iradukomeza (1 Abami 19:7).
Ni co gituma umuhanuzi avuga ati:
«Ni we aha inkomezi abadendebukiwe, kand’ utagira intege amwongeramw’ inkomezi.» (Yesaya 40:29)

Isengesho ryacu ryo buri munsi rikwiye kuba iri:
«Mukama, nkomeza umpe n’ubutwari.»

Si isengesho ry’abanyantege nke, ahubwo ni iry’ukwizera — kuko Imana yonyene ishobora guhindura ubgoba bukaba inkomezi, n’ukwihebura kuba intsinzi.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA
Umushingantahe w’ubuntu bugarura ubugingo.

MY ADVOCATE

“My dear children, I write this to you so that you will not sin. But if anybody does sin, we have an advocate with the Father—Jesus Christ, the Righteous One.”(1 John 2:1)

There is in the heart of man an instinctive fear of judgment.
Each time conscience recalls its faults, it trembles before the thought of a God who judges.
But the revelation of the Gospel changes everything:
Jesus Christ did not come to be my Judge, but to be my Advocate.
He does not stand against me, but for me.
He does not accuse me; He defends my cause before the Father.

“For God did not send his Son into the world to condemn the world, but to save the world through him.”(John 3:17)

While the accuser raises his voice to condemn me, Jesus rises to defend me.
He reminds the Father that my case was already settled on the cross.
There, He took my place, bore my sentence, and suffered my judgment,
so that I might be declared righteous.

“Who will bring any charge against those whom God has chosen? It is God who justifies. Who then is the one who condemns? No one. Christ Jesus who died —more than that, who was raised to life —is at the right hand of God and is also interceding for us.”(Romans 8:33–34)

Each time I stumble, He lifts me up.
Each time I feel unworthy, He reminds me of the value of His blood.
He does not push me away—He restores me.
He does not judge me by my failures, but by His grace.
His eyes are not filled with reproach but with restoring love.

Jesus cannot judge me today because He has already justified me.
He will not condemn me on the last day, because He already forgave me at the cross.
The judgment I deserved fell upon Him,
and the righteousness of God was fully accomplished in my favor.

“Therefore, there is now no condemnation for those who are in Christ Jesus.”(Romans 8:1)

My Advocate has never lost a single case,
for His plea is His own sacrifice.
He does not present arguments—He presents His scars.
And those scars speak louder than every accusation of the enemy, saying:
“This one belongs to Me. I paid for him.”

So I can boldly declare:
If Jesus does not judge me, who can?
If the Son of God justifies me, who can condemn me?
I walk free—not by merit, but by grace.
I am covered—not by my righteousness, but by His.

Today, I rest in the peace of the One who defends my cause before God.
And on the day of judgment, He will stand—not to accuse me—but to present me before the Father,
washed and justified by the blood of the eternal covenant.

PRAYER:
Lord Jesus, thank You for being my faithful Advocate and eternal Defender.
When the voices of condemnation rise against me, remind me that Your blood speaks for me.
Teach me to live each day in the awareness that I am already justified by You.
Let Your intercession be my peace, Your grace my strength,
and Your love my certainty. Amen.

Apostle Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA
Witness of the grace that restores.

MON AVOCAT

«Mes petits enfants, je vous écris ces choses afin que vous ne péchiez point. Et si quelqu’un a péché, nous avons un avocat auprès du Père, Jésus-Christ le juste.»(1 Jean 2:1)

Il y a dans le cœur de l’homme une crainte instinctive du jugement. Chaque fois que la conscience se souvient de ses fautes, elle tremble à l’idée d’un Dieu qui juge.
Mais la révélation de l’Évangile change tout: Jésus-Christ n’est pas venu pour être mon juge, mais pour être mon avocat. Il ne se tient pas contre moi, mais pour moi. Il ne m’accuse pas, il plaide ma cause devant le Père.

«Dieu, en effet, n’a pas envoyé son Fils dans le monde pour qu’il juge le monde, mais pour que le monde soit sauvé par lui.»(Jean 3:17)

Tandis que l’accusateur élève sa voix pour me condamner, Jésus se lève pour me défendre.
Il rappelle au Père que mon dossier a déjà été réglé à la croix.
Là, il a pris ma place, il a porté ma sentence, il a subi mon jugement afin que je sois déclaré juste.
C’est pourquoi l’Écriture dit:

«Qui accusera les élus de Dieu? C’est Dieu qui justifie. Qui les condamnera? Christ est mort, bien plus, il est ressuscité, il est à la droite de Dieu, et il intercède pour nous.»(Romains 8:33-34)

Chaque fois que je trébuche, il me tend la main.
Chaque fois que je me sens indigne, il me rappelle la valeur de son sang.
Il n’est pas celui qui me repousse, mais celui qui me relève.
Il ne me juge pas selon mes erreurs, mais selon sa grâce.
Son regard n’est pas celui du reproche, mais celui de l’amour qui restaure.

Jésus ne peut pas me juger aujourd’hui, car il m’a déjà justifié hier.
Il ne pourra pas me condamner au dernier jour, car il m’a déjà pardonné à la croix.
Le jugement que je méritais est tombé sur lui, et la justice de Dieu s’est pleinement accomplie en ma faveur.
Ainsi, la condamnation n’a plus de droit sur moi.

«Il n’y a donc maintenant aucune condamnation pour ceux qui sont en Jésus-Christ.»(Romains 8:1)

Mon avocat n’a jamais perdu une seule cause, car sa plaidoirie est son propre sacrifice.
Il ne présente pas des arguments, il présente ses cicatrices.
Et ces cicatrices crient plus fort que toutes les accusations de l’ennemi.
Elles disent: “Celui-ci m’appartient, j’ai payé pour lui.”

Alors je peux dire avec assurance:
Si Jésus ne me juge pas, qui osera me juger?
Si le Fils de Dieu me justifie, qui osera me condamner?
Je marche libre, non par mérite, mais par grâce.
Je suis couvert, non par ma justice, mais par la sienne.

Aujourd’hui, je repose dans la paix de celui qui défend ma cause devant Dieu.
Et quand viendra le jour du jugement, ce ne sera pas pour m’accuser qu’il se lèvera, mais pour me présenter devant le Père comme son racheté, purifié et justifié par le sang de l’Alliance éternelle.

PRIÈRE:
Seigneur Jésus,
merci d’être mon avocat fidèle et mon défenseur éternel.
Quand les voix du doute veulent me condamner, rappelle-moi que ton sang parle pour moi.
Apprends-moi à vivre chaque jour dans la conscience que je suis déjà justifié par toi.
Que ton intercession soit ma paix, ta grâce ma force, et ton amour ma certitude. Amen.

Apôtre Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA
Témoin de la grâce qui restaure.

UMURENGEZI WANJYE

“Bana banjye bato, mbandikiriye ibyo kugira ngo mudakora icyaha. Icyakora nihagira umuntu ukora icyaha, dufite Umurengezi kuri Data wa twese, ari we Yesu Kristo ukiranuka.”(1 Yohani 2:1)

Mu mutima w’umuntu habamo ubwoba karemano bw’urubanza.
Buri gihe umutimanama wibutse amakosa yakoze, urahinda imbere y’umucamanza Imana.
Ariko Ijambo ryiza ry’Ubutumwa Bwiza rihindura byose:
Yesu Kristo ntiyaje kuba Umucamanza wanjye, ahubwo yaje kuba Umurengezi wanjye.
Ntahagaze kundwanya, ahubwo ahagaze kunshyigikira.
Ntanyitirira amakosa, ahubwo amvuganira imbere ya Data.

“Kuko Imana itatumye Umwana wayo mu isi gucira abari mu isi ho iteka, ahubwo yabikoreye kugira ngo abari mu isi bakizwe na we.”(Yohana 3:17)

Umurezi wacu Satani iyo anshinja, Yesu arahaguruka akampagararaho.
Yibutsa Data ko ibyanjye byose byarangiriye ku musaraba.
Aho ni ho yafatiwe igihano cyanjye, agacirwa urubanza, kugira ngo njyewe nere mu butabera.

“Ni nde uzarega intore z’Imana? Ni Imana kandi ari yo izitsindishiriza? Ni nde uzazicira ho iteka? Ni Kristo Yesu kandi ari we wazipfiriye, ndetse akaba yarazutse ari iburyo bw’Imana adusabira?”(Abaroma 8:33–34)

Igihe cyose mpese, arampagurutsa.
Iyo niyumva ntaho mpagaze, aranyibutsa ko amaraso ye andinda.
Ntandeka, arampindura.
Ntandeba nk’umunyabyaha, ahubwo andebesha amaso y’ubuntu bwe.
Amaso ye ni ay’urukundo ruhoraho,rutagarukira ku byaha dukora.

Yesu ntiyancira urubanza none, kuko yamaze kundengera ku musaraba.
Ntazanancira urubanza ku munsi w’iherezo, kuko yampaye imbabazi kera.
Ibyo nari nkwiye kubwirwaho byamuguyeho, kandi ubutabera bw’Imana bwarandengeye.

“Nuko rero noneho abari muri Kristo Yesu nta teka bazacirwaho.”(Abaroma 8:1)

Umurengezi wanjye ntiyigeze atsindwa na rimwe, kuko ubusabane bwe ari igitambo cye.
Ntazana ibimenyetso, azana ibikomere bye.
Kandi ibyo bikomere bivuga cyane kurusha icyaha, bivuga ngo: “Uyu ni uwanjye, naramwishyuriye.”

Bityo, ndavuga ntanyeganyega:
Niba Yesu atancira urubanza, ni nde wanshinja?
Niba Umwana w’Imana andengeye, ni nde wancira urubanza?
Ngenda mu bwigenge, si ku bw’imirimo, ahubwo ku bw’ubuntu.
Niba ndi mu mahoro, si kubera ubukiranutsi bwanjye, ahubwo ni kubera ubwe.

Ubu nduhukira mu mahoro y’Uwundengera imbere y’Imana.
Kandi ku munsi w’urubanza, ntazahaguruka kundenganya,
ahubwo azamfata nk’umuntu we, wacunguwe n’amaraso y’isezerano ry’iteka ryose.

ISENGESHO:
Mwami Yesu,
urakoze kuba Umurengezi wanjye w’ukuri n’Umurinzi w’iteka ryose.
Iyo amajwi yo kunyitirira icyaha azamuka, nyibutsa ko amaraso yawe avuga ibyanjye.
Nyigisha kubaho buri munsi nzi ko natsindanishirijwe nawe.
Uburengezi bwawe bube amahoro yanjye, ubuntu bwawe bube imbaraga zanjye, urukundo rwawe rube icyizere cyanjye. Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA
Umutangabuhamya w’ubuntu bugarura ubugingo.

UMWITSA WANJE

“Bana banje bato, mbandikiye ivyo kugira ngo ntimukore icaha. Kandi ni hagira umuntu akora icaha, dufise Umwitsa kuri Data wa twese, ni Yesu Kristo umugororotsi.” (1 Yohani 2:1)

Mu mutima w’umuntu harimwo ubwoba bw’urubanza.
Iyo umutima wacu wibutse amakosa yacu, urahungabana kubera utinya urubanza rw’Imana.
Ariko inkuru nziza ya Yesu Kristo irahindura vyose:
Yesu Kristo ntiyaje kuba Umucamanza wanje, ahubwo yaje kumbera Umwitsa amvugira ku Mana.
Ntangwanya kandi ntanyagiriza, ahubwo aramvugira akanyitsa imbere ya Data.

“Kukw Imana itatumye Umwana wayo gucira abari mw isi urubanza, ariko ngw abari mw isi bakizwe na we.”(Yohana 3:17)

Mu gihe umurezi ashira ijwi ryo kunyagiriza hejuru, Yesu arahaguruka akamvugira.
Aca yibutsa Data ko vyose vyahereye ku musaraba.
Aho ni ho yahaniwe igihano nari nkwiriye guhabwa kugira jewe ndonke ubutungane, nambare izera.

“Ni nde azorega abo Imana yatoranije? Mbega n’Imana, kand’ ari yo ibatsindanishiriza? Ni nde azobatsindisha? Mbega ni Kristo Yesu, kand’ ari we yapfuye? Ibibiruta yarazutse, ar’i buryo bg’Imana, bitayekw aradusengera.”(Abaroma 8:33–34)

Iyo ntsitaye, arampagurutsa.
Iyo numva ntagikwiye, aranyibutsa amaraso y’isezerano.
Ntandekera mu kwiyagiriza, ahubwo arankomeza.
Ntambonamwo urubanza, ahubwo ambonamwo ubuntu n’urukundo.
Amaso yiwe yuzuye imbabazi, atari urwanko.

Yesu ntiyoshobora kuncira urubanza uno musi, kuko vyose vyahereye ku musaraba.
Ntazoncira urubanza n’ejo, kuko yampaye imbabazi kera.
Igihano nari nkwiriye niwe yagiciriwe, kandi ubutungane bw’Imana bwararonse ishingiro muri jewe.

“Nuko rero noneh’ abari muri Kristo Yesu nta rubanza ruzobatsinda.”(Abaroma 8:1)

Umwitsa wanje ntiyigeze atsindwa. Kuko amaraso yiwe yabaye ikimazi ciwe nyene.
Ntazana ivyemezo vy’amajambo, azana inkovu ziwe.
Kandi izo nkovu zivuga kurusha ijwi ryose ry’icaha, zivuga ngo:
“Uyu n’uwanje, naramwishuriye.”

Nico gituma mvuga ntatinya nti:
Nimba Yesu atancira urubanza, ni nde yoruncira?
Nimba Umwana w’Imana amvugira, ni nde yonyagiriza?
Ngenda nidegemvya, atari ku bw’ibikorwa, ahubwo ku bw’ubuntu.
Ndi umwere, atari ku bwa butungane bwanje, ahubwo ari ku bwiwe.

Ubu nduhukira mu mahoro y’Uwunyitsa imbere y’Imana.
Kandi no ku musi w’urubanza, ntazohagarara nk’uwuncira urubanza imbere ya Data, ahubwo azohagarara umvugira kwa Data nk’umuntu yacunguye n’amaraso y’isezerano rihoraho.

IGISABISHO:
Mwami Yesu,
urakoze kuba Umwitsa wanje w’ukuri n’Umurinzi ahoraho.
Iyo amajwi y’icaha ashaka kuncira urubanza, nyibutsa ko amaraso yawe amvugira.
Nyigisha kubaho nzi ko natsindanishirijwe nawe.
Ubwunganizi bwawe bube amahoro yanje, ubuntu bwawe bube inkomezi zanje, urukundo rwawe rube ivyizigiro vyanje. Amen.

Intumwa Dr Jean-Claude SINDAYIGAYA
Umushingantahe w’ubuntu bugarura ubugingo.